DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 11 <-- 11 --> PDF |
rija i jačih prsnih promjera. Kod stabala istih prsnh promjera s korom, ali različite starosti imaju obično starija stabla deblju koru. Dokaz za to pružaju rezultati istraživanja na II. bon. raz. stojbine (tabela 3). Ako uporedimo utvrđene rezultate za dvostruku debljinu kore s rezultatima istraživanja Milojković a (7), tada vidimo, da su oni nešto niži. Prosječno je dvostruka debljina kore, prema našim istraživanjima, tanja na I. bon. raz. oko 3,5 mm, a na II. bon. raz. oko 2,5 mm, kada se upoređenje provede na temelju prsnih promjera plošno-srednjih stabala. Zaključak Na bazi provedenih istraživanja u čistim sastojinama poljskog jasena u gospodarskoj jedinici »Posavske šume« fakultetske šumarije Lipovljani i dobivenih rezultata dolazi se do zaključka, da je debljinski rast odnosno prirast poljskog jasena slab, te je zbog toga i kvaliteta drveta loša. Budući da se radi o gospodarskoj jedinici, koja ima povoljne ekološke uslove za uspijevanje poljskog jasena, to uzrok tome slabom debljinskom prirastu odnosno rastu treba tražiti u uzgojnim mjerama i to uglavnom u proredi. Umjerene visoke prorede, koje su se provodile preko 30 godina u tim sastojinama, ne odgovaraju, kako to dokazuju ova istraživanja. Da se postignu povoljniji rezultati, trebalo bi provoditi ove uzgojne mjere. U najranijoj mladosti sastoiina početi s jačim čišćenjem. Kad nastupi vrijeme za proredu, tada primijeniti visoke i jake prorede do doba zrelosti ili sječe sastojina. Turnus proreda neka iznosi u mladim sastojinama 5, a u starijim 10 godina. Takvim postupkom razvit će se kod poljskog jasena jake krošnje i postići: 1. da će se ubrzati debljinski rast odnosno pojačati debljinski prirast, te će se u kraće vrijeme proizvesti jače debljine stabala; 2. debljinski prirast održavat će se na povoljnijoj visini; 3. proizvodit će se kvalitetna jasenovina s obzirom na širinu godova i s obzirom na osržavanje. Poljski jasen mogao bi biti gotovo brzo rastuća vrsta drveta, ako se primijene vrlo jake visoke prorede. Provođenje ovih istraživanja omogućio je materijalno bivši Odbor za fakultetske šume Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, pa mu izražavam svoju zahvalnost. Nadalje zahvaljujem direktoru ing. J. Radoševiću , koji mi je stavio na raspolaganje neke podatke, te ing. šumarstva: A. B i 1 a n d ž i ć u, D. Be džuli, K. Helblu, F. Irahimpašiću, Z. Koliću i K. Kožulu, koji su mi kao apsolventi šumarstva pomogli pri terenskim i laboratorijskim radovima. LITERATURA 1. Benić R.: Istraživanja o odnosu između širine goda i zone kasnog drveta kod* poljskog jasena i običnog jasena, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb 1953. 2. Bruce-Schumacher: Forest mensuration, London 1942. 3. Cr na đak: Gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu »Posavske šume«, 1963. |