DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 59 <-- 59 --> PDF |
poljski jasen. Drvna masa po ha iznosi 380—400 m3. Sklop je uglavnom u većini slučajeva prekinut i to zbog toga što su se brijestovi ranijih godina posušili. Ovakve sastojine hrasta lužnjaka uzgajaju se u 140-godišnjim ophodnjama. Godišnji prirast prema najnovijim ispitivanjima đr. K 1 e p c a iznosi 7—10 m3 po ha. Obrast je smanjen, a isto tako i broj stabala, koji se kreće od 50—80 stabala. Iako je broj stabala manji od normalnog broja stabala, koji bi se obzirom na starost tih sastojina morao očekivati, drvna masa je relativno velika, uslijed toga što su stabla viša, punodrvnija (pad promjera 0,5 cm po m), ali su godovi dosta grubi (3—5 cm), što je rezultat vrlo povoljnih stanišnih prilika s jedne strane a s druge strane to je rezultat donekle i sušenja brijestova, uslijed čega se je prekidao sklop jače se razvile krošnje i pojačao prirast. Slika sastojina idući od autoputa prema rijeci Savi se mijenja i teren neprimjetno se spušta blagim padom prema Savi, a mjestimično dolaze blage depresije kao tanjuri, to su t. zv. »djolovi« u kojima vođa stagnira duže vremena, ali su za vrijeme ljetnih suša potpuno suhi. Mikrorelijef izaziva velike promjene u vegetaciji. Na višim partijama dolazi hrast sa grabom. Kako se teren neprimjetno spušta tako grab nestaje i zamjenjuje ga brijest, pa konačno jasen, koji dolazi skoro kao potpuno čista vrsta u djolovima. U najnižim dijelovima djolova dolazi vrba. Nakon toga gosti su upoznati s nači nom gospodarenja u ovim šumama. Istoga dana u večer stigli su gosti u Zagreb. Drugog jutra posjetili su Polj. šumar ski fakultet gdje ih je dočekao akade mik prof. dr. ing. Ugrenović Alek sandar. Nakon vrlo srdačnog i toplog po zdravnog govora, kojeg je održao akade mik prof. Ugrenović pregledavan je Za vod´ fakulteta, te je nakon toga prof. dr. A n i ć Mićo proveo goste kroz šumski rasadnik. Poslije pregleda šumskog rasadnika provezli su se gosti autobusom kroz Za greb, te ih je ing. Frančišković Stjepan upoznao sa znamenitostima gra da Zagreba. Uvečer održan je u hotelu »Esplanad« svečani banket, kojem su prisustvovali: od strane Sekretarijata za šumarstvo se kretar Sija n Jovica, od Konzulata Švi carske u Zagrebu konzul Arthur Weg müller , načelnik šumarstva NRH ing. Lovri ć Ante, predstavnik Saveznog šumarskog društva FNRJ ing. Rajica Đ e k i ć, prodekan polj. šum. fakulteta Zagreb dr. ing. Vajd a Zlatko, predstavnik polj. šumarskog fakulteta Sarajevo ing. D a p i ć Drago, Sekretar Stručnog udruženja šumsko privrednih organizacija Hrvatske ing. Novaković Mladen, predstavnik Šumarskog društva tajnik ing. H o r v a t August, predstavnik Šumarskog kluba ing. Frančiškovi ć Stjepan i drugi. U ime Saveza Šumarskog društva FNRJ pozdravio je goste ing. D e k i ć, a na pozdravu se zahvalio ing. Schäde lin Frank, Stadtforsmeister. Kako je govor ing Schädelna vrlo interesantan pošto je isti u više navrata posjećivao našu zemlju donosimo gä u cjelosti: Ing. Schädelin je rekao: Osobito mi je veselje i čast, da odgovorim na ljubazne riječi gospodina predgovornika i da na kraju našeg naučnog putovanja u Jugoslaviji upravim nekoliko riječi vama. Kada smo pred 10 dana otputovali iz Švicarske, bili smo svi bez razlike vrlo znatiželjni, što ćemo vidjeti u Jugoslaviji, jedni — među njima naš predsjednik — jer još nikada nisu bili u ovoj zemlji, drugi, kao na pr. gosp. prof. Bagdasarjanz, šumarski inspektor Küster, ill govornik, jer su htjeli posmatrati razvoj od njihovog zadnjeg posjeta. Godine 1934. imao sam veliku sreću, da sam sa francuskim šumarskim dru štvom prilikom jednog dužeg naučnog putovanja smio posjetiti Jugoslaviju. Za to sam sada u mogućnosti da Vam u ne koliko kratkih poteza ocrtam zemlju, ka ko nam se tada pokazala i da to uspore dim s onim, što smo danas posmatrali. 1934. Jugoslavenska šuma bila je tada zapravo kolonijalno područje. Država je dala u zakup široka prirodna šumska po dručja uz dugoročne koncesije inozem nim društvima, koja su si željeznicama i cestama stvarali pristup i izvažali samo one Sortimente, koji su im obećavali bo gatu dobit. Imam još u sjećanju jasnu sliku ogromnih drvnih masa, koje su ne iskorištene ostale u šumi, dok je možda 20 do 30°/o sječive mase bilo ođveženo i korišteno. Na vrlo jaku sječu drveta sli jedili su redovito šumski požari, koji su uništavali ležeće i stojeće drvo, ogolili zemlju i stvarali u malo godina goli krš. Tada smo na objektu mogli proučiti de gradaciju prekrasnih prašuma. Gradnja cesta — Na najvažnijim spojnim cestama — tada široki zemljani putevi, sjedili su svakih nekoliko stotina metara muškarci na hrpama kamenja i |