DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 50     <-- 50 -->        PDF

fikoni uspjeha, ocjenjivao intenzitet brštenja u zamagljenim i nezamagljenim
površinama. U stanici se pravio raspored rada za zamagljivanje,
vršila kontrola djelovanja insekticida, disperzija čestica u šumi i obavliao
sav stručni posao, jer je rukovodioc akcije ujedno rukovodio i entomološkom
službom. Sakupljeni su insekti koji su padali na tlo poslije zamagljivanja
a na temelju toga materijala moći će se vršiti daljnje studije o
biocenozi.


Entolomološka služba je uspješno obavila svoj posao i mnogo pridonijela
kod naknadne revizije površina za zamgljivanje, odbacujući sve one
površine gdje intezitet brštenja nije bio kritičan* i sdje nije prijetila šteta
od brštenja. Na temelju podataka entomološke službe, mogli smo reducirati
površine. Tako se odustalo od zamagljivanja Velikog i Niskog Brešća
i Polona, te šuma na području šumarije Đurđevac, čime se površina
određena za zamagljivanje smanjila za oko 30%, što predstavlja znatnu
novčanu uštedu.


PREGLED SUME I PRIPREME PRIJE AKCIJE


Upravitelji šumarija sa svojim osobljem pratili su izlazak gusjenica
na terenu. U laboratoriji Zavoda za zaštitu šume donijeli smo oko 50 legala
sa područja šuma koje su bile predviđene za tretiranje. Već 28 i 29. IV.
primijetili smo izlazak gusjenica. Izlaženje se završilo 6. V. 1956. Iz samo
jednog od 50 legala nisu se izlegle gusjenice (2%). Iz ostalih legala gusjenice
su se gotovo 10C%> izlegle. Nismo primjetili niti jednog parazita. Mortalitet
mladih gusjenica nastupio je tek nakon 5 dnevnog gladovanja. Po
svemu sudeći gusjenice su bile dobrog zdravstvenog stanja i fiziološki
jake. Pošto smo sa terena bili obaviješteni da su gusjenice koncem mjeseca
počele izlaziti iz legala, naručili smo avione za 2. V., no oni su zbog lošeg
vremena mogli doletjeti tek 8. svibnja. 9. svibnja izvršili smo zajedno sa
pilotima pregled šuma. Najveću pažnju obratili smo na šumu Ivovaču,
gdje ie intenzitet zaraze bio najjači. Šuma je bila u punom listu, dan veoma
lijep i u šumi se moglo čuti padanje izmetina, iako su gusjenice bile
u 1. i 2. stadiju. Lišće je bilo perforirano tek početnim grizotinama mladih
gusjenica. Većina gusjenica brstila je na hrastovim stablima u gornjim
djelovima krošnje. Trebalo je dakle sa akcijom početi što prije, dok su
gusjenice mlađe, osjetljivije na insekticid i dok ne pričine brštenjem veće
štete. Nalazili smo u šumi i zlatokraja. Njegove gusjenice već su bile
odrasle, a po koje stablo van šume obršteno. Hrastov savijač se već bio
smotao u lišće radi kukuljenja. Veći broj gusjenica gubara na donjim stranama
lišća bio je u 2. stadiju.


Iste večeri održana je konferencija u Boljari sa lugarskim osobljem.
Svi su unozoreni na najvažnije momente biologue gubara, na štete, na
ocjenu intenziteta napadaja, na važnost akcije koja se poduzimlje i na
njihove dužnosti u toi akciji. Kako su kontrolne ploče već prije bile po


* Pod kritičnim intenzitetom smatramo onaj intenzitet kod kojega su štete od
brštenja veće od troškova suzbijanja. Kod toga intenziteta suzbijanje je rentabilno.
320