DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 67 <-- 67 --> PDF |
vorskoj i jezerskoj vodi ima svesti na djelovanje bakterija mjesto alga, veoma važnog u prehrambenom ciklusu riba. Pokusi radioaktivnim privjeskom ukazivali su na kretanje, seobu riba i gustoću populacija: a upotreba raznih izotopa upotpunila je dosadanja saznanja o ekološkom sistemu u korist pravilnog uzgoja riba. Pretvaranje slane vode u slatku u svrhu natapanja obradivih površina uz primjenu nuklearne energije još je u ispitivanju. Pri laboratoriju u Brookhaven-u, USA podržava već više godina pročelnik biološkog odjeljenja dr. Curtis, H. J. farmu u površini od 4 ha tzv. »Hottest Farm on Earth«, na kojoj je oko 4.O00 biljaka povremeno izloženo atomskoj radijaciji. Promatra se djelovanje zračenja šumskog drveća (smrča, sekvoja, borova, šećernog javora, šum.-voćnog drveća, kestena, dudova, naročito odabranog voća. malina, jagoda, brusnica, ukrasnog drveća i grmlja, cvijeća naročito ruža i karanfila, aromatičnog bilja itd.) sa raznih strana države u svrhu proizvađanja novih mutacija i tipova savršenijih odlika. I Stanica za južno voćarstvo na Lapadu kraj Dubrovnika, koja je pod rukovodstvom ing T a b a i n-a postigla zamjerne rezultate u izdvajanju najboljih sorti agruma, južnog voća i aromatičnog i industrijskog bilja, šalje redovito odabrane hibride, kaleme i ključece u Vincu na zračenje radioaktivnim izotopima, da bi se postigle otpornije sorte proti mraza i zaraze, voćke obilnijeg i ukusnijeg ploda, markantnijih boja, savršenije aromatično i industrijsko bilie itd. Tim primjerom trebali bi poći i ostali naši voćni i šumski rasadnici, pogotovo kad je oživjela akcija pošumljivanja krša i goleti šum.-voćnim drvećem (rogačem, kestenom, orahom, bajamom, maraskom, maslinom.pinjolom itd.), te je već nekoliko desetaka hektara goleti zasađeno plantažnim šum.-voćnim drvećem po Dalmaciji. Upotreba atomske energije, koja se počinje primijenjivati za pogon lađa, željeznica, aviona, motornih vozila itd., omogućit će uskoro i u šumarstvu otvaranie udaljenijih šum. kompleksa i podizanje postrojenja prerađivačke drvne industrije i u zabačenim krajevima, te time ujedno doprinijeti obnovi šuma i podizanju životnog standarda deficitarnih krajeva. Potrebno je da se i šumari potanje upoznaju sa korisnom primjenom radioizotopa u šum. privredi. ing. Radimir AFGANISTAN Od 12 milijuna ljudi u Afganistanu, uglavnom pastira, polovina je Mongola nastanjenih u centralnom pojasu zemlje i na sjeveroistoku. Mješanci Mongola i Arijaca — Tadžiki žive na sjeveru, a na skrajnjem zapadu i istoku ostali su pravi Afgani. Po pustinjama juga borave polutani, kojima se ne zna porijekla. Državna je vjera islam, a pismo arapsko. Površina je zemlje preko €00.000 km2, dakle dvostruko je veća od naše, ali zato ima mnogo manje kulturnog tla: tek 2"/o! Sa zapada spram istoka protegao se niz golemih planinskih lanaca.: Ben d i Baba, Kuh i Baba i goli Hindu- k u š sa najvišihi vrhom 5.143 m, kojem su samo južne padine pod šumom. Pod njim su plodne ravnice lesa, a na visoravnima po pašnjacima tumara stoka i stad´a ovaca. Ovce s juga daju vunu, meso i maslo, a na vanrednim pašnjacima na sjeveru oko Adhni-a napasuju se ovce koje ojanje jagnje s najkvalitetnijom krznom — astrahan (karakul). Klima je izrazito kontinentalna sa veoma malo oborina (289 mm godišnje), koje padaju od decembra do aprila. Od juna do septembra duše vruć vjetar brzinom 1´80 km na sat. Zato je poljoprivreda nemoguća bez navodnjavanja, koje se vrši prastarim načinom preuzetim od Perzijaca. Južnim pustinjama teče H i 1m e n d. Od grabljivaca po džunglama — gdje ima divljih svinja, žive leopardi i tigrovi, na visoravnima vukovi, medvjedi, u nizinama hijene i šakali, a ima divljih svinja i magaraca, a kod H e r a t a ima još divljih konia. Lav je sačuvan samo u legendama. Pod zemljom ima žeueza, mangana, olova, bakra, zlata; uglja i soli. Nomadsko je napasivanje blaga glavna privredna grana ove zemlje, a u navodniaka. Uz domaći obrt razvija se industrija uglavnom u K a b u 1 u (tvornica oružja, pamučnih tkanina (katun) i po još nekim gradovima. (Saobraćajna su sredstva automobili i karavane. Izvozi se koža, vuna, pust. ćilimi. voće. U dubokoj dolini rijeke Kabul kod Dželalabad a i u Turkestanu raste pamuk, vinova loza i smokva, kod Kandahara palme i šećerna trska. Od* evropskih je žitarica najviše ječma i zobi. Na istoku, sjeveru i jugu po oazama uspijeva riža, kukuruz, duhan. Od 60 miliona hektara površine Afganistana, samo je 1 mil. ha šuma i šumskog tla (t. j . l,7°/o). Šume su na planin 337 |