DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 33 <-- 33 --> PDF |
1. Određivanje sadržaja vode Sadržaj vode u pajasenovom drvetu mijenja se sa godišnjim dobom, jer dolazi do promjene vode u sokovima; koji cirkuliraju kroz živo stablo. U živom stablu tokom godine nađene su slijedeće količine vode: Postoci vode sredina početak početak sredina januara maja septembra novembra kora 40,2 41,7 40,4 39,0 drvni dio 38,2 55,1 46.3 43,7 srčika 34,2 38,4 37,5 37,6 Gornji rezultati odnose se na granu pajasena srednje debljine 5 cm. Stajanjem kroz duže vrijeme na zraku pajasenovo drvo postaje zračno suho. Sadržaj vode u ovako odležanom drvetu ovisi o godišnjoj dobi u kojoj je odležao, o dužini ležanja i o relativnoj vlagi zraka. Uz sve to pajasenovo drvo jedamput osušeno na zraku, ne mijenja više znatno svoj sadržaj vode iako stoji na zraku duže vremena. Drvo pajasena usječeno u novembru treba 4—5 mjeseci da se prosuši na sadržaj vode ispod 30%, dok drvo usječeno u maju, iako u momentu sječe ima više vode, treba 2—3 mjeseca, da se osuši na sadržaj vode ispod 30%. U oba slučaja drvo prosušeno na zraku nakon stajanja od 6 mjeseci sadrži oko 23% vode, koja se više daljnjim stajanjem ne mijenja. Sadržaj vode u drvetu je vrlo važan faktor kod suhe destilacije, jer je on regulator toka procesa pougljenjavanja. Prema Klaru, 2 0 može jedan pogon da pougljeni na dan na pr. 45 t drveta sa 20% vode. Isti taj pogon može da pougljeni za isto vrijeme samo 30 t drveta, ako mu se sadržaj vode kreće od 35—40%, kod čega se još i troškovi prerade povećavaju za 50% od ranije. Ovaj primjer jasno ilustrira utjecaj vode u drvetu kod suhe destilacije drveta. Destilirano drvo trebalo bi da sadrži u času destilacije 20% vode. Za naše atmosferske i klimatske prilike (područja Slavonije i sjeverne Bosne, odnosno destilacije u Belišću i Teslicu) to je prirodnim sušenjem teško postići, zato se u industriji svaka vrsta drveta prethodno suši pomoću plinova. Bunbury-Elsner 2 1 navodi da je za Evropu normalno zračno suho drvo sa 15—20%, a za Ameriku još i manje. Na osnovu iskustvenog rada sa bukovinom i grabovinom, a ovim istraživanjima i na pajasenovom drvetu može se reći da je gornje tvrđenje Bunbury-Elsnera prenisko, i da se kod nas ovaj sadržaj kreće od 23—26% vode, kod prirodnog sušenja na zraku, kroz 12 mjeseci. Umjetnim sušenjem pajasenovog drveta, pomoću dimnih plinova (110° C kroz 2 sata) nije tehnološki zadovoljavajuće iz dva razloga: 1. što proces sušenja traje duže vremena nego što je potrebno da se ponovno retorta šaržira; 2. što dužim umjetnim sušenjem drvo puca, a što ima štetnog djelovanja na kvalitetu retortnog ugljena. Ovo sušenje (ili bolje rečeno zagrijavanje) jedino povoljno utječe na to da se drvo predgrije prije nego uđe u vruću retortu, čime se štedi na toplinskoj energiji. Prema tome može se zaključiti, da je potrebno da se drvo prirodno suši najmanje 4—5 mjeseci na 25—30% vode, a onda umjetnim putem |