DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 80 SEPTEMBAR-OKTOBAR GODINA 1956 DEBLJINSKI RAST I PRIRAST POLJSKOG JASENA (FRAXINUS ANGUSTIFOLIA VAHL) Dr. ing. Milenko Plavšić — Zagreb P P repoznavanje je debljinskog rasta i prirasta važno za šumsko gospodarstvo. Određivanje tehničke zrelosti odnosno oplodnje, koja ima značajnu ulogu u socijalističkoj privredi, temelji se na tim veličinama. No osim toga na bazi poznavanja debljinskog prirasta, i to kako tečajnog tako i prosječnog, zaključuje se o tehničkim svojstvima drveta, jer su ona zavisna od širine godova odnosno od veličine debljinskog prirasta. Zbog važnosti, koju imaju te veličine, posvećena je njihovu istraživanju znatna pažnja u šumarskoj nauci. U zemljama s naprednim šumskim gospodarstvom istražen je debljinski rast i prirast gotovo za sve važnije vrste šumskog drveća na različitim bonitetnim razredima staništa. No jasenu je bila posvećena relativno mala pažnja i kod nas i u inozemstvu. Debljinski rast običnog jasena (Fraxinus excelsior L.) u visini 1,3 m istražio je Wimmenaue r (12) godine 1919. u jasenovim sastojinama uz rijeku Majnu i Rajnu, i to na I. i II. bonitetnom razredu staništa. Debljinski rast i prirast pojedinih stabala poljskog jasena odnosno zakonitost njihova toka proučavao je prof. Levakovi ć (6) analizirajući 3 slobodno izftbrana stabla različite debljine iz šume Merolino, šumarija Cerna. Stabla su potjecala iz mješovite sastojine hrasta lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta starosti 90 godina. Drugih istraživanja tih veličina za poljski jasen nema u literaturi kojom raspolažemo. Imajući na umu, što smo gore iznijeli, kao vrijednost i važnost koju ima danas poljski jasen u našim nizinskim šumama, počeli smo s opsež nim istraživanjima njegova debljinskog rasta i prirasta u visini stabla 1,3 m. Objekt, koji je služio za istraživanja, bile su čiste sastojine polj skog jasena u gospodarskoj jedinici »Posavske šume« fakultetske šu marije Lipovljani. Opis gospodarenja u gosp. jedinici »Posavske šume« Opis objekta ne dajemo, jer smo ga već jednom prikazali (8). Dono simo ukratko samo opis gospodarenja u toj gospodarskoj jedinici, jer je potreban zbog daljnjeg izlaganja. Prve sječe velikog opsega počele su u toj gospodarskoj jedinici 1875. god. U relativno kratkom vremenu posječene su stare hrastove i jase |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 4 <-- 4 --> PDF |
nove sastojine u velikim sjekoredima, tako da danas zbog takvog načina sječa postoje uglavnom sastojine srednje dobi, podignute prirodnim putem. U tim su se sastojinama u početku vodile niske prorede i to u tolikim razmjerima, kolike su bile potrebe okolnog pučanstva na drvetu. Od godine 1923., nakon izgradnje transportnih sredstava, pristupilo se sanitarnim sječama i visokoj proredi umjerenog intenziteta. Godine 1933. sastavljen je uređajni elaborat za tu gospodarsku jedinicu, koji je stupio na snagu 1935. Propisi elaborata odnose se uglavnom na njegovanje — proredu postojećih sastojina, jer sastojina zrelih za sječu odnosno onih, koje su´ postigle cilj gospodarenja, gotovo nije bilo. Elaboratom je bila propisana umjerena visoka proreda bez razlike na vrste drveća. Etat prorede bio je određen s 30 m3 po hektaru uz turnus od 10 godina (3). Kad je ta gospodarska jedinica predana godine 1950. na upravljanje Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu nastavilo se s intenzivnim proređivanjem sastojina. Prorede se provode kao kombinacija umjerene visoke prorede i vrlo slabe niske prorede, dakle neka vrsta kombinovane prorede uz turnus od 10 godina. No u stvari može se istaći, da se sa visokom umjerenom proredom nastavilo i dalje, tako da se ona provodi u tim sastojinama 30 godina. Osim toga provode se i sanitarne sječe zbog sušenja stabala naročito brijesta. Umjerena visoka proreda se primjenjuje i u čistim sastojinama poljskog jasena, kojih površina iznosi oko 1100 hektara. Metoda rada Metoda rada u ovim istraživanjima bila je ova. Na terenu su pregledom utvrđene sastojine, koje su dolazile u obzir za istraživanje. U tim sastojinama polagane su primjerne (pokusne) pruge. Da rad bude što objektivniji, pruge su prije polaganja nacrtane na karti i prenesene na teren. Sve pruge su polagane okomito na dužinu stranice odjela, koji su pravokutnog oblika. Širina pruga iznosila je 10 metar^. U težnji, da se dobiju što bolji rezultati, nastojali smo, da se uzme što više sastojina za svaki pojedini dobni razred; zatim, da plohe (pruge) obuhvate po mogućnosti što veću površinu, jer je veličina snimljene površine (ploha) veoma važna za realnost dobivenih rezultata. Na položenim su prugama mjereni promjeri svih stabala u prsnoj visini (l,3m) od 10 cm na više. Debljinski su stepeni uzeti sa širinom od 2 cm. Izmjerena stabla su lučena prema etaži, u kojoj se nalaze t.j., da li su u gornjoj etaži (glavnoj sastojini) ili u donjoj (sporednoj sastojini). Osim promjera u prsnoj visini, mjerene su i visine stabala, i za svaku je sästojinu crtana visinska krivulja. Za sve sastojine, koje su služile kao objekt istraživanja, utvrđena je starost izbrajanjem godova na panjevima. Utvrđivanje starosti je provedeno u svakoj sastojini najmanje na 10 panjeva. Utvrđenom broju godina na panju dodane su obično još dvije godine. Zavisilo je to o visini panjeva. Budući da razlike u starosti između stabala u sastojinama nisu bile velike, to se starost sastojina dobila iz aritmetske sredine utvrđenih starosti za pojedina stabla. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Nakon toga su sastojine na bazi starosti i srednje sastojinske visine uvrštavane u pojedine bonitetne razrede stojbine. Zatim su u svakom bonitetnom razredu stojbine sastojine ravrstane na temelju starosti u dobne razrede širine 10 godina, u kojima deceniji čine sredine razreda. Raspored sastojina unutar pojedinih dobnih razreda obzirom na njihovu starost bio je povoljan. Izuzetak su bili dobni razredi sa sredinom 40 i 100 godina, u kojima se nalazi samo po jedna sastojina, no te su imale upravo starost, koja je odgovarala sredini dobnog razreda. Zbog pomanjkanja sastojina, koje pripadaju tim dobnim razredima bili smo prinuđeni istraživanje provesti samo na po jednoj sastojini. Podaci svakog pojedinog dobnog razreda obrađeni su varijaciono statistički. Od varijaciono statističkih elemenata utvrđeni su: standardna devijacija, varijacioni koeficijent, griješka sredine, pogreška standardne devijacije i mjera točnosti. Istraživanje debljinskog rasta i prirasta stabala poljskog jasena u visini 1,3 m proveli smo samo na I. i II. bon. raz. stojbine. Treći bon. raz. nije došao u obzir, jer su´ nedostajali mnogi dobni razredi. Za istraživanje na I. bon. raz. upotrebili smo 45 sastojina različite starosti sa ukupnom površinom pokusnih pruga od 65,803 ha. Na II. bon. raz. stojbine upotrebi jene su 24 sastojine različite starosti s površinom pokusnih pruga od 18,651 ha. Na I. bon. raz. mogli smo izabrati veći broj sastojina, jer od cjelokupne površine gospodarske jedinice otpada na I. bon. raz. oko 92°/o. Najmlađe čiste sastojine poljskog jasena na I. i II. bon. raz. bile su stare 40 godina, a najstarija na I. 100, a na II. bon. raz. 90 godina. Debljinski rast je istraživan na sastojinskom plošno-srednjem stablu (predstavnik gornje i donje etaže) i na plošno-srednjem stablu gornje etaže. Za svaku sastojinu izračunan je na poznati način promjer u prsnoj visini sastojinskog plošno-srednjeg stabla, a zatim prsni promjeri plošnosrednjeg stabla gornje i donje etaže (glavne i sporedne sastojine). U svakom pojedinom dob. raz. upoređivani su´, za uvrštene sastojine, izračunani promjeri međusobno i proučavane njihove veličine obzirom na starost sastojina. Nakon toga sumirana su stabla i temeljnice snimljenih sastojina u svakom pojedinom dob. raz. i izračunan je prsni promjer sastojinskog plošno-srednjeg stabla za sredinu svakog dob. raz. (sastojinu kojoj starost odgovara sredini dobnog razreda). Cjelokupno istraživanje bazira se na 19.180 stabala u I. bon. raz. i 10.382 stabla u II. bon. raz. Na temelju izračunatih prsnih promjera sastojinskih plošnosrednjih stabala konstruirali smo debljinske rasne krivulje. Krivulje su izravnane računsko-grafičkim putem uz pomoć težina, kako to opisuje Bruce - Schumache r (2). Kao težine su uzete sume površina pokusnih ploha (pruga) u svakom dob. raz. Broj stabala, odnosno suma sastojinskih temeljnica u dob. raz. nisu došli u´ obzir kao težine, jer su utjecane starošću sastojina. Opisani postupak primijenjen je i za utvrđivanje plošnosrednjih stabala gornje etaže i rasnih krivulja. Kao baza za ta istraživanja poslužilo je na I. bon. raz. 15.381, a na II. bon. raz. 7.791 stablo gornje etaže. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Kod utvrđivanja debljinskog prirasta pošlo se od debljinskog rasta plošno-srednjih stabala gornje etaže (prsnih promjera plošnosrednjeg stabla gornje etaže). Da se odredi taj prirast, morala se istražiti debljina kore u visini 1,3 m. Istraživanje debljine kore proveli smo kao funkcije starosti sastojina kao funkcije promjera stabala. Za utvrđivanje debljine kore upotrije bili smo stabla, koja su služila za debljinske i visinske analize; zatim sto jeća stabla i stabla posječena prilikom proreda. Istraživanje debljine kore kao funkcije starosti provedeno je na stablima gornje etaže. Promjeri tih stabala odgovarali su promjerima, koje smo dobili izravnanjem za sredine dob. raz. (40, 50 i t. d. godina). Stabla su uzimana u sastojinama odgovarajućih starosti, koje su služile za istraživanje. Dvostruke debljine kore su po tom izravnane računsko-grafičkim putem kao funkcije starosti sastojina. Na I. bon. raz. je istraživanje debljine kore kao funkcije starosti sastojina provedeno i na izračunanim plošno-srednjim stablima gornje etaže svake pojedine sastojine. Dobiveni rezultati su izravnani računskografičkim putem. U rezultatima, dobivenim na ova dva različita načina nije bilo nekih značajnih razlika. Za istraživanje debljine kore upotreb- Ijeno je na I. bon. raz. 586, a na II, bon. raz. 284 stabla. Na temelju određene dvostruke debljine kore i izravnanih prsnih promjera plošno-srednjih stabala gornje etaže, utvrdili smo te promjere bez kore i nacrtali krivulju debljina. Na poznat način izračunani su godišnji tečajni i prosječni debljinski prirast za plošno-srednja stabla gornje etaže. Rezultati istraživanja Rezultate istraživanja donosimo u tabelama 1, 2 i 3. U tabeli 1 donosimo i vanjaciono-statistički obračun po dobnim razredima, da se vidi varijabilitet upotrebljenog materijala, i to samo za I. bon. raz. zbog štednje s prostorom. TABELA 1 Prsni promjer sastojinskog plošno-srednjeg stabla — I. bon. raz. Brusthöhendurchmesser des Bestandeskreisflächenmlttelstammes — I. Standortsklasse Starost godina Alter Jahre Broj pokusnih ploha Zahl der Versuchsflächen Broj stabala tstammzahl Izračunan d« Ausgerechneter d, fds cm o U V 0/ (0 P Izravnan ds Ausgeglichener ds j40 50 60 70 80 90 100 1 9 16 9 4 5 1 269 4743 8083 2965 1181 1622 317 17,8 22,4 26,5 29,2 33,4 34,8 41,8 0,32 0,10 0,88 0,14 0,26 0,22 0,51 5,2 7,2 7,5 7.8 8,8 9,0 9,0 0,22 0,07 0,06 0,10 0,18 0,16 0,36 29,21 32,14 28,30 26,71 26,35 25,86 21,53 1,78 0,47 0,31 0,49 0,77 0,64 1,21 17,8 22,4 26.4 30,0 33,1 35,8 38,2 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 7 <-- 7 --> PDF |
TABELA 2 Prsni promjeri sastojinskog plošno-srednjeg stabla — II. bon. raz. Brusthöhendurchmesser des Bestandeskreisflächenmittelstammes — II. Standortsklasse StarostAlter godina Jahre 40 50 60 70 80 90 Izračunani ds uAusgerechneter ds cm in cm 14,8 19,1 21,0 22,2 22,9 26,3 Izravnan ds uAusgeglichener ds cm in cm 15,6 18,7 20,8 22,2 23,4 24,3 Ako proučimo rezultate za prsne promjere u tabeli 1 i 2 dolazimo do zaključka, da oni ne zadovoljavaju niti s obzirom na veličinu niti s obzirom na kvalitetu drveta, koja je funkcija veličine promjera odnosno prirasta, kako ćemo to kasnije vidjeti. Smatramo, da bi na I. i II. bon. raz. ti promjeri morali biti veći. Što se tiče varijaciono-statističkog obračuna vidimo, da najvažnije. od tih veličina, standardna devijacija, pokazuje poznatu zakonitost, t. j . da je to veća što je sastojina starija. Izračunane standardne devijacije za prsne promjere plošno-srednjih stabala odgovaraju uglavnom onima, koje navodi Proda n (10) za aritmetski srednje sastoiinsko stablo. Prema Prodanu kreće se standardna devijacija u jednodobnim sastojinama za prsne promjere aritmetski srednjeg sastojinskog stabla, već prema starosti sastojine, od ± 3 do ± 8 cm. Varijacioni su koeficijenti znatni, a to znači da je varijabilitet ispitivanog materijala velik. No to je i razumljivo, jer se radi o sastojinskim plošno-srednjim stablima, koja leže unutar velike varijacione širine. Najvarijabilniji je materijal dobnog razreda sa sredinom od 50 god., ali se još kreće u dozvoljenim granicama. Izračunane mjere točnosti, kako se vidi, vrlo su povoljne. Napomene, koje su se odnosile na debljinu sastojinskih plošno-srednjih stabala, vrijede i za prsne promjere plošno-srednjih stabala gornje etaže (glavne sastojine) na I. i II. bon. raz. (tab. 3). Smatramo, da je na I. bon. raz. prsni promjer plošno-srednjeg stabla gornje etaže od 40 cm s korom u 100-toj godini preslab. Ta debljina mogla bi se postići mnogo ranije uz uvjet uzgojnih mjera, koje odgovaraju debljinskom prirastu poljskog jasena. U našim nizinskim šumama primjenjivale su se iste uzgoine mjere za poljski jasen kao i za hrast lužnjak. Težnja je bila, da sastojine budu guste a primjenjivale su se niske ili visoke vrlo umjerene prorede. No dok je takav način uzgajanja odgovarao hrastu lužnjaku, jer se proizvodila hrastovina fine kvalitete (širine goda ispod 3 mm), takvim načinom uzgoja postigao se kod poljskog jasena upravo obratan rezultat. Zbog proreda slabog do umjerenog intenziteta poljski je jasen razvio slabe krošnje. Posljedica je toga slab debljinski prirast, što se vidi iz podataka za debljinski prirast plošno-srednjeg stabla gornje etaže. Ako proučimo podatke za tečajni godišnji debljinski prirast na I. bon. raz., tada dolazimo do zaključka, da je debljinski prirast veoma slab. On iznosi između 40. i 50. godine 5,2 mm i pada na iznos od 2,1 mm iz |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Tob.3 Gornja etaža (glavna sastoji no) - Obere Etage (MauptbestandJ /.bonitetni razred ISfandortsklosse v Starostgodina 4o 5o 60 rO 80 So 100 JtlterJahre Izročunani prsni promjerAusgerechneter Brusthöhen JI v cm durchmesser D in cm 18,1 27,3 28.9 32,1 35,8 36,8 42,4, Izravnani prsniAusgeglichener promjer U u cm Brusthöhendurchmesser JI in cm 2o,o 25,5 29,2 32,4 35,2 37.7 4o,o dvostrukaJ>opp&tte debljina kore u cm Rindenstärke in cm 1,0 i3 1,5 1,7 1,9 2,1 2,3 Prsni promjer piošno-srednjeg stabla gornje etaže bez kore u cm 19,o 24,2 27,7 3o,7 33,3 35,6 37,7 Brusthohendurchmesser des kreisflachen mittelstammes des -ttauptbestondes ohne Rinde in cm Tečajni godišnji debljinski prirast u mm 5,2 3,5 3,0 2,6 2,3 2,1 Laufender jährlicher Starkenzuwachs in mm Prosječni debljinski prirast u mm 4,8 4,8 4,6 4,U 4,2 4,0 3,8 JurchschiHlicher Starkenzuivachs in mm II bonitetni razred -II Stondortsklosse Izročunani prsni promjer JI u cm Ausgerechneter Brusthöhendurchmesser 2t in cm 15JI 21,9 23,8 25,9 26.4 29 J Izravnani prsni promjer JI u cm Ausgeglichener Brusthöhendurchmesser in cm 17J 21+ 23,8 25,5 26,9 28,1 dvostrukaDoppelte debljina ß/ndenstärke kore u cm in cm 1,0 fjl *,* 1,5 1,6 1.7 Prsni promjer plosno -srednjeg stablo gornje etaže bez kore u cm Srusthöhendurchmesser des Kreisflächen miSelsfammes 16J 2o,3 22,4 24,0 25,3 26,4 des llouptbestondes ohne Rinde in cm Tečajni godišnji debljinski ptirasf u mm Laufender jährlicher Stärkenzuwachs in mm 4,0 2J Iß V 1,1 Prosječni debljinski prirast u mm Durchschnittlicher Störkenzuwachs in mm 4,0 1,0 Jjr 3,45,2 - |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 9 <-- 9 --> PDF |
među 90. i 100. godine. Sto znači da je u 100. godini starosti širina goda plošno-srednjeg stabla u visini 1,3 m u prosjeku oko 1 mm. Takva širina goda predstavlja kod hrasta lužnjaka najfiniju hrastovinu, dok za poljski jasen znači drvo loše kvalitete. Naime, prema istraživanjima B e n i ć a (1) treba, da je širina goda kod poljskog jasena što veća, jer tada najveći dio goda otpada na kasno drvo. Kasno drvo je kod poljskog jasena jedan od najvažnijih faktora, koji daje kvalitetu jasenovini. Što je ono jače zastupano u godovima, to je drvo elastičnije i čvršće. Beni ć napominje,´ da je širina zone kasnog drveta kod poljskog jasena gotovo linearno proporcionalna sa širinom goda. Iz njegovih je istraživanja očito, da je drvo poljskog jasena tek onda kvalitetno, ako širina goda iznosi 3 i više mm. Ovo izlaganje vrijedi i za prosječni debljinski prirast, što dokazuju rezultati istraživanja u tabeli 3. Prema tome, ako se želi proizvoditi kvalitetna jasenovina, ne bi smio godišnji debljinski prirast na I. bon.-raz. biti manji od 6 mm. Iz naših podataka se vidi, da u sastojinama starijim od 40 godina većina stabala poljskog jasena nema tog prirasta, jer nakon te postignute starosti sastojina godišnji je debljinski prirast plošnosrednjeg stabla gornje etaže manji od 6 mm. Na bazi debljinske analize na 31 srednjem stablu gornje etaže I. bon. raz. utvrdili smo kulminaciju godišnjeg debljinskog prirasta poljskog jasena između 10. i 20. godine s iznosom od 7,6 mm. Na II. bon. raz. iznosio je debljinski prirast između 6. i 10. godine 6,3 mm. Debljinski prirast kod kojega se još dobiva dobra kvaliteta jaseno vine, postoji u sastojinama I. bon. raz. gospodarske jedinice »Posavske šume« samo do 40. godine, jer tada iznosi 6 mm. Nakon te starosti sa stojina on relativno brzo pada, te se gubi na kvaliteti drveta. U težnji, da se debljinski Diirast održi na što većoj visini i dobije kvalitetna jasenovina, trebalo bi uzgajati poljski jasen tako, da stabla razviju što jače krošnje. To se može postići na taj način, da se već u naj ranijoj mladosti provodi jače čišćenje (prorezi van je) čistih sastojina polj skog jasena. Kada nastupi vrijeme za proredu, tada treba primijeniti vi soke i jake prorede do doba zrelosti ili sječe sastojina. Turnuf proreda neka iznosi u mladim sastojinama 5, u starijim 10 godina. Takvim postupkom održat će se debljinski prirast na povoljnoj vi sini, te će se u kraće vrijeme proizvesti stabla jačih dimenzija, kao što to dokazuju istraživanja Gehrhardta (4), Widemanna (11) i dr. za ostale vrste drveća. Prigovor, koji bi se mogao navesti protiv vrlo jakih proreda u sa stojinama poljskog jasena, bio bi, da će se u doba sječe dobiti manja ko ličina drvne mase po hektaru, nego kod umjerenih proreda. No valja na glasiti, da će ta manja masa biti daleko bolje kvalitete, nego drvna masa, dobivena na temelju umjerenih proreda. Prirast kvalitete odnosno vri jednosti nadomjestiti će u tome slučaju manju količinu drvne mase u doba sječe. Jake visoke prorede treba provoditi u´ svim čistim sastojinama poljskog jasena. Da li će se one moći primijeniti i u mješovitim sastojinama zavisit će o smjesi i o cilju gospodarenja u tim sastojinama. U sastojinama, u kojima je jasen zastupan od 0,55 na više u ukupnoj temeljnici ili masi, držimo, da treba primijeniti jake visoke prorede i gospodariti, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 10 <-- 10 --> PDF |
kao da se radi o čistim sastojinama poljskog jasena. Ovaj zaključak izvodimo na temelju opažanja u sastojinama gospodarske jedinice »Posavske šume«, jer se sastojine takve smjese nalaze ustvari na stojbinama poljskog jasena. Ako je jasen zastupan u smjesi manjoj od gore navedene, tada će intenzitet visoke prorede zavisiti o hrastu lužnjaku. Želi li se proizvoditi fina hrastovina, onda će se primijeniti prorede slabog do umjerenog intenziteta. U tom slučaju morat će se na jasen primijeniti iste uzgojne mjere kao i na hrast, ukoliko ga se putem proreda ne posiječe do kraja ophodnje. Ako je cilj gospodarenja u hrastovim sastojinama gruba, tvrda hrastovima, tada nema zapreke primjeni jake visoke prorede. U prilog iznesenom shvaćanju o primjeni jakih proreda u sastojinama poljskog jasena donosimo najnovije podatke H i 1 e y-a (5). On je pristaša vrlo jakih proreda te preporuča njihovu primjenu u Engleskoj. Smatra, da jasen (radi se običnom jasenu, Fraxinus excelsior L.) treba već od 8. godine često i jako prorjeđivati. U mladim jasenovim sastojinama predlaže razmak između stabala oko % njihove totalne visine. Hi le y navodi podatke jasenove sastojine stare 37 godina (nalazi se u Dartington Devon), koja je nastala prirodnim putem, a njegovana je od rane mladosti jakim proredama. Na površini od 1 hektara nalazi se u toj starosti samo 200 stabala. Visina stabala kreće se oko 21 m. Godišnji debljinski prirast iznosi u toj starosti 8,2 mm. No Hile y smatra, da je na površini još uvijek prevelik broj stabala, te da bi trebao iznositi samo 100 po hektaru. U tom slučaju bio bi godišnji debljinski nrirast po njegovu mišljenju oko 1 cm, a tada bi se proizvodila najbolja kvaliteta jasenovine. Ista ta sastojina imala je u starosti od 34 godine promjer srednjeg stabla u prsnoj visini 26 cm. Uporedimo li ove podatke s našim podacima, tada vidimo, da je godišnji debljinski prirast te sastojine stare 37 godina veći od maksimalnog, po nama utvrđenog prirasta, koji je iznosio 7,6 mm. Ako pak uporedimo debljinu srednjeg stabla u prsnoj visini te sastojine u starosti od 34 godine s našim podacima, onda srednje stablo gornje etaže u našim sastojinama postiže te dimenzije tek oko 50 godina starosti. Dakle skoro za 20 godina kasnije. Imamo li na umu i ekološke prilike, koje su kod nas povoljnije nego u Engleskoj, tada ta uporedba ispada još nepovoljnije za naše sastojine.1 Razmotrimo još i dobivene rezultate za debljinu kore stabala poljskog jasena u visini 1,3 m (tabela 3). Debljina kore je vrlo varijabilna veličina. Zavisi o: starosti i debljini stabala, o njihovu položaju u sastojim, obrastu i tipu poljskog jasena. No ona je uglavnom funkcija starosti i veličine promjera stabala. U načelu je kora to deblja što su stabla sta 1 Engleska instrukcija za prorjeđivanje šuma, koju navodi Hiley, preporuča, da kod jasena ostane na površini jednog hektara poslije prorede ovaj broj stabala: Kod prosječne visine najviših stabala od 12 m (starost oko 20 god.) 1730, kod prosječne visine od 16,5 m (satrost oko 30 god.) 432, kod prosječne visine od" 21 m (starost oko 40 god.) 221, a kod prosječne visine od 24 m (starost oko 50 god.)1 198 stabala. Ako uporedimo te podatke s brojem stabala, koji smo mi utvrdili u sastoiini staroj 100 godina, a koji iznosi 221 stablo po hektaru, onda vidimo, da je u našim sastojinama u 100. godini veći broj stabala po hektaru, nego u Engleskoj u 50 godini. 280 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 11 <-- 11 --> PDF |
rija i jačih prsnih promjera. Kod stabala istih prsnh promjera s korom, ali različite starosti imaju obično starija stabla deblju koru. Dokaz za to pružaju rezultati istraživanja na II. bon. raz. stojbine (tabela 3). Ako uporedimo utvrđene rezultate za dvostruku debljinu kore s rezultatima istraživanja Milojković a (7), tada vidimo, da su oni nešto niži. Prosječno je dvostruka debljina kore, prema našim istraživanjima, tanja na I. bon. raz. oko 3,5 mm, a na II. bon. raz. oko 2,5 mm, kada se upoređenje provede na temelju prsnih promjera plošno-srednjih stabala. Zaključak Na bazi provedenih istraživanja u čistim sastojinama poljskog jasena u gospodarskoj jedinici »Posavske šume« fakultetske šumarije Lipovljani i dobivenih rezultata dolazi se do zaključka, da je debljinski rast odnosno prirast poljskog jasena slab, te je zbog toga i kvaliteta drveta loša. Budući da se radi o gospodarskoj jedinici, koja ima povoljne ekološke uslove za uspijevanje poljskog jasena, to uzrok tome slabom debljinskom prirastu odnosno rastu treba tražiti u uzgojnim mjerama i to uglavnom u proredi. Umjerene visoke prorede, koje su se provodile preko 30 godina u tim sastojinama, ne odgovaraju, kako to dokazuju ova istraživanja. Da se postignu povoljniji rezultati, trebalo bi provoditi ove uzgojne mjere. U najranijoj mladosti sastoiina početi s jačim čišćenjem. Kad nastupi vrijeme za proredu, tada primijeniti visoke i jake prorede do doba zrelosti ili sječe sastojina. Turnus proreda neka iznosi u mladim sastojinama 5, a u starijim 10 godina. Takvim postupkom razvit će se kod poljskog jasena jake krošnje i postići: 1. da će se ubrzati debljinski rast odnosno pojačati debljinski prirast, te će se u kraće vrijeme proizvesti jače debljine stabala; 2. debljinski prirast održavat će se na povoljnijoj visini; 3. proizvodit će se kvalitetna jasenovina s obzirom na širinu godova i s obzirom na osržavanje. Poljski jasen mogao bi biti gotovo brzo rastuća vrsta drveta, ako se primijene vrlo jake visoke prorede. Provođenje ovih istraživanja omogućio je materijalno bivši Odbor za fakultetske šume Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, pa mu izražavam svoju zahvalnost. Nadalje zahvaljujem direktoru ing. J. Radoševiću , koji mi je stavio na raspolaganje neke podatke, te ing. šumarstva: A. B i 1 a n d ž i ć u, D. Be džuli, K. Helblu, F. Irahimpašiću, Z. Koliću i K. Kožulu, koji su mi kao apsolventi šumarstva pomogli pri terenskim i laboratorijskim radovima. LITERATURA 1. Benić R.: Istraživanja o odnosu između širine goda i zone kasnog drveta kod* poljskog jasena i običnog jasena, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb 1953. 2. Bruce-Schumacher: Forest mensuration, London 1942. 3. Cr na đak: Gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu »Posavske šume«, 1963. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 12 <-- 12 --> PDF |
4. Gehrhardt : Ertragstafeln für reine u. gleichartige Hochwaldbestände, Berlin 1930. 5. Hile y W. E.: Woodland Management, London 1954. 6. Levakovi ć A.: Nešto o prirastu hrasta, jasena i brijesta u našoj Posavini, Šumarski list, 1013. 7. Milojkovi ć D.: Istraživanja oblika i zapremine belog jasena (Fraxinus excelsior) u ravnom Sremu, Glasnik br. 6, Beograd 1953. 8. Plavši ć M.: Tabele drvnih masa za poljski jasen {Fraxinus angustifolia Vahl), Šumarski list 1954. 9. Plavši ć M.: Prilog istraživanjima u čistim i mješovitim sastojinama poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) Glasnik za šumske pokuse, knjiga 13 (u štampi). 10. Proda n M.: Messung der Waldbesände, Frankfurt / M 1961. 11. Wiedeman n E.: Ertragskundliche und waldbauliche Grundlagen der Forstwirtschaft, I, II, III. dio Frankfurt 1 M 1)950., 1952. 12. Wimmenauer : Wachstum und Ertrag der Esche, Allg. Forst u. Jagd- Ztg. 1919. Zusammenfassung In dieser Abhandlung sind die Untersuchungsergebnisse über das Dickenwachstum, Rindenstärke und — Zuwachs der schmalblättrigen Esche in 1,3 m über dem Boden auf der I. und II. Standortsklasse (Tabellen 1,2 und 3) ausgelegt. Die Untersuchungen wurden in der Wirtschaftseinheit »Posavske šume« des Lehrforstamtes Lipovljani der Universität Zagreb ausgeführt. Zwecks dieser Untersuchungen wurden 45 Versuchsbestände auf der I. und 24 Versuchsbestände auf II. Standortsklasse verschiedenen Alters herangezogen. Der Untersuchung über das Stärkenwachstum wurden die Kreisflächenmittelstämme sowohl des Bestandes wie auch jene der oberen Etage (des Hauptbestandes) zugrunde gelegt. Der Stärkenzuwachs wie auch die Rindenstärke wurden auf Kreisflächenmittelstämmen des Hauptbestendes festgestellt. Die Untersuchungsergebnisse haben erwiesen, dass dabei das Stärkenwachstum und auch der Stärkenzuwachs verhältnismässig gering waren weshalb die Qualität des Eschenholzes schlecht ist. Die technischen Eigenschaften des Holzes der schmalblättrigen Esche sind erst dann gut, wenn es eine Jahringbreite von 3 mm bzh. einen Stärkenzuwachs von 6 mm aufweist. Der Grund des geringen Stärkenzuwachses liegt in der sehr massigen Hochdurchforstung, infolge welcher die Eschenstämme nur eine schwache Krone entwickeln konnten. Um einem grösseren Stärken — und Quaiitätszuwachs der Eschenstämme zu erreichen, dringt sich die Notwendigkeit auf bereits im frühen Jugendalter eine stärkere Läuterung und später eine starke Hochdurchforstung vorzunehmen. Der Durchforstungsumlauf in jungen Beständen sollte mit 5 und in alten mit 10 Jahren vorgesehen werden. Die schmalblättrige Esche könnte fast zu den raschwüchsigen Holtzarten zählen wenn bie ihrer Eiziehung sehr starke Hochdurchforstungen angewandt werden. POJAVA UGIBANJA KORE NA TOPOLAMA (Prethodni izvještaj) Ing. Ivan Herpka Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH Šumsko-pokusna stanica Osijek S S astojine euroameričkih topola zapremaju velik dio ritskih šuma u donjodravskom području Slavonije i Baranjskom podravlju i podunavlju. Tu se euroameričke topole kultiviraju već oko stotinu godina. Stare topolove sastojine osnivane su gustom sadnjom jednogodišnjih sadnica ili samo zabadanjem topolovih šiba. |