DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 36 <-- 36 --> PDF |
UCEŠČE KASNOG DRVETA U GODU JELOVINE (Abies alba Mill.) Dr. Koko Benić — Zagreb 1. UVOD J J ela (Abies alba Mill.) je najvažnija četinjasta vrsta drveća u NR Hrvatskoj. Njena važnost izvire iz površine koju zapremaju jelove šume i iz značenja koje ima jelovina kao tražena vrsta drveta na domaćem i stranom tržištu. Imajući u vidu važnost jelovine u drvnoj industriji i nastojeći da dobije uvid u kakvoću drveta sa svojih objekata Šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu počelo je uz ostalo i s istraživanjem svojstava jelovine sa područja fakultetske šumarije u Zalesini. Ova istraživanja preuzeli su zajednički Zavod za tehnologiju drveta i Zavod za anatomiju drveta Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Zavod za tehnologiju drveta preuzeo je istraživanje učešća kasnog drveta u godu te istraživanje tehnoloških svojstava jelovine, a Zavod za anatomiju drveta istraživanje anatomskih karakteristika u vezi sa tehničkim svojstvima. Anatomska istraživanja vrši doc. dr. Z. Spo l jarić , istraživanje tehničkih svojstava prof. dr. I. Horvat , a pisac ove rasprave preuzeo je ispitivanje učešća kasnog drveta u godu. Poznata je stvar da kvalitet drveta ovisi o učešću zone kasnog drveta u godu. Smatra se da je u drvetu uskih godova četinjača učešće zone kasnog drveta razmjerno veliko. Kod listača je širina zone kasnog drveta uglavnom proporcionalna sa širinom goda. U njih je širina zone ranog drveta u godu približno konstantna. Prema tome sa širinom goda raste učešće zone kasnog drveta. Nasuprot tome kod četinjača sa širinom goda raste kako širina zone ranog tako i širina zone kasnog drveta. Procentualno učešće zone kasnog drveta u godu nema, kao što je to pokazano Yline n (1951) za bor iz Finske, tendenciju porasta nego postoji izvjesna širina goda kod koje je učešće zone kasnog drveta maksimalno, a prema tome i drvo najveće težine odnosno najbolje obzirom na njegova tehnička svojstva. U vezi sa naprijed izloženim postavili smo si zadatak da obzirom na učešće zone kasnog drveta u godu jelovine iz Zalesine utvrdimo slijedeće: 1. Kakav odnos postoji između širine goda, te širine ranog i kasnog drveta u godu i učešća zone kasnog drveta u godu jelovine iz Zalesine; 2. Da li postoji razlika u učešću zone kasnog drveta u godu između jelovine sa silikata i vapnenca na području fakultetske šumarije u Zalesini; 3. Kod koje veličine prirasta odnosno kod koje širine godova jelovina iz Zalesine daje drvo sa najvećim učešćem zone kasnog drveta. Iako se ova istraživanja odnose samo na jelovinu iz Zalesine i to kako onu sa silikata, tako i sa vapnenca, smatramo da će rezultati moći korisno poslužiti i za ostala staništa jele u Gorskom Kotaru. Istraživanja je izvršio potpisani uz pomoć ing. Branke S t i p e t i ć, kojoj se zahvaljujem na suradnji. |