DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Nisu, ako uređivač hoće da vodi računa o potrebama eksploatacije, ako konstruktor šumskih strojeva ima pred očima poteškoće rada u šumi i ako eksploatator, konačno, postupa s nužnim oprezom obzirom na zaštitu sastojina. Uzgajivač i uređivač moraju misliti na to, da izvođenje divnih prirodnih pomlađen ja nema svrhe, ako će podmladak biti uništen za vrijeme izrade i izvoza odraslih stabala. Prema tomu oni moraju: 1) Voditi pomlađivanje dovoljno brzo i na dosta velikim površinama tako, da nikad nemaju pod zastorom starih stabala starijeg podmlatka od 8—10 godina. 2) izbjegavati ostavljanje suviše voluminoznih stabala usred sastojine, jer njihova sječa ima za posljedicu uništenje pod´mlatka. Što je teren strmiji, to kraće su ophodnje, kako bi stabla za sječu bila lakša. 3) nastojati pomlađivati samo one površine, na kojima se ne će više vršiti eksploatacija, kad se pomladak jednom već ustali. 4) izbjegavati suviše rasparčane sječine i premalene pomladne površine. Idealna »krpica« za eksploataciju mora biti barem 0,5 ili 1 ha velika. 5) koncentrirati sječe, da bi se mogla iskoristiti sredstva za izvlačenje i utovar. Takozvana »brza silvikultura«, koja uzgaja za sječu stabla srednjih dimenzija (izuzev skupocjene vrste, kod kojih uglavnom odlučuje debljina), a obnavlja šumu brzo na dosta velikim površinama, dozvolit će jako mehaniziranu eksploataciju bez većih šteta. Konstruktor motornih pila, traktora, skidera i svih drugih modernih naprava ne smije zaboraraviti, da nije šuma ta, koja se ima prilagoditi njegovim pronalascima, već toaš obratno. Veliki obujam i težina mnogih doskorašnjih strojeva prave smetnju kod njihove upotrebe. Konstruktor mora do maksimuma smanjiti težinu svog instrumenta (kako je to bio slučaj s motornim pilama, koje su sada znatno laganije nego prije). Mnogi dosadašnji strojevi za izvlačenje i. utovar suviše su dugački, glomazni i teški i kreću se na pomlađenoj površini »kao slon u skladištu porculana «. Njih treba zamijeniti u planini vitlom za utovar, laganim i spretnim, koji će podizati trupac samo jednim krajem i izvlačiti ga s minimalnom štetom na podmlatku. Neophodno potrebne kvalitete svakog stroja ili alata za rad u šumi jesu: lakoća, čvrstoća i jednostavno rukovanje. Eksploatator, konačno, treba da za oplodnu sječu izabere najbolje radničke ekipe. Sječu i izvlačenje treba do skrajnih granica mogućnosti vršiti za vrijeme mirovanja vegetacije. Postavlja se pitanje kvalitete šumskih radnika, jer nove metode uređivanja (stablimično gospodarenje) i upotreba mehaniziranog alata kod moderne eksploatacije zahtijevaju sve više i više visoko kvalificirane radnike. Samo takva mehanizacija, koja je proizasla iz potreba eksploatacije ima mjesta u iskorišćavanju šuma. Cilj današnjeg i budućeg uređivaća jest intenzivno šumarstvo, koje proizvodi kvalitetne i kvantitetne prihode, a da se pri tom sačuva prirodni značaj i zdravlje šuma te ravnoteža između pojedinih sa-< stoj ina. Uska saradnja između šumara-biologa, eksploatatora i konstruktora, provođenje specijaliziranog i kvalitetnog rada, omogućit će da se uskladi brzi razvoj načina eksploatacije šumskih proizvoda sa polaganijim — ali dubokim — razvojem metoda uzgajanja i uređivanja šuma. M. Špiranec DESETGODIŠNJICA ODJELJENJA ZA ŠUMARSTVO ORGANIZACIJE »FAO«. Na konferenciji FAO održanoj u Rimu 4—26. XI. 1955. ;g. naročito je istaknuto uspješno djelovanje odeljenja za šumarstvo za posljednjih deset godina. Medju ostalim uočeno je uspostavljanje tijesnih veza između proizvođača, prerađivača i potrošača, uža kolaboracija stručnajaka istraživača sa prerađivačkom industrijom, bolja procjena prostranstva i stanja postojećih šuma, znatan napredak u naučnim istraživanjima o racionalnoj upotrebi drveta, proširena spoznaja odnošaja između šum. gospodarstva i ostalih grana narodne privrede a naročito ovisnosti šumarstva i poljoprivrede. Na savjetovanju je izneseno kako se u nekim zemljama povela živa akcija popularizovanja šumarstva i stalnog obavještavanja naroda o zaštitnom i privrednom značaju šuma i uspješna obnova šuma sjetvom i sadnjom dobrim dijelom brzorastućih vrsti drveća. Za izvršenje redovnog programa organizacije predloženog sa strane Generalne direkcije za 1998. godinu predviđena je svota od 6,6 mil. dolara, a vanrednog Tehničke pomoći iznos od oko 8.0 mil. dolara. Za pretres programa Generalne direkcije za 1806/57. po struci šumarstva izabran je tehnički komitet od predstavnika 32 zemlje. |