DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 44 <-- 44 --> PDF |
U ovogodišnjoj akciji sudjelovalo je ratno zrakoplovstvo JNA-e koje je pružilo šumarskim stručnjacima veliku pomoć pored toga što je dalo ipilote i avione još i tim što je organiziralo službu veze i meteorološku službu. Stvoren je prisan kontakt između pilota i šumarskih stručnjaka, što je mnogo pridonijelo da se lakše savladaju teški terenski radni uvjeti i što je konačno imalo za rezultat odlični uspjeh ciiele akcije. Savezna uprava za zaštitu bilja, Sekretarijat za šumarstvo, Stručno udruženje privredno-šumskih organizacija te upravitelji šumarija: D. Miholjac, Đurđenovac i Našice zajedno sa Kotarskim štabom za suzbijanje gubara sačinjavali su jedan solidan organizam u kojemu je svaki član savjesno ispunjavao svoju dužnost. Kotarski štab sačinjavali su: D. Jovanović, potpredsjednik Kotara Našice — predsjednik štaba; ing. M. Matezić, ing. S. Ivković, ing. Zivković i ing. Jure Kulaš, članovi štaba. IZBOR POVRŠINA Kod izbora šuma koje će se zamagljivati iz aviona vodilo se računa -o već dosada poznatim principima: 1. da se odaberu šume sa kritičnim intenzitetom zaraze. To znači šume u kojima je intenzitet takav da sastojinama prijeti golobrst ili da će izgubiti više od polovice površine asimilacijskog aparata. 2. Da se odaberu najvrednije šume hrasta lužnjaka bilo u čistim sastojinama bilo u smjesi sa drugim vrstama drveća. Prigorske šume bukve i hrasta kitnjaka u principu nismo uzimali u obzir za zamagljivanje. No u pojedinim slučajevima gdje bi tehnički vrijedna bukova stabla u slučaju golobrsta mogla biti izvrgnuta suncu što bi imalo za posljedicu upalu kore i napada gljiva, uzimali smo i takove sastojine u obzir. To je bio povod da smo se u kotaru Našice odlučili za 500 ha prigorskih šuma hrasta kitnjaka i bukve. U obzir su došle i kvalitetno lošije sastojine hrasta lužnjaka, koje će uskoro doći na red za sječu pa se očekuje urod žira za naplođenje (slučaj visoko Brešće šum. D. Miholjac). Imali smo u vidu također i šume u koje bi zbog blizine intenzivno zaraženih šuma mogle gusjenice biti prenesene vjetrom (Slučaj šume To polovac šumarije Đurđenovac), broj legalä. a u kojima je također konstatiran veći Prema tome odabrali smo za tretiranje avionima: površinepovršinepovršine na na na području šumarije Donji Miholjac području šumarije Đurđenovac području šumarije Našice 3200 ha 1200 ha 560 ha Unaprijed smo znali da izbor ovih šuma nije definitivan i da se može dogoditi da šume sa velikim postotkom legala mogu biti manje obrštene nego one u kojima nije nađen toliki broj legala ili je ovaj mnogo manji. Takav je slučaj bio 1949. god. u Spačvi. Šum. predjel Lože bile su intenzivno zaražene no gusjenice su vjetrom bile prenošene iz ovih šuma u druge predjele. Naprotiv u šumi Dubovica i Jasen je, koje uopće nisu bile predviđene za tretiranje, konstatirano je intenzivno brštenje gusjenica, koje je vjetar prenio ovamo, tako da je tim šumama pretio golobrst. Zbog toga smo u odabranim šumama organizirali dobru opažačku službu i postavili dovoljan broj kontrolnih ploča. |