DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Literatura 1. Adamovi ć L. — Naknadno k »flori južne Bosne i Hercegovine« — Glasnik Zem. Muzeja I. Sarajevo 1889. S. 45. 2. Bec k G. — Vegetationsverhältnisse der illyrischen Ländern. — Leipzig 1901. 2a. B e c k G. — Flora von Südbosnien und der angrenzender Herzegowina. — Annal Naturhist Mus. Wien Bd. II 1892 S.´ 552—553. 3. Bec k G. — Flora Bosne, Hercegovine i- Sandžaka Novi Pazar. — Glasnik Zem. Muzeja Sarajevo 1904 S. 5. 4. Bošnja k K. — Iz hercegovačke flore — Glasnik Hrvat, prirodosl. društva XLI—XLVIII. Zagreb, 1936. S. 22. 5. Fukare k P. — Planinski bor - klekovina (Pinus mugo Turra) i njegovo značenje za zaštitu tla i vegetacije na našim planinama. — »Naše starine«. Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti. — Sarajevo 1955. (U štampi). 6. Fukare k P. — Primjena biljne sociologije u šumarstvu. Šumarski list. 1941. 7. Horva t I. — Istraživanje vegetacije na Dinarskim planinama. — Ljetopis Jugosl. Akad. Knj. 44. Zagreb 1931. S. 122—130. 8. Horva t I. — Istraživanje vegetacije hercegovačkih i crnogorskih planina. — Ljetopis Jug. Akad. Zagreb 1933. 9. Horva t I. — Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. — Glasnik zavoda za šumske pokuse Zagreb. 1938. S. 244—251. 10. Horva t I. — Istraživanje vegetacije Blokova, Orijena i Bjelašnice. — Ljetopis Jugosl. Akad. Zagreb. Sv. 53, 1941. 11. Horva t I. — Šumske zajednice Jugoslavije. — Zagreb 1950. 12. Horvat I. i PawlovskiB. — Istraživanje vegetacije planine Vraniće. — Ljetopis Jugosl. Akad. Zagreb. Sv. 51. 1939. 13. Jovanovi ć B. — Fitocenoze krivulja u Srbiji. — Šumarstvo« Beograd 1955. Sv. 6. S. 321—330. UPOTREBA FREKVENCIJSKIH KRIVULJA BROJA STABALA PRI »OPISU SASTOJINA« Dr. Dušan Klepac — Zagreb UVOD U U našem uređivanju šuma osjeća se jako nastojanje, da se uredajni elaborati pojednostavne i da se rad na njihovoj izradi ubrza. U vezi s time želimo ovdje skrenuti pažnju na jedan novi način »Opisa sastojina«, koji se sastoji u interpretaciji frekvencijskih krivulja broja stabala. Mjesto verbalnog »Opisa sastojina«, koji gdjekad zauzima mnogo prostora i koji često ne daje jasnu sliku o stanju sastojina i njihovom daljnjem razvoju, mogu se u većini slučajeva upotrebiti frekvencijske krivulje broja stabala, koje znatno olakšavaju i pojednostavnjuju posao. Zato ćemo u ovom članku pokušati objasniti kakvo značenje imaju frekcencijske krivulje broja stabala i kako se one mogu praktično koristiti u uređivanju šuma. Najprije ćemo iznijeti neke općenit e pojmove o frekvencijskim krivuljama (prvi dio članka). Zatim ćemo prikazati kako se interpretiraj u frekvencijske krivulje broja stabala, kako se na temelju njih postavlja d i a g n o z a i daje prijedlog za daljnje gospodarenje (drugi dio članka). 357 V |