DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 32     <-- 32 -->        PDF

u polovici dužine gdje je slika građe ustaljena kod pretežnog broja vrsti.


Kada se radi o sjedećim listovima, uzimali smo presjek peteljke na nje


nom kraju pred plojkom, gdje je odebljanje baze peteljke već nestalo i


suženo na debljinu glavnog rebra lista. Kod toga je presjek često zahva


ćao i početak plojke, pogotovu ako je ona klinasto prelazila u peteljku.


Kod perastih listova presjek je vršen u polovici raspona između baze


peteljke i peteljke prvih lisaka. Iznimni slučaj predstavljaju vrsti kod


kojih profil i slika poprečnog presjeka folijarne žile nisu stalni već se i


unatoč duže peteljke mijenjaju od baze do vrha peteljke. To je na pr.


slučaj kod topola, a naročito kod crnih i eurameričkih. Kod njih smo uzi


mali presjek u polovici zadnje četvrtine dužine peteljke pred plojkom,


jer smo na tom mjestu pronašli sliku presjeka još najstalnijom.


Poprečni presjek peteljke pravljen je debeo od 1/t do V2 mm. Isti


čemo naročito da kod povećanja pod lupom cea 10 X, vrlo tanki prerezi
,ne daju tako izrazitu i kontrasnu sliku kao nešto deblji prerezi. Pod
lupom se na debljim prerezima jače očituje razlika u propuštanju svijetla
kod pojedinih vrsta staničja, pa se dobivaju slike sa jačim kontra


stima i bolje se ističu tonovi pojedinih skupina staničja.


Za promatranje slika poprečnog prereza peteljke najpodesnija je


obična dobra ručna lupa sa povećanjem cea 8—10 X. Ona daje slike veli


čine 0,6 do 3 cm. Presjeke peteljke treba stavljati na staklo i gledati ih


prema svijetlu ili spram reflektirajućeg zrcala.


Osobito kontrasne i karakteristične slike dobivaju se ako se prepa


rati presjeka prethodno bojadišu 7% otopinom fluoroglucina u alkoholu,


sa naknadnim dodavanjem solne kiseline. No takvi preparati ne zadrža


vaju dugo boju. Pošto se preparati presjeka brzo suše treba ih kod pro


matranja stalno održavati vlažnima. Peteljke koje smo htjeli promatrati


čuvali smo do sječenja u mješavini vode, alkohola i glicerina u jednakim


dijelovima.


*


Promatramo li slike poprečnih presjeka možemo na njima lučiti dva


glavna elementa: 1. oblik tog poprečnog presjeka i 2. nutarnju građu


peteljke.


Oblik poprečnog presjeka peteljke — To je lik kojeg opisuje po


prečni presjek vanjske površine peteljke lista. Mi ćemo ga nazivati pro


filo m peteljke. On je raznog oblika, pretežno ovalnoga te je u pravilu


simetričan. Kod nekih vrsta zapažaju se manje nesimetričnosti tog pro


fila, koje izgleda nastaju uslijed zavrnutosti peteljke. Kod profila pe


teljke možemo razlikovati njegove dijelove: tjeme, bazu i bokove. Pose


ban oblik tih dijelova čini karakteristiku profila. Veličina profila ovisna


je naravski o debljini peteljke, a ta je obično, iako ne uvijek, u razmjeru


sa veličinom lista. Veličina profila peteljke donekle je značajka i pojedi


nih vrsta ili rodova. Ima vrsta sa razmjerno tankom peteljkom (Acer


platanoides) i vrsta sa razmjerno debelom peteljkom (na pr. topole, na


ročito balzamaste).


Oblik profila važna je i obično stalna karakteristika kod poprečnog


presjeka peteljki pojedinih vrsti. Profil može biti: okrugao, splošten, elip


tičan, uglat, srcolik, klinast, pravilno poligonalan ili bubrežast. Peteljke