DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Općenita opažanja Iako su simptomi oboljenja kore poznati, navest ću bitne karakteristike, koje prate redovito tu pojavu. Oboljela mjesta kore razlikuju se od zdravog dijela po tom što su tamnija. Površina je oboljele kore produženoeliptičnog oblika i malo uleknuta. Ona se ne odlepljuje, nego se čvrsto drži drva. Unutrašnjost kore je tamnosmeđa do smeđecrna. Veličina oboljele kore je u početku tako mala, da se jedva može opaziti, a najlakše ćemo je otkriti postepenim guljenjem nožem. Takove znakove oboljenja primijetit ćemo katkada već krajem jeseni, češće tokom zime, a najlakše ćemo ih uočiti, tokom ožujka i travnja. Dakle, za vrijeme mirovanja vegetacije oboljenja se pod povoljnim uvjetima (prema Ferranisu4 kod topline + 18° C) šire, odnosno, površine zaražene kore se povećavaju. Pred samo listanje one dostižu svoju najveću površinu, koja katkada zaprema i preko 50 cm2. Koncem travnja i početkom svibnja oboljela kora postaje postepeno žutosmeđa, na njoj se javljaju brojne izrasline u obliku čvorića promjera 2 do 3 mm. To su piknidi Dothichize. Iz nepravilnih raspuklina na vrhu tih piknida izlaze tanke (oko 0,7 mm) kratke (1 do 5 mm) niti si vozu to prljave boje. Te su »niti«, koje za kratko vrijeme posive i pocrne, nakupine spora D.P. Sacc. uklopljene u ljepljivu sluz. Proljetne kiše ispiru te nakupine spora i one se s vodom cijede niz koru. Koncem lipnja vide se na oboljelim mjestima kore crna rupičava udubljenja (1 do 3 mm promjera) koja su nastala nakon ispražnjavanja i raspadanja piknida i jednog dijela epidermisa. Često se ispod epidermisa oboljelog dijela kore sa početkom kolanja sokova kod bujnih sadnica i stabala u prekinutim sudovima nakuplja tečnost, koja se ciiedi iz prvih raspuklina kore. Zdravi dio sadnice ili stabla, na Pranici oboljelog mjesta kod vitalnih sadnica posađenih na vrijeme na svježa i bogata staništa, intenzivnim stvaranjem novog staničja drveta i kore nastoji prerasti oboljelo mjesto. Uslijed toga nastaju izrasline slične raku. Katkada je obrašćivanje- tako snažno, da je tok fruktificiranja posve poremećen, a naprijed opisano stvaranje plodonosnih tijela nije uopće primijećeno. Sa širenjem vidljivih znakova oboljenja kore istodobno se pojavljuju karakteristične promjene i u drvu. Svjetlosmeđe narančasta, kasnije smeđesivo obojena zona širi se ispod oboljele kore kroz drvo sve do srži. 1. Ugibanje kore topola u rasadnicima i matičnjacima : Za vrijeme vegetacije g. 1955. od proljeća do kraja jeseni nisu u rasadnicima i matičnjacima na ovim izbojcima primijećeni nikakvi vidljivi tragovi oboljenja kore. Ugibanje kore epifitotičnih razmjera nađeno je potkraj siječnja g. 1956., a osobito početkom veljače. Po broju i veličini oboljelih mjesta najmanje je bilo izraženo oboljenje na jednogodišnjim sadnicama iz reznica (Vi). Na pridanku jednogodišnjih sadnica do 60 cm od zemlje, oko pupova i oko ožiljaka nastalih obrascivanjem rana od rezanja grana ili skidanja kao još malih i nježnih zaperaka, opažene su male površine 0,5 do 1 cm2 mrlje potamnjele i neznatno ulekle kore. Na donjem dijelu izbo jaka iz korjenjaka (sadnice Va) nađene su mnogo veće i brojnije površine oboljele kore, koje su katkada bile tako velike, da su se međusobno dodirivale i spajale u oveće plohe, koje su kod nekih sadnica u izvjesnoj visini u vidu pojasa obuhvatale stabalce. |