DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 46 <-- 46 --> PDF |
± 0.007 mm. Prosječna je širina zone kasnog drveta jelovine sa silikata veća za 0.32 mm ili 76% od one sa vapnenca (vidi si. 2). 3. Između jelovine sa silikatne i vapnene podloge u Gorskom Kotaru ,koja je uzrasla u istim klimatskim uslovima (Zalesina) nema signifikantnih razlika u širini odnosno učešću zone kasnog drveta u godu kod godova istih širina. Neznatne razlike koje postoje statistički se mogu zanemariti jer mjera signifikantnosti razlika iznosi samo t = 0.7455 4. Odnos između širine goda i širine zone kasnog drveta u godu može se prikazati pravcem jednadžbe y = 0.2789 x i slobodno povučenom empiričkom krivuljom. Ova empirička krivulja potpunije predstavlja taj odnos, jer kod nje korelacioni koeficijent iznosi f— 0992 ± 0.0003, a kod pravca r = 0.976 ± 0.0008. 5. Učešće zone kasnog drveta u godu postiže maksimum kod godova širine oko 1.5 mm (interval između 1.20 i 2.40 mm). (Vidi si. 4). Prema tome, ako se želi proizvoditi jelovina sa najvećim učešćem kasnog drveta, đebljinski prirast ne bi smio suviše prelaziti 3.00 mm. , Literatura: 1. Ugrenovi ć A., Tehnologija drveta, Zagreb 1950. 2. Y1 i n e n A., Über den Einf luss des Spätholzanteils und der Jahringbreite auf die Rohwichte beim finnischen Kiefernholz; Holz als Roh- und Werkstoff 1951, str. 449—156. 3. B e n i ć R., Istraživanja o odnosu između širine goda i zone kasnog drveta kod poljskog i običnog jasena; Glasnik za šumske pokuse br. 11, str. 53-72, — Zagreb 1953. 4. Trendelenberg R. — Mayer-Wegelin H., Das Holz als Rohstoff, München 1955. 5. Beni ć R., Istraživanja o ueescu i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena — Glasnik za šumske pokuse br. 12, Zagreb 1956. SADRŽAJ VODE U SIROVOJ BUKOVINI Dr. Juraj Krpan — Zagreb 1. UVOD A ko se sadržaj vode u stablu određuje odmah nakon obaran ja dobiva se sadržaj vode sirovog drveta, koji odgovara sadržaju vode živog stabla. Sadržaj vode u živom stablu važan je za fiziologiju što ovdje nije predmet istraživanja, a kod sirovog drveta za iskorišćavanje i preradu. Sadržaj vode sirovog drveta važan je za iskorišćavanje i preradu iz ovih razloga: a) Sadržaj vode sirovog drveta utječe na troškove iznošenja u iskorišćavanju šuma. b) Zadovoljavajuća promjena boje drveta postiže se ako mu je sadržaj vode na početku parenja veći od točke zasićenosti (30%). |