DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 23 <-- 23 --> PDF |
sve topole navedene u tabeli 1. osim za P. e. f. serotinu i robustu, koje su pregledane u rasadniku Monjoroš — S. U. Zmajevac. Tu je procenat oboljelih sadnica izračunat brojenjem, dok su ostali podaci ocijenjeni (11. IV. 1956.). Oba su rasadnika na aluviju (Višnjevac na aluviju Drave, a rasadnik Monjoroš na aluviju Dunava), ilovasto-pjeskovite mehaničke građe, slabo alkalične reakcije, nisko snabdjevena fosforom i kalijem u fiziološko aktivnom obliku´, a vrlo visoko snabdjevena sa kalcijem (po Morganu). Rasadnik Monjoroš sadrži CaCOs do 30 cm dubine 8,5%, a rasadnik Višnjevac 11,25´% (volumetrijski po Scheigleru). Tip tla: aluvijalno-močvarno- karbonatna ritska pjeskulja. Prema podacima, koje sadrži tabela 1. može se razabrati, da je najmanje vidljivih znakova oboljenja kore "nađeno na jednogodišnim izbojcima (Vi). Jače su zahvaćene euroameričke topole (25%) i crna američka topola (P. deltoides v. monilifera). P. e. f. serotina se pokazala manje otporna od P. e. f. robuste. Neznatni tragovi oboljenja su nađeni na sadnicama P. berolinensis (5%), nešto više na sadnicama P. trichocarpa (18%). Bez tragova zaraza nađena je balzemasta topola P. candicans. Broj oboljelih izbo jaka iz korjenjaka (Vz) dva do četiri puta je veći od broja oboljelih sadnica Vi. Euroameričke topole su bile posve oboljele, dok su se sadnice Va balzamastih topola pokazale otpornije. Kod sadnica P. candicans nađeni su neznatni tragovi oboljenja, tek na T% sadnica, kod P. berolinensis na 15% sadnica, a na P. trichocarpa- na 45% izbojaka. Dvogodišnje sadnice euroameričkih topola i crne amer. topole su posve oboljele. U rasadniku Višnjevac je bilo svega 16% oboljelih sadnica 2/-2 P. candicans. Oboljenja su´ se nalazila samo oko obrezotina grančica, dok na prijelazu dvogodišnjeg dijela sadnice u jednogodišnji vršni izbojak nije bilo tragova oboljenja. Na dvogod. sadnicama blazamastih topola (P. berolinensis, trichosarpa, candicans) u rasadniku Tvornice žigica »Drava« u Nemetinu, nađena su i na opisanom mjestu (u podnožju vršnog izbojka) oboljenja kore, koja su bila manja od onih kod euroamer. topola. Tokom ljeta je primijećeno sušenje vrhova kod nekoliko stabalaca. Analogno oboljenjima na izbojcima iz korjenjaka (Va) nađene su nešto jače zaraze na izbojcima iz matičnjaka. Izbojci euroameričkih topola su 100% oboljeli, dok je kod izbojaka P. candicans nađeno samo 2% neznatno oboljelih izbojaka, P. berolinensis 20% i t. d. Oboljenja kod P. candicans se nalaze po pravilu na kori izbojaka oko pazušaca grančica, koje rastu u malom broju samo na nekim prutovima, dok se kod P. berorolinensis zaražena kora uvijek nalazi oko pupova, jer jednogodišnji izbojci te topole ne tjeraju postrane izbojke. Promotrimo li broj i veličinu zaraženih mjesta (tabela VC) opazit ćemo da je velika razlika u jačini zaraze između jednogodišnjih sadnica i Va kod iste topole, dok razlika između izbojaka V2 — iz korjenjaka i izbojaka iz matičnjaka nije velika. Značajno manji broj oboljelih mjesta i mnogo manje površine oboljele kore, nađene su na balzamastim topolama. Tako je kod P. candicans na svega 1% sadnica Va nađeno prosječno jedno zaraženo mjesto veličine 0,5 cm2, kod P. berolinensis nađeno je 15% oboljelih sadnica Va sa prosječno dva oboljenja veličine oko 2 cm2 Kod euroameričkih topola (u Višnjevcu) bilo je 100% zaraženih sadnica V2 sa prosječno 10 do 12 oboljelih mjesta kore i do 10 cm2 površine. " 293 |