DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Nakon toga su sastojine na bazi starosti i srednje sastojinske visine
uvrštavane u pojedine bonitetne razrede stojbine. Zatim su u svakom
bonitetnom razredu stojbine sastojine ravrstane na temelju starosti u
dobne razrede širine 10 godina, u kojima deceniji čine sredine razreda.
Raspored sastojina unutar pojedinih dobnih razreda obzirom na njihovu
starost bio je povoljan. Izuzetak su bili dobni razredi sa sredinom 40 i 100
godina, u kojima se nalazi samo po jedna sastojina, no te su imale upravo
starost, koja je odgovarala sredini dobnog razreda. Zbog pomanjkanja sastojina,
koje pripadaju tim dobnim razredima bili smo prinuđeni istraživanje
provesti samo na po jednoj sastojini.


Podaci svakog pojedinog dobnog razreda obrađeni su varijaciono
statistički. Od varijaciono statističkih elemenata utvrđeni su: standardna
devijacija, varijacioni koeficijent, griješka sredine, pogreška standardne
devijacije i mjera točnosti.


Istraživanje debljinskog rasta i prirasta stabala poljskog jasena u
visini 1,3 m proveli smo samo na I. i II. bon. raz. stojbine. Treći bon. raz.
nije došao u obzir, jer su´ nedostajali mnogi dobni razredi. Za istraživanje
na I. bon. raz. upotrebili smo 45 sastojina različite starosti sa ukupnom
površinom pokusnih pruga od 65,803 ha. Na II. bon. raz. stojbine upotrebi
jene su 24 sastojine različite starosti s površinom pokusnih pruga od
18,651 ha. Na I. bon. raz. mogli smo izabrati veći broj sastojina, jer od
cjelokupne površine gospodarske jedinice otpada na I. bon. raz. oko 92°/o.


Najmlađe čiste sastojine poljskog jasena na I. i II. bon. raz. bile su
stare 40 godina, a najstarija na I. 100, a na II. bon. raz. 90 godina.


Debljinski rast je istraživan na sastojinskom plošno-srednjem stablu
(predstavnik gornje i donje etaže) i na plošno-srednjem stablu gornje
etaže.


Za svaku sastojinu izračunan je na poznati način promjer u prsnoj
visini sastojinskog plošno-srednjeg stabla, a zatim prsni promjeri plošnosrednjeg
stabla gornje i donje etaže (glavne i sporedne sastojine). U svakom
pojedinom dob. raz. upoređivani su´, za uvrštene sastojine, izračunani
promjeri međusobno i proučavane njihove veličine obzirom na starost
sastojina. Nakon toga sumirana su stabla i temeljnice snimljenih sastojina
u svakom pojedinom dob. raz. i izračunan je prsni promjer sastojinskog
plošno-srednjeg stabla za sredinu svakog dob. raz. (sastojinu
kojoj starost odgovara sredini dobnog razreda).


Cjelokupno istraživanje bazira se na 19.180 stabala u I. bon. raz.
i 10.382 stabla u II. bon. raz.


Na temelju izračunatih prsnih promjera sastojinskih plošnosrednjih
stabala konstruirali smo debljinske rasne krivulje. Krivulje su izravnane
računsko-grafičkim putem uz pomoć težina, kako to opisuje Bruce -
Schumache r (2). Kao težine su uzete sume površina pokusnih ploha
(pruga) u svakom dob. raz. Broj stabala, odnosno suma sastojinskih temeljnica
u dob. raz. nisu došli u´ obzir kao težine, jer su utjecane starošću
sastojina.


Opisani postupak primijenjen je i za utvrđivanje plošnosrednjih stabala
gornje etaže i rasnih krivulja. Kao baza za ta istraživanja poslužilo
je na I. bon. raz. 15.381, a na II. bon. raz. 7.791 stablo gornje etaže.