DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 7 <-- 7 --> PDF |
TABELA 2 Prsni promjeri sastojinskog plošno-srednjeg stabla — II. bon. raz. Brusthöhendurchmesser des Bestandeskreisflächenmittelstammes — II. Standortsklasse StarostAlter godina Jahre 40 50 60 70 80 90 Izračunani ds uAusgerechneter ds cm in cm 14,8 19,1 21,0 22,2 22,9 26,3 Izravnan ds uAusgeglichener ds cm in cm 15,6 18,7 20,8 22,2 23,4 24,3 Ako proučimo rezultate za prsne promjere u tabeli 1 i 2 dolazimo do zaključka, da oni ne zadovoljavaju niti s obzirom na veličinu niti s obzirom na kvalitetu drveta, koja je funkcija veličine promjera odnosno prirasta, kako ćemo to kasnije vidjeti. Smatramo, da bi na I. i II. bon. raz. ti promjeri morali biti veći. Što se tiče varijaciono-statističkog obračuna vidimo, da najvažnije. od tih veličina, standardna devijacija, pokazuje poznatu zakonitost, t. j . da je to veća što je sastojina starija. Izračunane standardne devijacije za prsne promjere plošno-srednjih stabala odgovaraju uglavnom onima, koje navodi Proda n (10) za aritmetski srednje sastoiinsko stablo. Prema Prodanu kreće se standardna devijacija u jednodobnim sastojinama za prsne promjere aritmetski srednjeg sastojinskog stabla, već prema starosti sastojine, od ± 3 do ± 8 cm. Varijacioni su koeficijenti znatni, a to znači da je varijabilitet ispitivanog materijala velik. No to je i razumljivo, jer se radi o sastojinskim plošno-srednjim stablima, koja leže unutar velike varijacione širine. Najvarijabilniji je materijal dobnog razreda sa sredinom od 50 god., ali se još kreće u dozvoljenim granicama. Izračunane mjere točnosti, kako se vidi, vrlo su povoljne. Napomene, koje su se odnosile na debljinu sastojinskih plošno-srednjih stabala, vrijede i za prsne promjere plošno-srednjih stabala gornje etaže (glavne sastojine) na I. i II. bon. raz. (tab. 3). Smatramo, da je na I. bon. raz. prsni promjer plošno-srednjeg stabla gornje etaže od 40 cm s korom u 100-toj godini preslab. Ta debljina mogla bi se postići mnogo ranije uz uvjet uzgojnih mjera, koje odgovaraju debljinskom prirastu poljskog jasena. U našim nizinskim šumama primjenjivale su se iste uzgoine mjere za poljski jasen kao i za hrast lužnjak. Težnja je bila, da sastojine budu guste a primjenjivale su se niske ili visoke vrlo umjerene prorede. No dok je takav način uzgajanja odgovarao hrastu lužnjaku, jer se proizvodila hrastovina fine kvalitete (širine goda ispod 3 mm), takvim načinom uzgoja postigao se kod poljskog jasena upravo obratan rezultat. Zbog proreda slabog do umjerenog intenziteta poljski je jasen razvio slabe krošnje. Posljedica je toga slab debljinski prirast, što se vidi iz podataka za debljinski prirast plošno-srednjeg stabla gornje etaže. Ako proučimo podatke za tečajni godišnji debljinski prirast na I. bon. raz., tada dolazimo do zaključka, da je debljinski prirast veoma slab. On iznosi između 40. i 50. godine 5,2 mm i pada na iznos od 2,1 mm iz |