DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 30 <-- 30 --> PDF |
ISTRAŽIVANJA SUHE DESTILACIJE PAJASENA (AILANTHUS GLANDULOSA D.) Dr. ing. Ivan Opačić Poljoprivredno-šumarski fakultet, Zagreb I. Uvod K K emijskom preradom drveta — suhom destilacijom kod nas prerađuje se samo bukovina uz vrlo mali dio grabovine, dok se u inozemstvu prerađuju i ostale vrste drveta kao: hrast, jasen, breza, javor, akacije, bor, jela i ostale vrste svojstvene pojedinim krajevima.1 Problem istraživanja prikladnih vrsta drveća za pougljenjivanje postao je hitan i važan za sve zemlje gdje je razvijena ova industrija, tako da se danas rješava i preko FAO. Na konferenciji u Rimu u maju 1955 izdana je specijalna publikacija radova sa ovog područja »La carbonisation du bois par fours transportables et installations fixes« u kojoj su izneseni sumarni radovi istraživanja tropskog drveća u pokretnim i stabilnim retortama. Postoji potreba da se i naši pogoni suhe destilacije drveta zainteresiraju za ovaj problem i da počnu intenzivno raditi na ispitivanju proširenja novih vrsta drveta za suhu destilaciju. Dosadašnja sirovina je bukovina (do 95%), koja od početka industrijske prerade u suhoj destilaciji do danas doživljuje preorijentaciju na manje vrijedne Sortimente drveta, jer se bukovina stalnim usavršavanjem tehnike sušenja i općenite prerade sve više upotrebljava za mehaničku preradu. Iz ovih razloga suha destilacija danas dobiva bukovinu manje vrijednu, onu koja je djelomično »prešla«, zatim granje, tanju oblovinu, proredno drvo i slično. Ovaj prelaz na manje vrijednu bukovinu osjetio se u suhoj destilaciji kao smanjenje i na kvaliteti proizvoda i na iskorištenju sirovine i postrojenja. Ako se ovom stanju doda i povremena nestašica bukovine uslijed široke potrošnje goriva i tehničke cjepanice, onda je zaista potrebno da se potraže nove vrste drveta za suhu destilacije, da se održe i eventualno povećaju postojeći kapaciteti pogona. Rješenje ovog problema treba tražiti u vrstama drveća koje brzo rastu, odnosno koje se mogu stanovitim uzgojnim metodama brzo obnavljati. Jedno od takovih vrsta drveća mogao bi biti pajasen, koji je prema mišljenju šumara biologa kor ovna biljka. Ne ulazeći u rješavanje problematike uzgoja, potrebno je pajasenu posvetiti punu pažnju kao sirovini za suhu destilaciju iz ovih razloga: 1. pajasen je drvo brzog rasta; 2. uspijeva na terenima koje je često teško pošumiti sa korisnim vrstama drveća; 3. daje dobro iskorištenje na produktima suhe destilacije, a ugljen je visoke kalorične vrijednosti; 4. pajasan se zasada ne upotrebljava za mehaničku preradu niti za ogrev. Tokom ove radnje želi se eksperimentalno dokazti vrijednost drveta za suhu destilaciju, kao i vrijednost i kvaliteta produkata dobivenih pougl j en j i van j em. |