DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 9     <-- 9 -->        PDF

među 90. i 100. godine. Sto znači da je u 100. godini starosti širina goda
plošno-srednjeg stabla u visini 1,3 m u prosjeku oko 1 mm. Takva širina
goda predstavlja kod hrasta lužnjaka najfiniju hrastovinu, dok za poljski
jasen znači drvo loše kvalitete. Naime, prema istraživanjima B e n i ć a


(1) treba, da je širina goda kod poljskog jasena što veća, jer tada najveći
dio goda otpada na kasno drvo. Kasno drvo je kod poljskog jasena jedan
od najvažnijih faktora, koji daje kvalitetu jasenovini. Što je ono jače
zastupano u godovima, to je drvo elastičnije i čvršće. Beni ć napominje,´
da je širina zone kasnog drveta kod poljskog jasena gotovo linearno proporcionalna
sa širinom goda. Iz njegovih je istraživanja očito, da je drvo
poljskog jasena tek onda kvalitetno, ako širina goda iznosi 3 i više mm.
Ovo izlaganje vrijedi i za prosječni debljinski prirast, što dokazuju
rezultati istraživanja u tabeli 3.


Prema tome, ako se želi proizvoditi kvalitetna jasenovina, ne bi smio
godišnji debljinski prirast na I. bon.-raz. biti manji od 6 mm. Iz naših
podataka se vidi, da u sastojinama starijim od 40 godina većina stabala
poljskog jasena nema tog prirasta, jer nakon te postignute starosti sastojina
godišnji je debljinski prirast plošnosrednjeg stabla gornje etaže
manji od 6 mm.


Na bazi debljinske analize na 31 srednjem stablu gornje etaže I. bon.
raz. utvrdili smo kulminaciju godišnjeg debljinskog prirasta poljskog jasena
između 10. i 20. godine s iznosom od 7,6 mm. Na II. bon. raz. iznosio
je debljinski prirast između 6. i 10. godine 6,3 mm.


Debljinski prirast kod kojega se još dobiva dobra kvaliteta jaseno


vine, postoji u sastojinama I. bon. raz. gospodarske jedinice »Posavske


šume« samo do 40. godine, jer tada iznosi 6 mm. Nakon te starosti sa


stojina on relativno brzo pada, te se gubi na kvaliteti drveta.


U težnji, da se debljinski Diirast održi na što većoj visini i dobije


kvalitetna jasenovina, trebalo bi uzgajati poljski jasen tako, da stabla


razviju što jače krošnje. To se može postići na taj način, da se već u naj


ranijoj mladosti provodi jače čišćenje (prorezi van je) čistih sastojina polj


skog jasena. Kada nastupi vrijeme za proredu, tada treba primijeniti vi


soke i jake prorede do doba zrelosti ili sječe sastojina. Turnuf proreda


neka iznosi u mladim sastojinama 5, u starijim 10 godina.


Takvim postupkom održat će se debljinski prirast na povoljnoj vi


sini, te će se u kraće vrijeme proizvesti stabla jačih dimenzija, kao što to


dokazuju istraživanja Gehrhardta (4), Widemanna (11) i dr. za


ostale vrste drveća.


Prigovor, koji bi se mogao navesti protiv vrlo jakih proreda u sa


stojinama poljskog jasena, bio bi, da će se u doba sječe dobiti manja ko


ličina drvne mase po hektaru, nego kod umjerenih proreda. No valja na


glasiti, da će ta manja masa biti daleko bolje kvalitete, nego drvna masa,


dobivena na temelju umjerenih proreda. Prirast kvalitete odnosno vri


jednosti nadomjestiti će u tome slučaju manju količinu drvne mase u


doba sječe.


Jake visoke prorede treba provoditi u´ svim čistim sastojinama poljskog
jasena. Da li će se one moći primijeniti i u mješovitim sastojinama
zavisit će o smjesi i o cilju gospodarenja u tim sastojinama. U sastojinama,
u kojima je jasen zastupan od 0,55 na više u ukupnoj temeljnici
ili masi, držimo, da treba primijeniti jake visoke prorede i gospodariti,