DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Literatura


1.
Adamovi ć L. — Naknadno k »flori južne Bosne i Hercegovine« — Glasnik
Zem. Muzeja I. Sarajevo 1889. S. 45.
2. Bec k G. — Vegetationsverhältnisse der illyrischen Ländern. — Leipzig 1901.
2a. B e c k
G. — Flora von Südbosnien und der angrenzender Herzegowina. —
Annal Naturhist Mus. Wien Bd. II 1892 S.´ 552—553.


3.
Bec k G. — Flora Bosne, Hercegovine i- Sandžaka Novi Pazar. — Glasnik Zem.
Muzeja Sarajevo 1904 S. 5.
4.
Bošnja k K. — Iz hercegovačke flore — Glasnik Hrvat, prirodosl. društva
XLI—XLVIII. Zagreb, 1936. S. 22.
5.
Fukare k P. — Planinski bor - klekovina (Pinus mugo Turra) i njegovo značenje
za zaštitu tla i vegetacije na našim planinama. — »Naše starine«.
Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti. —
Sarajevo 1955. (U štampi).
6. Fukare k P. — Primjena biljne sociologije u šumarstvu. Šumarski list. 1941.
7.
Horva t I. — Istraživanje vegetacije na Dinarskim planinama. — Ljetopis
Jugosl. Akad. Knj. 44. Zagreb 1931. S. 122—130.
8.
Horva t I. — Istraživanje vegetacije hercegovačkih i crnogorskih planina. —
Ljetopis Jug. Akad. Zagreb 1933.
9.
Horva t I. — Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. — Glasnik zavoda
za šumske pokuse Zagreb. 1938. S. 244—251.
10.
Horva t I. — Istraživanje vegetacije Blokova, Orijena i Bjelašnice. — Ljetopis
Jugosl. Akad. Zagreb. Sv. 53, 1941.
11. Horva t I. — Šumske zajednice Jugoslavije. — Zagreb 1950.
12.
Horvat I. i PawlovskiB. — Istraživanje vegetacije planine Vraniće. —
Ljetopis Jugosl. Akad. Zagreb. Sv. 51. 1939.
13.
Jovanovi ć B. — Fitocenoze krivulja u Srbiji. — Šumarstvo« Beograd 1955.
Sv. 6. S. 321—330.
UPOTREBA FREKVENCIJSKIH KRIVULJA BROJA STABALA
PRI »OPISU SASTOJINA«


Dr. Dušan Klepac — Zagreb


UVOD


U
U
našem uređivanju šuma osjeća se jako nastojanje, da se uredajni
elaborati pojednostavne i da se rad na njihovoj izradi ubrza. U vezi s
time želimo ovdje skrenuti pažnju na jedan novi način »Opisa sastojina«,
koji se sastoji u interpretaciji frekvencijskih krivulja broja stabala. Mjesto
verbalnog »Opisa sastojina«, koji gdjekad zauzima mnogo prostora i
koji često ne daje jasnu sliku o stanju sastojina i njihovom daljnjem
razvoju, mogu se u većini slučajeva upotrebiti frekvencijske krivulje
broja stabala, koje znatno olakšavaju i pojednostavnjuju posao.


Zato ćemo u ovom članku pokušati objasniti kakvo značenje imaju
frekcencijske krivulje broja stabala i kako se one mogu praktično koristiti
u uređivanju šuma.


Najprije ćemo iznijeti neke općenit e pojmove o frekvencijskim
krivuljama (prvi dio članka).


Zatim ćemo prikazati kako se interpretiraj u frekvencijske
krivulje broja stabala, kako se na temelju njih postavlja d i a g n o z a
i daje prijedlog za daljnje gospodarenje (drugi dio članka).


357


V




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Konačno ćemo iznijeti jedan prijedlog praktične upotrebe
frekvencijskih krivulja pri izradi uređajnih elaborata (treći
dio članka).


OPĆENITO


Krivulja (1) na slici 1 predočuje frekvenciju stabala u mladoj, jednodobnoj
sastojini; krivulja (2) prikazuje frekvenciju stabala u srednjedobnoj,
a krivulja (3) u odrasloj jednodobnoj sastojini. Sve tri krivulje
imaju zvonoliki oblik te su poznate pod imenom Gaussovih krivulja.
Iz tih se krivulja vidi, da u jednodobnim sastojinama ima uvijek
najviše srednjedebelih , a najmanje najtanjih i najdebljih stabala.
U mladim jednodobnim sastojinama disperzija stabala (otklon od srednjaka)
je manja nego u starijim; za mlađe jednodobne sastojine frekvencijske
su krivulje šiljaste, za starije su sploštene i to više, što je sastojina
odraslija. Disperzija stabala definirana je standardnom devijacijom (o).


FREKVENCIJSKA KRIVULJE


BROJA STABALA U JEDMODOLWin SASTOJINAMA


ISO J


I


3


1


100 **


SD


rs ai a x 4c v ro i čo %> 100


fißS/U PROMJSH Cm


JZ 1


Na slici 2 (a) prikazali smo normalnu frekvencijsku distribuciju (N)
po stepenima (d) kako slijedi:


d 123456789 10


N 1 9 36 84 126 126 84 36 9 1


Gdjekad je interesantno promatrati kumulativn u frekvenciju,
što će reći ukupni broj do prvog ,do drugog, do trećeg, do četvrtog i konačno
do zadnjeg stepena.


Ako svakom broju naprijed navedenog niza dodamo sve prethodne
članove, dobivamo kumulativn u frekvenciju:


d 123456789 10
N 1 10 46 130 256 382 466 502 511 512
F (°/o) 0,2 2,0 lB,9 25,4 50,0 74,6 91,0 98,0 99,8 100


358




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Prikažemo li podatke o kumulativnoj frekvenciji grafički, ne dobivamo
više zvonoliku krivulju, nego krivulju, koja ima oblik slova »S«,
kako se to vidi iz slike 2 (b).


Krivulja oblika slova »S« može se pomoću anamorfoz e zamijeniti
pravcem. Postupak je vrlo jednostavan: na specijalnom papiru (»papir
vjerojatnosti«, »probability paper«) nanesu se podaci o kumulativnoj
frekvenciji.


NORMALNA FREKVEtJCUSKA KVMUUWVNA FREKVENCIJSKA
DISTRIBUCIJA DISTRIBUCIJA


Pri crtanju frekvencijske krivulje može se dogoditi, da za mlade,
jednodobne sastojine ne ćemo dobiti potpunu zvonoliku krivulju nego
samo jedan (desni) njezin krak, kako je to naznačeno na slici 1 za krivulju
(1). To se događa zbog taksacijske granice, ispod koje ne mjerimo
stabla.


Frekvencijske krivulje broja stabala, za naše jednodobne sastojine
ne će u većini slučajeva biti simetričn e kao što je predočeno na
slici 1. Zbog njege sastojina (čišćenje i prorjeđivanje) te krivulje postaju
asimetrične , pa ćemo se u većini slučajeva sresti s pozitivnom
asimetrijom1 kako smo to shematski ilustrirali na slici 3. Na toj smo slici
prikazali djelovanje proreda na frekcencijsku krivulju; šrafirani dijelovi
označavaju posječena stabla proredom, a debele krivulje predočuju frekvenciju
stabala poslije prorede.


Ako sumiramo podatke o broju stabala svih jednodobnih sastojina u
cijeloj šumi (t. j . gospodarskoj jedinici), te ih prikažemo grafički, onda
dobivamo frekvencijsku krivulju broja stabala, koja ima oblik jednog
kraka hiperbole . (Vidi četvrtu krivulju na slici 1).


i Napominjem, da sam pri istraživanju vremena prijelaza utvrdio, da frekvencija
vremena prijelaza pokazuje također pozitivnu a simetriju. Vidi o tome
detaljnije u mojoj radnji.- »Frekvencija vremena prijelaza«, Šumarski list br. 1—2
od 1955.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 20     <-- 20 -->        PDF

UTJECAJ PROREDE NA FREKVENCIJSKU Kfi/VULJU


NISKA PROREDA VISOKA PROREDA


Prsni promjer Prsnipromjer


SI. 3


Na slici 4 smo prikazali frekvencijske krivulje broja stabala (N) u
normalnim prebornim sastojinama na najboljem i na najlošijem bonitetu:


d u cm 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95
N 90 69 53 41 32 24 19 14 11 9 7 5 4 3 2 2 1
N 150 100 67 44 30 20 13 9 6 4 3 2 1 — — — —


FREKVENCIJSKE KRIVULJE BROJA STABALA
U PREBORNIM SASTOJINAMA


75 «7 S5 SE? 95 đ cm


20 25 30 35 W


SI.1


360




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Za razliku od Gauss ove zvonolike krivulje, karakteristične za
jednodobne sastojine, struktura preborne sastojine po broju stabala definirana
je Liocourtovo m krivuljom, koja ima oblik jednog kraka
hiperbole . Dok su u jednodobnoj sastojini najjače zastupana srednjedebela
stabla, dotle u prebornoj sastojini ima najviše najtanjih ,
manje srednjedebelih, a najmanje debelih stabala. Kako vidimo, u prebornim
sastojinama broj stabala opada s povećanjem prsnog promjera.
To opadanje broja stabala može se u normalnim prebornim sastojinama
izraziti geometrijskom progresijom, tako da je frekvencijska
krivulja, broj a stabala u normalnoj prebornoj sastojini definirana
jednadžbom (1).*


y = q* (i)


U toj jednadžbi (y) označava broj stabala; (x) je prsni promjer, a (q)
je kvocijent geometrijske progresije, koji se kreće od 1"3 do 1*5. Kojeficijent
(1*3) definira frekvencijsku krivulju broja stabala u normalnoj
prebornoj sastojini na najbolje m bonitetu; kojeficijent (1*5) odgovara
najlošije m bonitetu. To znači, da je frekvencijska krivulja p oložitij
a za preborne sastojine boljih boniteta; ona je strmij a na
lošijim bonitetima. Za izrazito skiafiln e vrste drveća (jela) spomenuta
je krivulja položitija nego za poluskiafilne vrste.


Frekvencijska krivulja broja stabala, definirana jednadžbom (1), a
poznata pod imenom Liocourtove ili hiperbolične krivulje,
označuje izbalansirano stanje preborne šume, u kojoj
je osiguran kontinuitet prihoda i u kojoj je omogućena
trajna regenericija. Zato pri zahvatima u prebornim
šumama nastojimo postići Liocourtov u strukturu, t. j . uravnoteženo
stanje.


Liocourtova se krivulja može pomoću anamorfoze zamijeniti
pravcem. Na polulogaritamskom papiru (»semi-logarithmic paper«)
mjesto jednog kraka hiperbole dobivamo pravac. Nagib pravca odgovara
koeficijentu (q).


INTERPRETACIJA FREKVENCIJSKIH KRIVULJA


Pored srednjeg prsnog promjera (ili srednjeg opsega) praksu gdjekad
interesira također i disperzija stabala od srednjaka. Interpretacijom
frekvencijske krivulje, ta se disperzija može lako odrediti. Evo za to
jednog primjera.


U mladoj bukovoj sastojini izmjereni su opsezi svih stabala (o) u


prsnoj visini kako slijedi:


oudm 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 2


N 24 55 70 84 92 109 80 51 26 9 5 2 607


F (%) 4,0 13,1 24,6 38,4 53,6 71,6 84,8 93,2 97,5 99,0 99,8 100,1 —


^ (N) označava broj stabala u pojedinim opsežnim stepenima; (F) je
kumulativna frekvencija, izražena u procentima.


* Skrećemo pažnju, da su Levakovi ć i Meye r dali savršenije, no mnogo
kompliciranije analitičke izraze za Liocourtov zakon.
361




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Na slici 5 predočena je kumulativna frekvencija stabala na p a p i r u
vjerojatnosti. Pomoću tog papira odmah čitamo medijalnu
vrijednost za opseg srednjeg stabla u toj sastojini. Iz slike vidimo, da se
50% od svih stabala nalazi ispod 7´25 dm opsega, a 50% iznad tog opsega.
Srednji opseg prema tome iznosi 7,25 dm. Zatim za ordinatu od 84°/o
potražimo odgovarajuću vrijednost na apcisi.2 Čitamo: 9,4 dm. Diferencija:
9,4 _ 7,25 definira standardnu devijaciju ili disperziju stabala ođ
srednjaka, koja u tom slučaju iznosi ± 2"15 dm.


ANAMORFOZA FREKVENCIJSKE KRIVULJE


PAPIR VJEROJATNOSTI


%


99, gg


99,9
998


99


S3


35
90


.0


80-jT´\
10


I
60
50
W
10


8
20


I /


,r~


2


V


0,f


— « J 1— —*—i —i— —»— —*— —i—i


12 H * 13 16 17
0ud/7]


SI. 5


U »Opis sastojina« unosimo cifre: 7´25 ± 2´15 dm. Te
dvije cifre definiraju disperziju stabala u sastojini: 68°/o od ukupnog
broja stabala pada u interval od 5,10 do 9,40 dm opsega.


No u praksi imamo rijetko posla s normalnim sastojinama. U većini
slučajeva susrećemo se sa sastojinama, koje nisu ni jednodobne, ni pre-
borne. Zato je potrebno izvršiti d i a g n o z u sastojina. Pri tome nam


2 Iz varijacione statistike znamo, da kad pređemo 84% stabala, preskačemo
standardnu devijaciju.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 23     <-- 23 -->        PDF

frekvencijske krivulje pružaju vrlo veliku korist. Liocourtov a krivulja
s jedne strane i Gaussov a s druge strane, daju nam mogućnost,
da nepravilne krivulje raščlanimo i da se prema
tome odlučimo za daljnje šumsk o-u zgojne zahvate.


Radi ilustracije navest ćemo ovdje nekoliko najmarkantniji
h primjera , koji se najčešće pojavljuju u praksi. Te ćemo primjere
prikazati grafički i to tako, da će puna linija označavati konkretno
stanje.


RASTAVLJANJE GRBAVE KR/VULJE
U DVA ELEMENTA


I


I


1S io´ is M 3* "» « m ss sa sr 10 n
Prsni prvm/er c/n


Slika 6.


Na slici 6 prikazana je frekvencijska krivulja s izrazitom grbom.
Takva frekvencijska krivulja označava prelazno stanje — ni prebornu, ni
jednodobnu strukturu. Diferencija ^ordinata, koje su definirane grbavom
krivuljom, i ordinata, koje su definirane Liocourtovo m krivuljom,
otkriva nam jednu mladu jednodobnu sastojinu (t. j . zvonoliku krivulju),
koja se smjestila u prebornu šumu. Grb a na frekvencijskoj krivulji
znači, da je ta šuma p r e trp i 1 a u izvjesno vrijeme jaku sječu,
koja je prouzrokovala preobilno pomlađivanje i zbog kojeg se
razvila jednodobna sastojina. Ako je grba na frekvencijskoj krivulji malena,
ona može s vremenom potpuno nestati uz našu intervenciju (jača
doznaka srednjedebelih stabala). No ako je grba velika, t. j . ako srednjedebela
stabla zauzimaju mnogo više prostora nego što bi to trebalo u
uravnoteženoj prebornoj sastojini, onda ona ometaju pomlađivanje i tako
utječu na smanjenje broja tanki h stabala. (To je vrlo česti slučaj u
šumama Gorskog Kotara!) Proces može ići tako daleko, da se potpuno
izgubi preborna struktura i da sastojina poprimi s vremenom više manje
jednodobni (regularni) oblik, kako se to vidi iz slike 7. Godine 1880.
struktura sastojine nije bila ni preborna ni jednodobna, no nakon četrdesetak
godina struktura te sastojine poprimila je regularni oblik.


Iz frekvencijske krivulje na slici 8 čitamo stanje sastojine. Frekvencijsku
krivulju možemo rastaviti u dva dijela. Desni dio: vrlo




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 24     <-- 24 -->        PDF

f— * -l —. . 1 . 1 1 1 1 ) T~--^.|.


IS 30 OS 30 W *0 45 SO SS 60 6* IO IS 90
PRSA// Pf?OMJLfl cm


Slika 7.


sploštena Gaussov a zvonolika krivulja, koja predstavlja jednu odraslu,
vrlo vitalnu jelovu i smrekovu šumu; lijev i dio : jedan krak L i ocourtov
e hiperbolične krivulje, koja predstavlja prebornu sastojinu,
razvijenu pod zastorom debelih stabala putem dugotrajn e regeneracije.
(Slični se slučajevi mogu sresti u našim jelicima u kojima se pod
starim jelama razvijaju bukove preborne sastojine).


2S 30 35 IlO 45 50 SS 60 65 VO 15 SO SS 90 95 100


Prsni promjer cm


SI. 8


Na slici 9 prikazana je frekvencija stabala jedne sastojine, za koju
smo postavili ovu diagnozu. U usporedbi s Liocourtovo m (crtkanom)
krivuljom broja stabala za odgovarajući bonitet, zaključujemo, da
je sastojina nastala nakon brz e i kratk e regeneracije, za razliku
od preborne sastojine u prethodnom primjeru. Strma frekvencijska krivulja
na slici 9 daje nam naslutiti, da se ovdje možda radi o desnom
kraku Gaussove zvonolike, jako asimetrične krivulje. Sastojina
se može prevesti u preborni oblik. Ako to želimo postići, treba izvršiti
intenzivnu i jaku proredu stabala u tanjim debljinskim stepenima.
{Analogni je slučaj s bukovom sastojinom »Kumanje« u fakultetskoj šumariji
Zalesini, kao i sa mnogim šumama u Sloveniji).


Slika 10 karakteristična je za mnoge naše jelove i bukove šume.
Da bi postignuli uravnoteženo stanje (crtkanu krivulju), potrebno je skon




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 25     <-- 25 -->        PDF

MO


1


«5 iso
\
1 l
\ \


\ \


\ \


\ \
| \X\
\ \\


<*) 400,
\\\
\\\


\ \


\ \



\ \
\ \


\ \


\ \


\ \


\ \


SO. \ \


\ \


\ \


! \ V
—t 1 1 1— . 1


* ´s» a so


Prsn´i prom/´er an


St. 9


centrirati doznaku na srednjedebela stabla — »Chasse
ä l´arbre intermediäre«. Na takav je postupak upozorio u nas Vajd a
već pred više od 20 godina! (Jedan između mnogih primjera za taj slučaj
je pokusna ploha »Jasle I« u fakultetskoj šumariji Zalesini. Vidi Šumarski
list br. 1 od 1953.).


190


Č


-Srao


if


50


I


_ i i i i 1 i 1 1 i—1~~7—~i ga»
20 25 30 35 «0 45 50 55 60 65 70 15 60
Prsni prom/er cm
SI. 10
365




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Slika 11 predstavlja frekvenciju stabala u prebornoj šumi, gdje se
godišnji etat potpuno ne siječe. Nastaje nagomilavanje drvne mase, koja
ometa regeneraciju i priliv stabala u sastojinu. Zbog toga se pokazuje
nedostatak tankih stabala. (Sličan je slučaj bio u mnogim zamljišnim zajednicama
Gorskog Kotara prije rata).


1 >


K» \


fj 5 is 5 « io <5 SU SS tO 63 TO IS SO S3


Prsni promjer cm


GRAFIČKI SIMBOLI KAO SlFRE ZA RAZLIČITE STRUKTURE
I RAZLIČITA STANJA SASTOJINE I NJEZINOG RAZVOJA


Da bi se pri »Opisu sastojina« dobilo na prostoru i vremenu, a da bi
istovremeno taj »opis« postao što izražajniji i jasniji, S i 1 v y-L e 1 i g o i a
je predložio g r a f i čke simbole, kao znakove za različite
strukture i različita razvojna stanja sastojine. Svoj;
je prijedlog iznio S i 1 vy-L el i g o is na XII. Kongresu Međunarodne
Unije šumarskih instituta u Oxfordu ove godine.


U tabeli 1 naznačili smo glavne simbole kako ih je zamislio spomenuti
autor.


1. Normalni rast i normalni razvoj označen je zvono
1 i k o m krivuljom za jednodobne, a hiperboličnom krivuljom
za preborne sastojine.
2. Zadovoljavajuće prirodno pomlađenje očituje se
u povećanom broju najtanjih stabala, što će reći, da frekvencijska krivulja
na svom lijevom kraju ima tendencu podizanja prema gore. To je
simbolički naznačeno strelicama na lijevom kraku zvonolike ili hiperbolične
krivulje.
3. Pomlađivanje prije vremena poremećuje ravnotežu:
u jednodobnim sastojinama snizuje prsni promjer srednjeg stabla, u prebornim
sastojinama frekvencijska krivulja dobiva grbu na svom lijevom
kraku, što je označeno strelicama.
4. Starenje sastojina bez pomlađivanja očituje se u
jednodobnim sastojinama u tome, što zvonolika krivulja postaje sve više


ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 27     <-- 27 -->        PDF

TABELA -i


Normalni rast i normalni
razvoj.
Jednodobna sastojina.


Normalni rast i normalni
razvoj.
Precoma sastojina.


"Zadovoljavajuće prirodno
pomladenje pod odraslom


\ jednodobnom sastojinom.


Prirodno pom faden je s usposiavom
normalnog stanja uprebomoj
šumi.


-


Pomlodenje prije vremena ili
formiranje donje etaže pod
jednodobnom sastojinom.


´Pretjerano pomlađivanje v
prebomoj šum/.


Staro regulama šuma Sez


pomlađen/a.


Preborna šuma bez pomfadenja
us/jed obi/ja s jarih stabala


Udat/ivan/e od normalnog


stanja.


C\


v


)r\


K.
n
*


.-*-:


V.T*.


w


X


n


V


*


So
r \


\


´´TN


V


V


n


\


t^N


V


rj


K


^


V,


S* 367




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 28     <-- 28 -->        PDF

< splostena, dok se hiperbolična krivulja za preborne sastojine sve više približava
apcisnoj osi, kako u gornjem tako i u svom donjem dijelu. Izabrani
simboli sa strelicama pokazuju tendencu splošćavanja frekvencijskih
krivulja.


5. Udaljenje od normalnog stanja je karakterizirano
krivuljom s jednom ili više grba. Ta se frekvencijska krivulja može
raščlaniti u dvije ili više krivulja zvonolikog i hiperboličnog oblika, što
znači, da se radi o više međusobno izmješanih sastojina jednodobne i preborne
strukture. Stoga je za takve slučajeve izabran simbol, koji se sastoji
od zvonolike i hiperbolične krivulje.
U mješovitim sastojinama upotrebljavaju se isti simboli različitih
boja ili se koriste pune, crtkane i točkaste linije.
Ako imamo pred očima frekvencije broja stabala u različitim sastojinama,
vidimo, da je svaki simbol u stvari proizašao iz


.frekvencijske krivulje. Pored toga strelicama je naznačena i
dinamika daljnjeg razvoja sastojine. U tome leži prednost tog sistema
pred različitim drugim znakovima i skraćenicama kako su ih neki drugi
autori predlagali (Kös ti er).


Radi ilustracije navest ćemo ovdje jedan primjer. Imamo mješovitu
sastojinu jele, bukve i bora; u toj sastojini bor čini jednu etažu i ne pomlađuje
se; drugu etažu čini bukva, koja pokazuje normalni razvoj, dok
jela prodire sve više i više i ima tendencu. da stvori pravilnu prebornu
strukturu.


Opis te sastojine prikazan je na slici 12.


k, rs


JELA 0,7 BUKVA 0,3 BOK0,1


Slika 12. ´


»


Prednosti frekvencijskih krivulja broja stabala uočene su poslije rata
u Sloveniji (Pipan) , pa se ondje uvelike koriste pri »Opisu sastojina«.


*


Završavajući ovaj kratki prikaz, ističemo, da analiza strukture sastojine
i interpretacija frekvencijskih krivulja ne može u potpunosti zamijeniti
verbalni dio »Opisa sastojina«, no mišljenja smo, da ga može uvelike
skratiti, dobrim dijelom nadopuniti i´ učiniti ga jasnijim i jednostavnijim.


Upotrebljena literatura


1. D´Alverny : Contre la Note 1883, Revue des Eaux et Forets, 1927.
2. Klepa c D.: Frekvencija vremena prijelaza, Šumarski list, Zagreb 1955.
3. Knuche l H: Planung und Kontrolle im Forstbetrieb, 1950.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 29     <-- 29 -->        PDF

,


4.
Levakovi ć A.: O analitičkom .izražavanju sastojinske strukture, Glasnik
šumske pokuse br. 9 i 10.
5.
Meye r H. A.: Structure, Growth, and Drain in Balanced Uneven-Aged Forests,
Journal of Forestry, 1952.
6.
Mileti ć 2.: Istraživanja o strukturi bukovih sastojina karaktera prašume,
Šumarski List 1930.
7. Perri n H.: Sylviculture, tome premier, Nancy 1952.
8. S i 1 vy-L el i g o i s P.: Description des peuplements en evolution, 1956.
9. Schaefer, Gazin, D´Alverny: Sapinieres, Paris 1930.
10. Schaefe r L.: Cours d´amenagement, Nancy 1952.
11.
Schaefe r L.: La methods statistique et ses applications en matiere forestiere,
Revue forestiere frangaise, 1953.
12.
Vajd a Z.: Studija o prirodnom rasprostranjenju i rastu smreke u sastojinama
Gorskog Kotama, Šumarski list, 1983.
RESUME


Courbes de frequence de nom*f>re des tiges et leur emploi
pour la description des peuplements.


Dans cet article l´auteur decrit comment on peut utiliser les courbes de frequence
de nombre des tiges dans la sylviculture et dans l´amenagement des forets.


Premiere partie de l´article est consacree ä l´explication des notions generales
sur la courbe de Gauss et de Liocourt. On explique aussj la frequence
cumule, la dissymetrie des courbes, l´anamorphose des courbes, etc.


Dans la deuxieme partie on s´occupe de l´interpretation des courbes de frequence
en evoquant les exemples des auteurs frangais.


Enfin on donne l´explication des signes grafiques de M. S i 1 v y-L e 1 i g o i s
pour la description des peuplements. Grace au Systeme de M. S i 1 v y l´etat descriptif
des parcelles devient plus claire, plus expressif et plus simple.


SLIKA POPREČNIH PRESJEKA PETELJKE LISTA U NEKIH
VRSTA LISNATOG DRVEĆA I GRMLJA


Podhorski ing. Ivo — Zagreb


Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH


U
U
provodnom sistemu stabla, odvajaju se mjestimično iz debla i grana
t. zv. folijarne žile koje prolaze kroz peteljku listova, a u plojci
se razgranjuju u mrežu provodnog sistema.


Na prolazu kroz peteljku lista, folijarne žile poprimaju karakteri^


stičnu
strukturu, koja je već odavno zapažena i proučavana kod sistema


tike listača (Petit, de C a n d o 1 e, Kom a r o v). Po toj se strukturi


mogu
razlikovati rodovi, skupine pa i vrste. Kod toga je slika poprečnog


presjeka peteljke uzimana na bazi ili vrhu peteljke. Prema istraživanjima


P e t i t-a ta bi mjesta bila najpodesnija za rezanje, a tu dobivene slike


nazivane su inicijalnima ili karakterističnima.


Zanimljivo je, da se u dendrologiji te slike poprečnih presjeka pe


teljke
kod drveća i drmlja ,iako su vrlo karakteristične, rijetko spominju


ili prikazuju. Možda je tome razlog što se strukture folijarnih žila u pe


teljci
lista proučavaju uglavnom samo u pogledu svog anatomskog sa


stava
i funkcije, a ne uzima se u obzir njihova figuralna slika koja je