DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 25 <-- 25 --> PDF |
skidanjem zaoeraka. Taj omjer — 18:31 = (35 — 8) : (65 — 25) ili 0,58 = 0,62 — približno je razmjeran prosječnom dijelu dužine, kojeg zauzimaju pupovi, naprama preostatku dijela sadnice, kojeg zapremaju ožiljci oko kojih je nađeno ugibanje kore. Opažanjima je utvrđeno, da insekti najviše oštećuju u rano proljeće tek izlistale vršne pupove sadnica i mladih stabala u rasadnicima i kulturama. U to vrijeme insekti vrše regeneraciono žderanje. Najbrojnija je vrsta, koja sudjeluje na oštećivanju tek* razvijenih mladih listova — Phylodeeta. Prenošenje spora po insektima lako je razumjeti, jer se vrijeme naiiačeg oštećivanja lišća dešava u isto vrijeme kada oboljele topole već obiluju otvorenim fruktifikacijama Dothichize. Bilo je zapaženo, da su sadnice u rasadnicima, u kojima je razina podzemne vode niža, neznatno ili u mnogo manjoj mjeri oboljele od onih, koje su uzgajane u rasadnicima, gdje je podzemna voda često zahvatala sistem žilja sadnica. Naročito su oboljeli oni rasadnici, gdje je posljednjih godina za vrijeme vegetacije uslijed poplava voda stagnirala izvjesno vrijeme. Utjecaj podzemne vode mogu tumačiti opažanja, koja su vršena 11. IV. 1956. g. u rasadniku Monjoroš — Š. U. Zmajevac: u maloj depresiji nađeno je 74°/o sadnica P. e. f. robusta sa vanjskim znakovima oboljenja kore, naprotiv na gredi, koja je nekoliko metara udaljena, nađeno je samo 248/o oboljelih sadnica, koje su imale manji broj i površine oboljele kore. Utjecaj visokih podzemnih i stagnirajućih voda, koje za vrijeme visokog vodostaja Drave i Dunava preplave zemljišta sa posađenim sadnicama, odrazio se i ove godine propadanjem svih sadnica, koje su neznatno oboljele posađene na niže položaje, gdje se voda zadržala barem trideset dana. Sadnice na srednje visokim položajima, gdje je voda stagnirala oko 8 do 12 dana, nisu se još osušile, ali obrašćivanje rostoiećih oboljenja sporo napreduje, dok sadnice na gredama, koje su kratko vrijeme bile zahvaćene prolaznim vodama intenzivno obrašćuju zaražena mjesta kore, a krošnje su mnogo zelenije i većeg lišća od krošanja sadnica na nižim položajima (Erdutski Porić, sadnice P. e. f. marilandica l/t). Jaka pojava oboljenja na mladim stablima u plantaži osječke Tvornice žigica »Drava« u Nemetinu , vjerojatno je uvjetovana i izazvana i dugim stajanjem površinskih i podzemnih voda u nekoliko proteklih godina tokom prvih mjeseci vegetacione periode. Sadnice uzrasle u rasadnicima na teškim tlima umjereno kisele i kisele reakcije nisu oboljele od ugibanja kore. Koliki imaju utjecaj svojstva navedenih tala na nastajanje i širenje zaraze, teško je pretpostaviti, jer se mora uvažiti činjenica, da u blizini spomenutih rasadnika nema zaraženih stabala. Vrlo jakim oboljenjem bile su pogođene i one sadnice uzgojene u rasadnicima na slabo alkaličnim ilovasto-pjeskovitim tlima, koia su obilno gnojena stajskim gnojem. Na sadnicama uzraslim u rasadnicima na jako pognojenim teškim tlima nije nađeno oboljenje. Tragovi ugibanja kore nađeni su u starim sastojinama kao: iskrivljavanje debla u visini pršljenova prije 2, 3, 4, 8 i 12 godina, rašljavost, urasli suhi dijelovi bivših vršnih izbo jaka i tragovi u unutrašnjosti drva. Oni dokazuju, da je ugibanje kore izvjesnih godina jače zahvatalo mlade i stare sastojine, a postojali su nizovi godina, kada nije bilo spomenutih tragova oboljenja na većem broju stabala. |