DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 28 <-- 28 --> PDF |
< splostena, dok se hiperbolična krivulja za preborne sastojine sve više približava apcisnoj osi, kako u gornjem tako i u svom donjem dijelu. Izabrani simboli sa strelicama pokazuju tendencu splošćavanja frekvencijskih krivulja. 5. Udaljenje od normalnog stanja je karakterizirano krivuljom s jednom ili više grba. Ta se frekvencijska krivulja može raščlaniti u dvije ili više krivulja zvonolikog i hiperboličnog oblika, što znači, da se radi o više međusobno izmješanih sastojina jednodobne i preborne strukture. Stoga je za takve slučajeve izabran simbol, koji se sastoji od zvonolike i hiperbolične krivulje. U mješovitim sastojinama upotrebljavaju se isti simboli različitih boja ili se koriste pune, crtkane i točkaste linije. Ako imamo pred očima frekvencije broja stabala u različitim sastojinama, vidimo, da je svaki simbol u stvari proizašao iz .frekvencijske krivulje. Pored toga strelicama je naznačena i dinamika daljnjeg razvoja sastojine. U tome leži prednost tog sistema pred različitim drugim znakovima i skraćenicama kako su ih neki drugi autori predlagali (Kös ti er). Radi ilustracije navest ćemo ovdje jedan primjer. Imamo mješovitu sastojinu jele, bukve i bora; u toj sastojini bor čini jednu etažu i ne pomlađuje se; drugu etažu čini bukva, koja pokazuje normalni razvoj, dok jela prodire sve više i više i ima tendencu. da stvori pravilnu prebornu strukturu. Opis te sastojine prikazan je na slici 12. k, rs JELA 0,7 BUKVA 0,3 BOK0,1 Slika 12. ´ » Prednosti frekvencijskih krivulja broja stabala uočene su poslije rata u Sloveniji (Pipan) , pa se ondje uvelike koriste pri »Opisu sastojina«. * Završavajući ovaj kratki prikaz, ističemo, da analiza strukture sastojine i interpretacija frekvencijskih krivulja ne može u potpunosti zamijeniti verbalni dio »Opisa sastojina«, no mišljenja smo, da ga može uvelike skratiti, dobrim dijelom nadopuniti i´ učiniti ga jasnijim i jednostavnijim. Upotrebljena literatura 1. D´Alverny : Contre la Note 1883, Revue des Eaux et Forets, 1927. 2. Klepa c D.: Frekvencija vremena prijelaza, Šumarski list, Zagreb 1955. 3. Knuche l H: Planung und Kontrolle im Forstbetrieb, 1950. |