DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 4     <-- 4 -->        PDF

nove sastojine u velikim sjekoredima, tako da danas zbog takvog načina
sječa postoje uglavnom sastojine srednje dobi, podignute prirodnim putem.
U tim su se sastojinama u početku vodile niske prorede i to u tolikim
razmjerima, kolike su bile potrebe okolnog pučanstva na drvetu. Od
godine 1923., nakon izgradnje transportnih sredstava, pristupilo se sanitarnim
sječama i visokoj proredi umjerenog intenziteta.


Godine 1933. sastavljen je uređajni elaborat za tu gospodarsku jedinicu,
koji je stupio na snagu 1935. Propisi elaborata odnose se uglavnom
na njegovanje — proredu postojećih sastojina, jer sastojina zrelih za sječu
odnosno onih, koje su´ postigle cilj gospodarenja, gotovo nije bilo. Elaboratom
je bila propisana umjerena visoka proreda bez razlike na vrste
drveća. Etat prorede bio je određen s 30 m3 po hektaru uz turnus od 10
godina (3).


Kad je ta gospodarska jedinica predana godine 1950. na upravljanje
Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu nastavilo se s intenzivnim
proređivanjem sastojina. Prorede se provode kao kombinacija umjerene
visoke prorede i vrlo slabe niske prorede, dakle neka vrsta kombinovane
prorede uz turnus od 10 godina. No u stvari može se istaći, da se
sa visokom umjerenom proredom nastavilo i dalje, tako da se ona provodi
u tim sastojinama 30 godina. Osim toga provode se i sanitarne sječe
zbog sušenja stabala naročito brijesta. Umjerena visoka proreda se primjenjuje
i u čistim sastojinama poljskog jasena, kojih površina iznosi
oko 1100 hektara.


Metoda rada


Metoda rada u ovim istraživanjima bila je ova. Na terenu su pregledom
utvrđene sastojine, koje su dolazile u obzir za istraživanje. U tim
sastojinama polagane su primjerne (pokusne) pruge. Da rad bude što
objektivniji, pruge su prije polaganja nacrtane na karti i prenesene na
teren. Sve pruge su polagane okomito na dužinu stranice odjela, koji su
pravokutnog oblika. Širina pruga iznosila je 10 metar^.


U težnji, da se dobiju što bolji rezultati, nastojali smo, da se uzme što
više sastojina za svaki pojedini dobni razred; zatim, da plohe (pruge) obuhvate
po mogućnosti što veću površinu, jer je veličina snimljene površine
(ploha) veoma važna za realnost dobivenih rezultata.


Na položenim su prugama mjereni promjeri svih stabala u prsnoj
visini (l,3m) od 10 cm na više. Debljinski su stepeni uzeti sa širinom od
2 cm. Izmjerena stabla su lučena prema etaži, u kojoj se nalaze t.j., da li
su u gornjoj etaži (glavnoj sastojini) ili u donjoj (sporednoj sastojini).


Osim promjera u prsnoj visini, mjerene su i visine stabala, i za svaku
je sästojinu crtana visinska krivulja.


Za sve sastojine, koje su služile kao objekt istraživanja, utvrđena je
starost izbrajanjem godova na panjevima. Utvrđivanje starosti je provedeno
u svakoj sastojini najmanje na 10 panjeva. Utvrđenom broju godina
na panju dodane su obično još dvije godine. Zavisilo je to o visini
panjeva. Budući da razlike u starosti između stabala u sastojinama nisu
bile velike, to se starost sastojina dobila iz aritmetske sredine utvrđenih
starosti za pojedina stabla.