DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Ne refoa smetati s uma da se svakim danom rodi preko 100.000 žitelja, da će se svjetska populacija, ako se nastavi ovim tempom, udvostručiti za četvrt stoljeća. Prirodno je da će i potražnja drveta ubrzanim napretkom slabo razvijenih zemalja, čije se stanovništvo još uvijek skoro sa 9V/o bavi isključivo poljoprivredom, stalno rasti u nesrazmjeru sa prosječnim prirastom postojećih šuma. Tome doprinosi mnogo pojednakost raspodjele šum. areala i razlika proizvodnosti postojećih šuma. Tako na ;or. od sveukupne površine šuma na svijetu od 3,873 mil. hektara sa 20% prosj. šumovitosti i 0.7 ha po stanovniku otpada na zemlje Bliskog Istoka samo površina od 44 mil. ha šume sa pr. 4a/o šumovitosti i C.1´7 ha po stanovniku prosječnog prirasta u ariđnim krajevima manje od 0.5 m3/ha. Međutim ni u šumarstvu Jugoslavije nisu prilike tako ružičaste kako mnogi misle. Mjestimične prekomjerne sječe, negativna selekcija uslijed često lošega gospodarenja, preopterećenje šum. pašom, progresivna degradacija staništa i stalni porast površina krša i goleti traže da se čim prije neminovno krene drugim putem. Unapređenje šumarstva uopće i bar djelomično rješenje navedenih problema s tehničkog stanovišta odrazit će se u primjerenom postepenom povećanju proizvodnosti šum. gospodarstva i smanjenju velikih gubitaka, koji se susreću na svakom koraku po svim sektorima i u svim fazama proizvodnje, prerade, uskladištenja, prijevoza i distribucije glavnih i sporednih šum. proizvoda, primjenom savremenih tehničkih metoda. Stalnim povećanjem šumskih areala s druge strane, efikasnim pošumluvaniem krša i goleti, zasnivanjem vjetrobranih i zaštitnih pojasa u tijesnoj sarađnji sa poljoprivredom, naročito brzo rastućim vrstama drveća prema odgovarajućim ekološkim i klimatskim prilikama povesti će se račun u perspektivnom planu i o sve većoj potražnji i potrošnji drveta. Rađiiacije i radioizotopi, koji su sada ili će biti u skoroj budućnosti kao nuzproizvodi nuklearne reakcije raspoloživi, mogu biti u šumarstvu od velike važnosti u sniženju troškova proizvodnje i distribucije, poboljšanju radnih uslova i životnog standarda na selu. Akoprem oni ne doprinose izravno povećanju proizvodnje, njihova važnost leži u sposobnosti indukcije nasljednih promjena u embrionalnoj plazmi i djelomičnoj sterilizaciji biološkog tkiva. Sposobnost induk cije mutacija primjenjuje se u uzgoju kalema i hibrida itd. Sposobnost radioizotopa, da se mogu identificirati i mjeriti i u najmaniim količinama omogućuje njihovu upotrebu kao veoma precizna sredstva za istraživanja tragova, odnos, mikro-elemenata u pretragama ishrane, metabolizma, razvoja i patologije bilja i životinja, te odnosa između bilja, tla, vode i sunca. Radijacijama pupova, cvatova, sjemena ili tkiva klica uspjelo se prenijeti mutacije na kasnije generacije i odgojiti tipove boljih odlika, bržeg rasta naročito otpornih protiv zaraze od gljiva, bakterija i napada insekata. Značajna su istraživanja pomoću izotopa o kretanju hranjivih elemenata kroz membrane ćelija, o mehanizmu pomjeranja biljnih hormona i insekticida ubrizganih u napadnutu biljku. Tako su u Australiji, gdje imela nanosi velike štete eukaliptusu, primjenjeni izotopi kobalta, željeza i cinka, da bi se ustanovilo kretanje toksičkih spojeva u stablu prema parazitu. U Porto Riku su vršena istraživanja bazičnih reakcija i mehanizma lučenja Hevea-smole, da bi se pronašao postupak efikasnije proizvodnje ove ekonomski veoma važne sirovine. Pomoću izotopa može se odrediti tok kretanja vode u bilju i istraživati veoma kompleksni proces fotosinteze primjenom radioaktivnog ugljika. Mnogo važnija istraživanja vršena su pomoću izotopa o ulozi encima u životnom procesu i sintezi organskih proizvoda. Tako su u Engleskoj i Kanadi vršena paralelna istraživanja o metabolizmu ćelija, o ulozi encima u sintezi šećera i amino-kiselina u živim bićima, dok se u SAD vrše ispitivanja temeljnog mehanizma i činioca, koji utiču na stepen reakcije i osebine dinamičke ravnoteže živih ćelija. Primjenom izotopa postignuti su značajni rezultati u pronalaženju stepena plodnosti zemljišta utvrđujući tragove minimalnih elemenata mjerodavnih po proizvodnost tla, uopće, kao i onih u podvodnim krajevima, močvarama, jezerima i rijekama. Primjenom obojenog ugljika 14 određivane su količine organskih tvari (rast phytoplanktona i ostalog bilja) na raznim dubinama jezera i mora u svrhu unapređenja ribarstva obzirom na veliku važnost ove privredne grane, koja danas proizvodi preko 2(8 mil. tona prvoklasne hrane. Istraživanja vršena u Kanadi pokazala su da se brzo rasprostranjenje radioaktivnog fasfora u iz |