DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Konačno ćemo iznijeti jedan prijedlog praktične upotrebe frekvencijskih krivulja pri izradi uređajnih elaborata (treći dio članka). OPĆENITO Krivulja (1) na slici 1 predočuje frekvenciju stabala u mladoj, jednodobnoj sastojini; krivulja (2) prikazuje frekvenciju stabala u srednjedobnoj, a krivulja (3) u odrasloj jednodobnoj sastojini. Sve tri krivulje imaju zvonoliki oblik te su poznate pod imenom Gaussovih krivulja. Iz tih se krivulja vidi, da u jednodobnim sastojinama ima uvijek najviše srednjedebelih , a najmanje najtanjih i najdebljih stabala. U mladim jednodobnim sastojinama disperzija stabala (otklon od srednjaka) je manja nego u starijim; za mlađe jednodobne sastojine frekvencijske su krivulje šiljaste, za starije su sploštene i to više, što je sastojina odraslija. Disperzija stabala definirana je standardnom devijacijom (o). FREKVENCIJSKA KRIVULJE BROJA STABALA U JEDMODOLWin SASTOJINAMA ISO J I 3 1 100 ** SD rs ai a x 4c v ro i čo %> 100 fißS/U PROMJSH Cm JZ 1 Na slici 2 (a) prikazali smo normalnu frekvencijsku distribuciju (N) po stepenima (d) kako slijedi: d 123456789 10 N 1 9 36 84 126 126 84 36 9 1 Gdjekad je interesantno promatrati kumulativn u frekvenciju, što će reći ukupni broj do prvog ,do drugog, do trećeg, do četvrtog i konačno do zadnjeg stepena. Ako svakom broju naprijed navedenog niza dodamo sve prethodne članove, dobivamo kumulativn u frekvenciju: d 123456789 10 N 1 10 46 130 256 382 466 502 511 512 F (°/o) 0,2 2,0 lB,9 25,4 50,0 74,6 91,0 98,0 99,8 100 358 |