DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Za razliku od Gauss ove zvonolike krivulje, karakteristične za jednodobne sastojine, struktura preborne sastojine po broju stabala definirana je Liocourtovo m krivuljom, koja ima oblik jednog kraka hiperbole . Dok su u jednodobnoj sastojini najjače zastupana srednjedebela stabla, dotle u prebornoj sastojini ima najviše najtanjih , manje srednjedebelih, a najmanje debelih stabala. Kako vidimo, u prebornim sastojinama broj stabala opada s povećanjem prsnog promjera. To opadanje broja stabala može se u normalnim prebornim sastojinama izraziti geometrijskom progresijom, tako da je frekvencijska krivulja, broj a stabala u normalnoj prebornoj sastojini definirana jednadžbom (1).* y = q* (i) U toj jednadžbi (y) označava broj stabala; (x) je prsni promjer, a (q) je kvocijent geometrijske progresije, koji se kreće od 1"3 do 1*5. Kojeficijent (1*3) definira frekvencijsku krivulju broja stabala u normalnoj prebornoj sastojini na najbolje m bonitetu; kojeficijent (1*5) odgovara najlošije m bonitetu. To znači, da je frekvencijska krivulja p oložitij a za preborne sastojine boljih boniteta; ona je strmij a na lošijim bonitetima. Za izrazito skiafiln e vrste drveća (jela) spomenuta je krivulja položitija nego za poluskiafilne vrste. Frekvencijska krivulja broja stabala, definirana jednadžbom (1), a poznata pod imenom Liocourtove ili hiperbolične krivulje, označuje izbalansirano stanje preborne šume, u kojoj je osiguran kontinuitet prihoda i u kojoj je omogućena trajna regenericija. Zato pri zahvatima u prebornim šumama nastojimo postići Liocourtov u strukturu, t. j . uravnoteženo stanje. Liocourtova se krivulja može pomoću anamorfoze zamijeniti pravcem. Na polulogaritamskom papiru (»semi-logarithmic paper«) mjesto jednog kraka hiperbole dobivamo pravac. Nagib pravca odgovara koeficijentu (q). INTERPRETACIJA FREKVENCIJSKIH KRIVULJA Pored srednjeg prsnog promjera (ili srednjeg opsega) praksu gdjekad interesira također i disperzija stabala od srednjaka. Interpretacijom frekvencijske krivulje, ta se disperzija može lako odrediti. Evo za to jednog primjera. U mladoj bukovoj sastojini izmjereni su opsezi svih stabala (o) u prsnoj visini kako slijedi: oudm 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 2 N 24 55 70 84 92 109 80 51 26 9 5 2 607 F (%) 4,0 13,1 24,6 38,4 53,6 71,6 84,8 93,2 97,5 99,0 99,8 100,1 — ^ (N) označava broj stabala u pojedinim opsežnim stepenima; (F) je kumulativna frekvencija, izražena u procentima. * Skrećemo pažnju, da su Levakovi ć i Meye r dali savršenije, no mnogo kompliciranije analitičke izraze za Liocourtov zakon. 361 |