DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 66 <-- 66 --> PDF |
1951—1952 g. provedeno uređivanje šuma, utvrđen je ovaj raspored po grupama starosti: mladici 6%, srednjodobne sastojine 21,2%, dozrijevajuće 15,6°/o, dozrele 15°/o i prezrele 42,2%. To očito pokazuje da prevladavaju stare sastojine 72°/o. Isto takvo stanje je na Sjeveroistoku Kine i u Unutrašnjoj Mongoliji, gdje je skoncentrirano 64,7% drvnog fonda zemlje. Te se šume prema tome moraju intenzivno eksploatirati. Tako se i o prirastu šuma može suditi samo po podacima spomenutog rajona, a oni pokazuju da je poprečni godišnji prirast 2,1 kub. m po hektaru. Na jugu, gdje su uslovi bolji i gdje su vrste s većom energijom rastenja, prirast je nesumnjivo znatno veći. Uzmemo li srednji godišnji prirast za sve šume u zemlji sa 1 kub, m po hektaru, to je ukupni godišnji prirast šuma u Kini najmanje 66,8 miliona kub. m. Međutim, maksimalna je godišnja sječa planirana za 1957. g., a iznosi samo 25 miliona kub. m, a to je tek 37,5% godišnjeg prirasta. Iz toga slijedi, da bi se intenzitet eksploatacija šuma morao udvostručiti spram plana za 1957. g. Bez obzira na relativno ograničen šumski fond zemlje, Centralna Vlada računajući s velikim značenjem šuma u narodnoj privredi, organizirala je još 1950. g. Centralno ministarstvo šumarstva, koje obuhvaća i drvnu industriju. Ono je za kratko vrijeme provelo niz nužnih mjera i povećalo obim eksploatacije. Da bi se ustanovio drvni fond, provodi se uređivanje šuma u prvom redu u šumama industrijskog značenja Sjeveroistoka. Uređivački su radovi tu dovršeni na 9 miliona hektara, a šumske su površine snimljene na 30 miliona hektara. Računa se da će 1957. g. biti gotovo 50% svh uređivačkih radova. Istovremeno vrše se aerofotosnimanja i aerotaksacija šumskih masiva na površini od 20 miliona hektara. Počelo se i s proredama, a 1952.—53. obuhvatile su površinu od 292.000 ha. Za zaštitu šuma od požara, organizirano ie više od milijuna ljudi u dobro voljne brigade. Primjenjuje se aviopatruliranje. Zato se je smanjivala šteta od šumskih požara posljednjih godina za nekoliko puta. Za 4 godine (1950—54) pošumljeno je 4 miliona hektara. Tokom budućih 30 godina misli se pošumiti polovica svih obešumljenih planina. Uvelike se pripremaju radovi na pošumljavaju pijeska i zaštitnih pojaseva na izvorima velikih rijeka i njihovih pritoka. Organzirani su radovi na zaštiti šuma od kukaca (na 2,2 mliona ha). Osobita je pažnja posvećena izobrazbi kadrova specijalista-šumara. U 3 šumarske akademije i na 11 šumarskih fakulteta na poljoprivrednim akademijama i univerzitetima studira oko 3.000 studedenata, a u 34 tehnikuma, šumarskim školama više je od 12.000 đaka. Osim toga od 1950—52. g. prošlo je kroz kratke kurseve´ više od 34.000 učenika kursista. Danas ima Kina 2956 specijalista-šumara (od toga 1.716 sa višom i 1.240 sa srednjom naobrazbom). Počela su radom 2 naučno-istraživačka instituta i 6 pokusnih stanica. Ministarstvo šumarstva ima 33 provincijske uprave za gospodarenje sa šumama, 21 upravu za pošumljavanje, 219 stanica za zaštitu šuma, 104 stanice za uzgajanje šuma, 315 stanica za pošumljavanje, 48 za sabiranje sjemena i 1.062 rasadnika sa površinom od 30.000 ha. Osim toga 45 brigada radi na uređivanju šuma. U onim rajonima, gdje je dovršeno uređivanje šuma, uvode se šumarije koje su neposredno podređene provincjskim upravama za gospodarenje sa šumama. Tamo gdje nije gotovo uređivanje šuma, tu upravljaju šumarski odjeli kod kotarskih uprava pod istim rokovodstvom kao i šumarije. Od 1951. g. pa do danas, Kina se preobrazila iz zemlje uvoznice drva u zemlju koja zadovoljava svoje potrebe vlastitim sirovinama. (Iz Les. Hozj. br. 1-1955) Ing. Đ. Knežević ŠUMARSKI LIST — glasilo Šumarskog društva NR Hrvatske — Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg br, 11, telefon 36-473 — Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.—, za nečlanove Din 840.—, za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola Din 200.—, za ustanove Din 1.200.—. Pojedini brojevi: za članove studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola Din 50.—, za nečlanove Viv. 7 0.—, za ustanove Din 100.—. Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. — Tirak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb |