DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 9 <-- 9 --> PDF |
među 90. i 100. godine. Sto znači da je u 100. godini starosti širina goda plošno-srednjeg stabla u visini 1,3 m u prosjeku oko 1 mm. Takva širina goda predstavlja kod hrasta lužnjaka najfiniju hrastovinu, dok za poljski jasen znači drvo loše kvalitete. Naime, prema istraživanjima B e n i ć a (1) treba, da je širina goda kod poljskog jasena što veća, jer tada najveći dio goda otpada na kasno drvo. Kasno drvo je kod poljskog jasena jedan od najvažnijih faktora, koji daje kvalitetu jasenovini. Što je ono jače zastupano u godovima, to je drvo elastičnije i čvršće. Beni ć napominje,´ da je širina zone kasnog drveta kod poljskog jasena gotovo linearno proporcionalna sa širinom goda. Iz njegovih je istraživanja očito, da je drvo poljskog jasena tek onda kvalitetno, ako širina goda iznosi 3 i više mm. Ovo izlaganje vrijedi i za prosječni debljinski prirast, što dokazuju rezultati istraživanja u tabeli 3. Prema tome, ako se želi proizvoditi kvalitetna jasenovina, ne bi smio godišnji debljinski prirast na I. bon.-raz. biti manji od 6 mm. Iz naših podataka se vidi, da u sastojinama starijim od 40 godina većina stabala poljskog jasena nema tog prirasta, jer nakon te postignute starosti sastojina godišnji je debljinski prirast plošnosrednjeg stabla gornje etaže manji od 6 mm. Na bazi debljinske analize na 31 srednjem stablu gornje etaže I. bon. raz. utvrdili smo kulminaciju godišnjeg debljinskog prirasta poljskog jasena između 10. i 20. godine s iznosom od 7,6 mm. Na II. bon. raz. iznosio je debljinski prirast između 6. i 10. godine 6,3 mm. Debljinski prirast kod kojega se još dobiva dobra kvaliteta jaseno vine, postoji u sastojinama I. bon. raz. gospodarske jedinice »Posavske šume« samo do 40. godine, jer tada iznosi 6 mm. Nakon te starosti sa stojina on relativno brzo pada, te se gubi na kvaliteti drveta. U težnji, da se debljinski Diirast održi na što većoj visini i dobije kvalitetna jasenovina, trebalo bi uzgajati poljski jasen tako, da stabla razviju što jače krošnje. To se može postići na taj način, da se već u naj ranijoj mladosti provodi jače čišćenje (prorezi van je) čistih sastojina polj skog jasena. Kada nastupi vrijeme za proredu, tada treba primijeniti vi soke i jake prorede do doba zrelosti ili sječe sastojina. Turnuf proreda neka iznosi u mladim sastojinama 5, u starijim 10 godina. Takvim postupkom održat će se debljinski prirast na povoljnoj vi sini, te će se u kraće vrijeme proizvesti stabla jačih dimenzija, kao što to dokazuju istraživanja Gehrhardta (4), Widemanna (11) i dr. za ostale vrste drveća. Prigovor, koji bi se mogao navesti protiv vrlo jakih proreda u sa stojinama poljskog jasena, bio bi, da će se u doba sječe dobiti manja ko ličina drvne mase po hektaru, nego kod umjerenih proreda. No valja na glasiti, da će ta manja masa biti daleko bolje kvalitete, nego drvna masa, dobivena na temelju umjerenih proreda. Prirast kvalitete odnosno vri jednosti nadomjestiti će u tome slučaju manju količinu drvne mase u doba sječe. Jake visoke prorede treba provoditi u´ svim čistim sastojinama poljskog jasena. Da li će se one moći primijeniti i u mješovitim sastojinama zavisit će o smjesi i o cilju gospodarenja u tim sastojinama. U sastojinama, u kojima je jasen zastupan od 0,55 na više u ukupnoj temeljnici ili masi, držimo, da treba primijeniti jake visoke prorede i gospodariti, |