DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Visočice, koja inače, na velikim prostranstvima najvišeg planinskog pojasa
nema nikakve drvenaste vegetacije.


Izvan kompaktnih sastojina zajednice klekovine bora, klekovinu nalazimo
i na nekoliko lokaliteta unutar nižih ležećih planinskih šuma jele
i bukve. To su redovito pojedina mrazišta ili visinske mikroklimatske
inverzije, koje su isto tako česte i u kraškim planinama izvan Bosne i
Hercegovine.*


Zasada su takvi izdvojeni lokaliteti klekovine utvrđeni u Bosni na
planinama Maglicu (Lokve Derničište), Bjelašnici (jedan grm na Velikom
Polju i manja skupina u gornjem dijelu šume Radave), Cincaru (u smrčevim
sastojinama oko Crne Rijeke), te na Vranići. Na planini Vranići,
tačnije, na njenom sjeveroistočnom ogranku Štitu, nađena su na najvišem
uzvišenju, unutar već sklopljene smrčeve sastojine, dva suha grma kle-


Sl. 2. Potiskivanjeklekovine bora na
planini Bjelašnici


Foto: Karahasanović


kovine, koje govore, da je i sam vrh ovog ogranka nekada bio pokriven
manjim sastojinama klekovine bora.


Iz priložene pregledane karte vidi se rasprostranjenje zajednice klekovine
bora (Pinetum mughi Horvat) na Balkanskim planinama. Kao
što crtež pokazuje, ova zajednica se drži planinskog lanca Dinarskih planina
— od sjevera spuštajući se sa Istočnih Alpi, preko Gorskog Kotara,
Like (Velebit, Plješivica) i Dalmacije (Dinara) prelazi na područje Bosne
i Hercegovine. Ovdje se drži zapadnog i južnog i jugoistočnog planinskog
dijela Bosne, a u Hercegovini se susreće samo na spomenute tri
planine oko srednjeg toka rijeke Neretve. Izvan Bosne i Hercegovine prikazano
je njezino rasprostranjenje i na planinama Crne Gore, Srbije,
Kosmeta, Makedonije i Bugarske.


Isprekidanom crtom prikazan nam je areal klekovine prema
S chm u ck er-u (1942), koji, kao što se vidi, treba da pretrpi izvjesne
ispravke, bar što se tiče do danas utvrđenih njezinih nalazišta na Balkanskom
Poluotoku.


* O tim pojavama opširno je pisao Dr. I. H o r v a t, pa se zainteresovane upućuje
na njegov rad koji je objavljen u Geografskom Glasniku 14/15 Zagreb 1952/52.
Str. 1—25 pod naslovom »Vegetacija ponikava«. (Vidi i prikaz toga rada u »Šumarstvu
«, Beograd 1955. Sveska 5. str. 299—301).
345