DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 60 <-- 60 --> PDF |
tukli su rukama šljunak za namjeravanu gradnju cesta. Dirljiv put napretku, koji ali jedva vodi do cilja. Poljodjelstvo — jedno za naše pojmove vrlo primitivno poslovanje sa ogromnim rasipa van j em vremena i radne snage. Paša — Svagdje su se mogla sresti velika stada koza, koje su slobodno pasle na dalekom prostoru i obrstile svu vegetaciju do korijena. Od prijašnje šume su ostali jedva oskudni trnoviti ostaci, manjkalo je pastira, ili ovi nisu pazili na potrebe šume, koja se sve više i više potiskivala. Od tada je prešao preko zemlje rat, okupacija i nacionalno uzdizanje. Unatoč mnogih tragova možemo si jedva stvoriti sliku o značenju snage ove obnove. Kod nas se mnogo govori o »Oradour-u« no mi nismo sve do danas znali, da je u drugom svjetskom ratu čitava Jugoslavija bila jedan Oradour. U na izgled beznadnom položaju udružili su se svi slojevi naroda s jednim ciljem, da dovedu ze mlju dugogodišnjim neizmjerno napornim partizanskim borbama k novoj slobodi. Kako ne bismo mi Švicarci imali puno razumijevanja za ove slobodne države! Sto više, mi sigurno djelomično njima zahvaljujemo, što smo bili sačuvani od ratnih strahota, ta bilo je stotine hiljada njemačkih trupa godinama vezano u šumama Jugoslavije. 1956. Danas, jedva desetak godina nakon svršetka rata pruža zemlja potpuno drugu sliku, jedva se opet prepoznaje, već ie postignut ogroman napredak. Najupadljivije je sigurno zabrana paše koza. Gola područja krša, paše i mršave šikare razvile su začudno brzo do jedne lijepe šume lišćara. Mnoge široke pustoši su već nestale, kraj se zazelenio i pošumio. Započelo se prodiranjem putem cesta, njegom i preobrazom u visoke šume a i gospodarski uspjesi će se brzo pokazati na pretežno dobroj zemlji. Podizanje cijele zemlje je vrlo napredovalo, dobre ceste, željeznice, dapače i autoputevi kroz cijelu zemliu. Provizorne šumske željeznice su nadomještene solidnim šumskim putovima. Nadalje je napadna napredna izgradnja industrije, kao i drvne industrije, koja danas izrađuje višestruki dio prije upotrebljenih sortimenata. Sada se nađu mnoga prastara, natrula suha stabla, mnogo drvo lišćara po pilanama u tvornicama, koje je prije trunulo u šumama kao bezvrijedno drvo, a država se trsi, da svaki produkt iskoristi najbolje dobrim sortiranjem. Šumarska služba prije slab, eksploatatorima nedorasli organizam, danas je postala čvrsta kariKa u zemlji, koja čuva i izgrađuje prirodna bogatstva. Imali smo mnogo prilika doći u bliži kontakt sa zastupnicima Šumarskog društva i nadamo ;se, da bi se ove veze još bolje učvrstile. Ne bih htio zaboraviti spomenuti udio žen e u današnjoj državi. Vidjeli smo je na zemlji, kako marljivo kopa od ranoga jutra do zalaza sunca, kod gradnje kao dodavačica, u tvornici često na vodećem položaju, dapače i u šumi kao kolegicu, svagdje aktivno sudjelujući ha izgradnji države. Ne može to biti samo zarada koja tu utječe, već veselje i oduševljenje zbog vlastite d´jelatnosti i doprinosa napretku. Mi smo vidjeli vaše veličanstvene šume njegovane i uređene, zaista najljepši cilj našeg putovanja. Puni utisaka od tih doživljaja postali smo vrlo maleni i mi se vraćamo u domovini nekako drugačiji. Tko je na primjer pažljivo proučio programe i izlaganja ing. J. Miklav č i ć a, ing. S. F r a n c i š k o v i ć a, ili tko je vani u šumi imao otvorene oči, taj je svjestan, kako ste uočili sve važne probleme i kako intenzivno radite na tome. d´a ih i vani primjenjujete. Nije to naša naročita vlastita zasluga, ako smo mi nesmetano kroz dugo vrijeme Dostigli već mnogo na vrlo maloj površini. Metode uređivanja šuma, metode kontrole ili moderni uzgoj sastojina — sve su vam to obične stvari i vi biste kod nas mogli pobliže vidjeti jedino njihovu dugotrajnu primienu, ili možda još pitanje alata i promišljenu tehniku rada (koja vam je mnogo manje potrebna). Draga gospodo kolege! Vi ste nam darovali na našem putovanju preobilnu mjeru gostoprimstva i ćTrugarstva. a za nas lično učinili ste svakako previše. Zahvaljuiem u ime nas svih, Drije svega gospođinu profesoru F. Alikalfiću. našem vjernom pratiocu, koji nam ie toliko pokazivao i tumačio, uvjereni borac i glasnik današnjeg vremena. Zahvaljujemo gospodinu ing. D. Danicu, i asistentima, kolegama Sirnicu i Pinta- r i ć u, koji će nas otpratiti do granice i koji su sve učinili da bi ovo naučno putovanje dobro ispalo i postiglo notpun uspjeh. Zahvaljujemo ali i svim poznatim i nepoznatim kolegama za njihovo nadasve toplo prijateljstvo. Nekolicina vaših predstavnika posjetit će nas doskora. Mi se srdačno veselimo i dat ćemo si mnogo truda, da vam se nekako odu |