DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Na planini Maglicu:
Silene vulgaris (Mnch.) Garcke (9) Meliea nutans L. (9); Moehringia muscuosa


L. (9); Platantera bifolia (L.) Rich. (10); Trifolium alpestre? (10); Hieracium cfr.
villosum Jacq. (10); Galium lucidum All. (10); Scrophularia nodosa L. (9); Campanula
sp. (9); Crepis sp. (10).
Na planini Vranići:


Blechnum Spicant (L.) Roth. (12); Botrychium Lunaria (L.) Sw. (13); Polygala
comosa Schkuhr. (11, 12); Alchemilla vulgaris L. (11); Lotus sp. (11, 12); Homogynediscolor (Jacq.) Coss. (11, 12); Veronica chamaedrys L. (11); Allysum sp. (11); Fragaria
vesca L. (11, 12); Galium silyaticum L. (11); Galeobdolon luteum L. (11); Sedum
sp. (11); Veronica alpina L. (12); Aster Bellidiastrum (L.) Scop. (12); Viola
biflora L. (12); Selaginella Selaginoides (L.) Link. (12); Pedicularis verticilata L.
(12); Satureia sp. (11, 12); Myasotis alpestris L. (12); Ajuga reptans L. (12); Cystopteris
fragilis Bernh. (12); Elymus europaeus L. (13). (Napomena: snimak broj 13 sa
planine Vraniće uzet je sa granice škriljevaca, pa je zbog toga vrlo siromašnog
sastava).


Na planinama Goliji, Cincaru i Šatoru:


Rosa spinössisima L. (14, 17); Sambucus racemosa L. (4); Cytisus hirsutus L,
(15); Amelanchier ovalis Medik. (15); Sorbus Mougeoti Soy. Willem. (17); Heracleum
Sphondylium L. (15,16); Thalictrum aquilegifoliurn L. (15, 16); Ranunculus montanus
Willd? (16); Carex laevis Kit. (15, 17); Meliea uniflora Retz. (3, 4); Sesleria nitida
(15, 17); Antenaria dioeca (L.) Gaertn. (17); Gentiana crispata Vis. (17, 20); Lilium
carniolicum Bernh. (15, 18); Achillea millefolium L? (17); Fragaria viridis Duch (17,
18, 20; Nigritella nigra (L.) Reihb. (18); Dryas octopetala L. (6, 7); Hieracium cfr.
villosum Jacq. (18); Sempervivum tectorum L. (17); Inula salicina L. (19); Leontodon
sp. (19); Taraxacum sp. (20); Chamaenerion angustifolium (L.) Scop. (14, 20); Lathyrus
vernus L. (20); Aegopodium podagraria L. (20); Scabiosa silenifolia W. et. K.
(15, 17, 18); Crepis sp. (17, 18); Rhinanthus maior L. (14, 15, 16, 18); Scorzonera
rosea W. et. K. (14); Gnaphalium silvaticum L. (14, 18); Phyteuma orbiculare L.
(14, 16); Betonica officinalis L. (15, 16, 17); Phyteuma spicatum L. (15, 17); Eryngium
alpinum L. (16); Biscutella laevigata L. (2, 6); Asperula longiflora W. st. K.
(15); Valeriana officinalis L. (16); Prenanthas purpurea L. (16, 17); Myrchis odorata
(L.) Scop. (16); Cephalantera rubra (L.) Rich. (17); Asplenium sp. (17); Edraeanthus
graminifolius (L.) DC (18); Digitalis ambigua Murr. (20); Dianthus sp.; Saxifraga
sp. (18).


Osim snimaka sa krečnjačkih planina dajemo i u posebnoj tabeli i
tri snimka zajednice klekovine sa silikatnih, paleozojskih škriljevaca i
kvarcporfira Vraniće Planine. Njima su pridruženi i snimci zajednice
alpske johe, koji su u određenoj vezi sa zajednicom klekovine. H or va t


(12) je istakao (u svom kratkom izvještaju o vegetaciji Vraniće Planine),
da klekovina bora koja je tu razvijena i na krečnjacima i na silikatnoj
podlozi »pokazuje unatoč svim razlikama veliku sličnost«. Mi smo to pitanje
tek načeli, pa ne bi mogli dati potpun odgovor, ali nam se ipak čini,
da postoje izvjesne različnosti, koje se već mogu zapaziti i u fizionomiji
zajednice klekovine razvijene na podlozi vraničkih kvarcporfira, a pogotovu
u njenom florističkom sastavu. Klekovina bora na podlozi paleozojskih
škriljevaca pokazuje više sličnosti sa zajednicama na krečnjacima,
ali i izvjesne razlike, čija se stalnost može utvrditi samo većim brojem
snimaka, a zatim i upoređivanjima sa prilikama na silikatnim alpskim
terenima.
Naši snimci sa Vraniće su označeni brojevima i uzeti su (sa 200 m2):


1. Između Krstača i Nadkrstaca, 2100 m, kvareporfir, zaravnjena glavica (greben);
2. Između Prokoškog Jezera i Ločika, 1725 m, škriljevac, sjeveroistok, strmina 5-10°;
3. Razvale (ispod Krstača) 1810 m, škriljevac, sjeveroistok, strmina 15°;
4. Ispod Stražice, 1620 m, škriljevac, sjever, uvala, 5°;
5. Ispod Stražice 1580 m, škriljevac, sjeverozapad, vrlo strmo do 50°.
350