DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 10 <-- 10 --> PDF |
kao da se radi o čistim sastojinama poljskog jasena. Ovaj zaključak izvodimo na temelju opažanja u sastojinama gospodarske jedinice »Posavske šume«, jer se sastojine takve smjese nalaze ustvari na stojbinama poljskog jasena. Ako je jasen zastupan u smjesi manjoj od gore navedene, tada će intenzitet visoke prorede zavisiti o hrastu lužnjaku. Želi li se proizvoditi fina hrastovina, onda će se primijeniti prorede slabog do umjerenog intenziteta. U tom slučaju morat će se na jasen primijeniti iste uzgojne mjere kao i na hrast, ukoliko ga se putem proreda ne posiječe do kraja ophodnje. Ako je cilj gospodarenja u hrastovim sastojinama gruba, tvrda hrastovima, tada nema zapreke primjeni jake visoke prorede. U prilog iznesenom shvaćanju o primjeni jakih proreda u sastojinama poljskog jasena donosimo najnovije podatke H i 1 e y-a (5). On je pristaša vrlo jakih proreda te preporuča njihovu primjenu u Engleskoj. Smatra, da jasen (radi se običnom jasenu, Fraxinus excelsior L.) treba već od 8. godine često i jako prorjeđivati. U mladim jasenovim sastojinama predlaže razmak između stabala oko % njihove totalne visine. Hi le y navodi podatke jasenove sastojine stare 37 godina (nalazi se u Dartington Devon), koja je nastala prirodnim putem, a njegovana je od rane mladosti jakim proredama. Na površini od 1 hektara nalazi se u toj starosti samo 200 stabala. Visina stabala kreće se oko 21 m. Godišnji debljinski prirast iznosi u toj starosti 8,2 mm. No Hile y smatra, da je na površini još uvijek prevelik broj stabala, te da bi trebao iznositi samo 100 po hektaru. U tom slučaju bio bi godišnji debljinski nrirast po njegovu mišljenju oko 1 cm, a tada bi se proizvodila najbolja kvaliteta jasenovine. Ista ta sastojina imala je u starosti od 34 godine promjer srednjeg stabla u prsnoj visini 26 cm. Uporedimo li ove podatke s našim podacima, tada vidimo, da je godišnji debljinski prirast te sastojine stare 37 godina veći od maksimalnog, po nama utvrđenog prirasta, koji je iznosio 7,6 mm. Ako pak uporedimo debljinu srednjeg stabla u prsnoj visini te sastojine u starosti od 34 godine s našim podacima, onda srednje stablo gornje etaže u našim sastojinama postiže te dimenzije tek oko 50 godina starosti. Dakle skoro za 20 godina kasnije. Imamo li na umu i ekološke prilike, koje su kod nas povoljnije nego u Engleskoj, tada ta uporedba ispada još nepovoljnije za naše sastojine.1 Razmotrimo još i dobivene rezultate za debljinu kore stabala poljskog jasena u visini 1,3 m (tabela 3). Debljina kore je vrlo varijabilna veličina. Zavisi o: starosti i debljini stabala, o njihovu položaju u sastojim, obrastu i tipu poljskog jasena. No ona je uglavnom funkcija starosti i veličine promjera stabala. U načelu je kora to deblja što su stabla sta 1 Engleska instrukcija za prorjeđivanje šuma, koju navodi Hiley, preporuča, da kod jasena ostane na površini jednog hektara poslije prorede ovaj broj stabala: Kod prosječne visine najviših stabala od 12 m (starost oko 20 god.) 1730, kod prosječne visine od 16,5 m (satrost oko 30 god.) 432, kod prosječne visine od" 21 m (starost oko 40 god.) 221, a kod prosječne visine od 24 m (starost oko 50 god.)1 198 stabala. Ako uporedimo te podatke s brojem stabala, koji smo mi utvrdili u sastoiini staroj 100 godina, a koji iznosi 221 stablo po hektaru, onda vidimo, da je u našim sastojinama u 100. godini veći broj stabala po hektaru, nego u Engleskoj u 50 godini. 280 |