DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 58 <-- 58 --> PDF |
nacionalne parkove, koji daje prijedloge o pitanjima upravljanja, unapređenja i zaštite nacionalnog parka. Nacionalni park podijeljen je u dva dijela: uži zaštitni pojas i šire zaštitno područje. U užem zaštitnom području prepušteno je sve prirodi, dok se u širem zaštitnom području vrše sanitarne i oprezne uzgojne sječe. Sa PlitvičkihJezera produžili su autobusom dalje prema B i h a č u i pregledali šume na području NR B i H. Iz NR B i H vratili su se ponovno preko St. Gradiške te obišli šume Prašnik i Lipovljane. Na tom području upoznao ih je sa podacima o našim lijepim hrasticima ing. P e t r ović Franjo i ing. Vilček Emanuel. Nakon što je iznesen historijat ovih šuma gosti su se upoznali sa slijedećim: Prelazom preko rijeke Save iz Bos. Gradiške prelazi se iz NR Bosne i Hercegovine u NR Hrvatsku u Posavinu (nizina uz rijeku Savu). Po toj nizini rasprostire se poznate posavske lužnjakove šume. I gosp. jedinica »Prašnik«, te šuma »Veliki D j o 1«, koje su cilj razgledavanja, sastavljene su od dva dijela. I »Prašnik« i »Veliki Djol« su tipični predstavnici posavskih šuma, te predstavljaju tipičnu šumu lužnjaka (Querceto — Genistetum elatae Horv.) sa svim njoj svojstvenim d´rvećem, grmljem i prizemnim lišćem, koja se s obzirom na niikrokonfiguraciju terena raščlanjuje u niže jedinice. Glavne vrste drveća su: hrast lužnjak (Quercus pedunculata), jasen (Fraxinus angustifolia) i brijest (Ulmus campestris) s grabom (Carpinus betulus) po gredama i s johom (Alnus glutinosa) te raznim vrbama po nižim mokrijim tlima. Naravski da se tu nađe još i drugih vrsta drveća, koja dolaze stablimično kao klen (Acer campestre), Acer tataricum, lipa (Tilia argentea) topole, sve vrste divljeg voća i t. d. Taj bujni život posljedica je velike vlage u proljetnim mjesecima, koja nastaje od poplava Save ili brdskih voda koje se slijevaju u Savu, a sve to naravski kao posljedica klimatskih, edafskih i orografskih faktora. Klima — Po svojem položaju nalaze se posavske šume u zoni gdje prevladava podunavski klimatski tip s mediteranskim utjecajem tj. s maksimumom oborina pri kraju proljeća i u ranom ljetu, te u sekundarnom maksimumu oborina u jesen (mediteranski utjecaj). Prema tome su oborine povoljno raspodijeljene s obzirom na vegetacionu periodu. Sred nja godišnja količina oborina iznosi oko 800 mm, a srednja temperatura oko 11°C. Tla su po geološkoj gradji aluvijalno diluvijalni sedimenti. Debljina aluvijalnog sedimenta je prosječno oko 2 m. Ispod tog sloja nalazi se diluvijalni sloj građen od diluvijalnih glina, ilovača i pijeska. Nivo podzemne vode kreće se od 2—3 m. Po mehaničkom sastavu su tla uglavnom ilovasta. S obzirom na semihumiđ «u klimu procesi ispiranja su donekle omogućeni, te se u dubini 0,75—1 m nalazi vapnenih konkrecija. Sadržina koloida je bogata, tla su dosta hladna i imadu dosta loš zračni režim kojega šuma ublažuje. Po tipu tla nalaze se na gredama, koje su izvan područja periodičkih poplava, podzoli. Na tlima izvrgnutim periodičkim poplavama su minero-organogena močvarna tla u površinskom sloju slabo kisela, au dubljim horizontima slabo alkalična. Humusa ima dosta. Na mjestima gdje voda dugo stagnira su bare. Po načinu uzgoja i sječe šume su visoko regularne. Sastojina u uspoređen ju s prirasnoprihodnim tabelama Wimmenauera za hrast su uglavnom I. boniteta. Glavni objekt razmatranja u gosp. jed*. Prašnik je prastara sastojina lužnjaka u odjelu 7 odsjeci c, d na površini 52,49 ha. Ostavljena je kao rezervat, da bi se moglo vidjeti, kako su izgledale prastare lužnjakove slavonske šume, jer se u budućem gospodarenju do te starosti šume više ne će uzgajati. Prosječna starost se* kreće od 250—380 godina. Ukupno još ima 1.560 stabala (stanje koncem godine 1Ö54.) sa 22.000 m3 ili po stablu nešto više od 14 m3. Po 1 ha ima oko 420 m3 Visina srednjeg stabla 37 m, a prsni promjer oko 100 cm. Po stanju pojedinih stabala vidi se, da pojedina stabla propadaju i izumiru. Uslijed relativno visoke starosti stabla su slabije otporna. Počinje sušenje vrhova uslijed visoke podzemne vode u koju dopire njihovo duboko korijenje, a novi sistem žilja se već teško razvija. Na tako već oslabljeno stablo dolazi sekundarno Cerambyx, pa za izvjestan niz godina dolazi do konačnog izumiranja. Drugi objekat razmatranja je šuma »Veliki Djol« u sklopu gospodarske jedi nice »Posavske šume« šumarije Lipov ljani Šumskog gospodarstva polj. šum. fakulteta u Zagrebu. Sastojine koje će se razmatrati u odjelima 43 i 54 su 120-godišnje sastojine lužnjaka i brijesta, te u nižim partijama |