DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 34     <-- 34 -->        PDF

stalan. Sama folijama žila izgrađena je već prema vrsti vrlo raznoliko,
ali redovno sa floemom prema vani, a ksilemom prema unutra. U sredini
žile često je razvijena manja ili veća srčika, čiji je oblik uslovljen nutarnjim
rubom žile.


U pogledu smještaja i broja žila u peteljci mogu se lučiti dva tipa.
To bi bili: jednostruka žila i višestruka žila sastavljena od više zasebnih
žila kao na pr. kod crnih topola. Kod nekih vrsta (Prunus avium, Syringa
vulgaris) karakteristična je pojava postranih malih kanala van glavnog
žilja, koji u poprečnom presjeku peteljke djeluju kao »oči«. Više puta se
u sredini žile u srčiki nalazi uklopljena zasebna manja žila.


Sta se tiče sistematskog značenja slike poprečnog presjeka peteljke
lista, mogli smo dosadanjim promatranjem zapaziti slijedeće:


Kod slike poprečnog presjeka peteljke lista nisu izražene zajedničke
značajke po familijama; Kod vrsti pojedinih rodova primjećuje se stanovita
srodnost. Kod nekih rodova pokazuje se srodnost slika pojedinih
skupina. Razlika vrsta unutar jednoga roda redovno je jako izražena.


Općenito bi se moglo postaviti pravilo, da ukoliko se profil presjeka
duž peteljke ne mijenja, ne mijenja se u njemu ni slika presjeka folijarne
žile.


Varijabilnost je elemenata slike poprečnog presjeka peteljke kod pojedinih
vrsta veća ili manja. Vrlo su stalne slike na pr. kod javora, johe,
bagrema, divljeg kestena, a varijabilne su kod lipe, platane, crnih topola.
Koji su elementi slike kod poj-edine vrste tipični i stalni, da li i dokle
dosiže diferenciranje slika obzirom na varijetete, rase, vrste, forme, tipove,
nadalje da li se razlikuje po toj slici lišće svijetla, sjene, kratkih ili dugih
izbojaka i t. d., trebalo bi ispitati opširnijim istraživanjima.


Priložene slike poprečnog presjeka peteljke lišća pojedinih vrsta,
koje smo crtali prema preparatima imaju šematičku vrijednost. U njihovo
pobliže opisivanje i razmatranje ne ćemo se upuštati već ćemo napomenuti
samo neke značajke tih slika.


Zanimljiva i očita je vrlo velika raznolikost tih slika. Kod vrba na pr.
profili su posve razni. Jedina srodnost kod vrba očituje se u tome da je
folijama žila sploštena. Slike bukve i graba odaju očitu srodnost u pogledu
oblika folijarne žile ali im se profili razlikuju. Bukva imade ravno,
a grab okruglo tjeme. Profil peteljke bukve imade dlake samo na tjemenu
i to duge, dok je profil graba čitav kratko dlakav. Srčika je u
bukve okrugla, a u graba trokutasta. Slike hrastova srodne su u građi
folijarne žile, ali im se profili peteljke razlikuju. Zanimljiva je sličnost
profila johe i bagrema.


Vrlo lijepu sliku pogotovu ako je obojena fluoroglucinom, daje presjek
peteljke divljeg kestena. Naročito su zanimive slike javora, jer se
međusobno razlikuju i po profilu i po slici žile. Značajni su poligonalni
profili i poligonalno građene žile kod gorskog javora i mliječa. Kod A.
dasicarpum i A. negundo one su građene sedmoro ili peterokutno. Crni i
američki jasen razlikuje se po profilu. Slike Rhus typhiria i R. corriaria,
iako slične, razlikuju se dlakavošću profila, oblikom srčike i t. d.


Vrlo su zanimljive slike poprečnog presjeka peteljke lista u topola.
Te slike promatrali smo kod skupine albida, trepida i balzamastih topola,
u presjeku u polovici peteljke, a kod crnih i eurameričkih topola kod pre