DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 10     <-- 10 -->        PDF

kao da se radi o čistim sastojinama poljskog jasena. Ovaj zaključak izvodimo
na temelju opažanja u sastojinama gospodarske jedinice »Posavske
šume«, jer se sastojine takve smjese nalaze ustvari na stojbinama poljskog
jasena.


Ako je jasen zastupan u smjesi manjoj od gore navedene, tada će
intenzitet visoke prorede zavisiti o hrastu lužnjaku. Želi li se proizvoditi
fina hrastovina, onda će se primijeniti prorede slabog do umjerenog intenziteta.
U tom slučaju morat će se na jasen primijeniti iste uzgojne mjere
kao i na hrast, ukoliko ga se putem proreda ne posiječe do kraja ophodnje.
Ako je cilj gospodarenja u hrastovim sastojinama gruba, tvrda hrastovima,
tada nema zapreke primjeni jake visoke prorede.


U prilog iznesenom shvaćanju o primjeni jakih proreda u sastojinama
poljskog jasena donosimo najnovije podatke H i 1 e y-a (5). On je pristaša
vrlo jakih proreda te preporuča njihovu primjenu u Engleskoj.
Smatra, da jasen (radi se običnom jasenu, Fraxinus excelsior L.) treba
već od 8. godine često i jako prorjeđivati. U mladim jasenovim sastojinama
predlaže razmak između stabala oko % njihove totalne visine.


Hi le y navodi podatke jasenove sastojine stare 37 godina (nalazi
se u Dartington Devon), koja je nastala prirodnim putem, a njegovana je
od rane mladosti jakim proredama. Na površini od 1 hektara nalazi se
u toj starosti samo 200 stabala. Visina stabala kreće se oko 21 m. Godišnji
debljinski prirast iznosi u toj starosti 8,2 mm. No Hile y smatra, da je
na površini još uvijek prevelik broj stabala, te da bi trebao iznositi samo
100 po hektaru. U tom slučaju bio bi godišnji debljinski nrirast po njegovu
mišljenju oko 1 cm, a tada bi se proizvodila najbolja kvaliteta jasenovine.
Ista ta sastojina imala je u starosti od 34 godine promjer srednjeg
stabla u prsnoj visini 26 cm.


Uporedimo li ove podatke s našim podacima, tada vidimo, da je godišnji
debljinski prirast te sastojine stare 37 godina veći od maksimalnog,
po nama utvrđenog prirasta, koji je iznosio 7,6 mm. Ako pak uporedimo
debljinu srednjeg stabla u prsnoj visini te sastojine u starosti od 34 godine
s našim podacima, onda srednje stablo gornje etaže u našim sastojinama
postiže te dimenzije tek oko 50 godina starosti. Dakle skoro za 20
godina kasnije. Imamo li na umu i ekološke prilike, koje su kod nas povoljnije
nego u Engleskoj, tada ta uporedba ispada još nepovoljnije za
naše sastojine.1


Razmotrimo još i dobivene rezultate za debljinu kore stabala poljskog
jasena u visini 1,3 m (tabela 3). Debljina kore je vrlo varijabilna
veličina. Zavisi o: starosti i debljini stabala, o njihovu položaju u sastojim,
obrastu i tipu poljskog jasena. No ona je uglavnom funkcija starosti
i veličine promjera stabala. U načelu je kora to deblja što su stabla sta


1 Engleska instrukcija za prorjeđivanje šuma, koju navodi Hiley, preporuča,
da kod jasena ostane na površini jednog hektara poslije prorede ovaj broj stabala:
Kod prosječne visine najviših stabala od 12 m (starost oko 20 god.) 1730, kod prosječne
visine od 16,5 m (satrost oko 30 god.) 432, kod prosječne visine od" 21 m (starost
oko 40 god.) 221, a kod prosječne visine od 24 m (starost oko 50 god.)1 198
stabala.


Ako uporedimo te podatke s brojem stabala, koji smo mi utvrdili u sastoiini
staroj 100 godina, a koji iznosi 221 stablo po hektaru, onda vidimo, da je u našim
sastojinama u 100. godini veći broj stabala po hektaru, nego u Engleskoj u 50 godini.


280