DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 32 <-- 32 --> PDF |
u polovici dužine gdje je slika građe ustaljena kod pretežnog broja vrsti. Kada se radi o sjedećim listovima, uzimali smo presjek peteljke na nje nom kraju pred plojkom, gdje je odebljanje baze peteljke već nestalo i suženo na debljinu glavnog rebra lista. Kod toga je presjek često zahva ćao i početak plojke, pogotovu ako je ona klinasto prelazila u peteljku. Kod perastih listova presjek je vršen u polovici raspona između baze peteljke i peteljke prvih lisaka. Iznimni slučaj predstavljaju vrsti kod kojih profil i slika poprečnog presjeka folijarne žile nisu stalni već se i unatoč duže peteljke mijenjaju od baze do vrha peteljke. To je na pr. slučaj kod topola, a naročito kod crnih i eurameričkih. Kod njih smo uzi mali presjek u polovici zadnje četvrtine dužine peteljke pred plojkom, jer smo na tom mjestu pronašli sliku presjeka još najstalnijom. Poprečni presjek peteljke pravljen je debeo od 1/t do V2 mm. Isti čemo naročito da kod povećanja pod lupom cea 10 X, vrlo tanki prerezi ,ne daju tako izrazitu i kontrasnu sliku kao nešto deblji prerezi. Pod lupom se na debljim prerezima jače očituje razlika u propuštanju svijetla kod pojedinih vrsta staničja, pa se dobivaju slike sa jačim kontra stima i bolje se ističu tonovi pojedinih skupina staničja. Za promatranje slika poprečnog prereza peteljke najpodesnija je obična dobra ručna lupa sa povećanjem cea 8—10 X. Ona daje slike veli čine 0,6 do 3 cm. Presjeke peteljke treba stavljati na staklo i gledati ih prema svijetlu ili spram reflektirajućeg zrcala. Osobito kontrasne i karakteristične slike dobivaju se ako se prepa rati presjeka prethodno bojadišu 7% otopinom fluoroglucina u alkoholu, sa naknadnim dodavanjem solne kiseline. No takvi preparati ne zadrža vaju dugo boju. Pošto se preparati presjeka brzo suše treba ih kod pro matranja stalno održavati vlažnima. Peteljke koje smo htjeli promatrati čuvali smo do sječenja u mješavini vode, alkohola i glicerina u jednakim dijelovima. * Promatramo li slike poprečnih presjeka možemo na njima lučiti dva glavna elementa: 1. oblik tog poprečnog presjeka i 2. nutarnju građu peteljke. Oblik poprečnog presjeka peteljke — To je lik kojeg opisuje po prečni presjek vanjske površine peteljke lista. Mi ćemo ga nazivati pro filo m peteljke. On je raznog oblika, pretežno ovalnoga te je u pravilu simetričan. Kod nekih vrsta zapažaju se manje nesimetričnosti tog pro fila, koje izgleda nastaju uslijed zavrnutosti peteljke. Kod profila pe teljke možemo razlikovati njegove dijelove: tjeme, bazu i bokove. Pose ban oblik tih dijelova čini karakteristiku profila. Veličina profila ovisna je naravski o debljini peteljke, a ta je obično, iako ne uvijek, u razmjeru sa veličinom lista. Veličina profila peteljke donekle je značajka i pojedi nih vrsta ili rodova. Ima vrsta sa razmjerno tankom peteljkom (Acer platanoides) i vrsta sa razmjerno debelom peteljkom (na pr. topole, na ročito balzamaste). Oblik profila važna je i obično stalna karakteristika kod poprečnog presjeka peteljki pojedinih vrsti. Profil može biti: okrugao, splošten, elip tičan, uglat, srcolik, klinast, pravilno poligonalan ili bubrežast. Peteljke |