DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 62 <-- 62 --> PDF |
krošnjom, na taj način se sklop prekine i od takve sastojine se onda dobije prvoklasno sjeme. U normalnim sastojinama prevladavaju borovi sa širokom krošnjom, ali tamo ima još relativno velik broj stabala s uskom krošnjom. Kod minus sastojina stabla su sa širokom krošnjom i granata su. Pojedinačno se nađe stabala s uskom krošnjom ili prelaznih oblika. Sabiranje sjemena od takvih sastojina treba izostaviti. Autor je iskartirao više od 200 plus sastojina i on veli da se rijetko nađu takve sastojine i one su površinski male. Donesena je i karta Švedske s plus, normalnim i minus sastojinama običnog bora. Osim toga što se sjeme dobija od običnih sastojina, ono se, prema autoru, može dobiti 1 putem sjemenskih plantaža. Na taj način na jednoj manjoj površini može se dobiti za ne dugo vrijeme željena količina dobrog sjemena. Da bi se dobilo sjeme što prije i što veća količina vršeno je prstenovanje stabala, omatanje debla žicom, obrezivanje korijenja i kalemljenje. Švedskoj je, prema autoru, potrebno godišnje 60 tona sjemena četinjara. Sjemenske plaže bora i smrče treba da daju 50 kg. sjemena po hektaru. Znači, s 1200 hektara takvih plantaža zahtjevi na sjemenu bi bili udovoljeni. Na jednom hektaru plantaže treba da bude 1000 stabala. Ophodnja kod plantaža treba da je 60 godina. Švedskoj je potrebna jedna sjemenska plantaža hrasta od oko 15 ha s 6—7000 stabala, a otprilike i plantaža breze treba da je te veličine. Značaj sjemenskih plantaža osnovanih putem kalemljenja je i u tome, što se mogu osnovati male grupe stabala, koje će biti umjetno oprasivane. Na taj način će se iz sjemena dobiti elitna stabla. S takvog elitnog stabla za 10 godina bi se dobilo oko 10 000 sadnica, a od 10 stabala bi dobili bez ikakvih poteškoća 60 000 — 100 000 stadnica. 100 elitnih borovih stabala bi opskrbili čitavu Švedsku s najkvalitetnijim borovim sjemenom. Ovakav rad mora biti koncentriran na jednom ili na nekoliko mjesta. U Švedskoj su postavljene klimatske zone za pojedine vrste šumskog drveća. Sabiranje sjemena od sjemenskih sastojina se vrši unutar klimatskih zona. Kod osnivanja sjemenskih plantaža na istom principu treba odabirati elitna stabla, koja treba da su određene provenijencije onog područja u kojem će se potomstvo tih stabala saditi. Na tom principu autor je donio karte provenijencije bora i smrče u Švedskoj, a što se koristi kod osnivanja sjemenskih plantaža. Ovakve sjemenske plantaže trebaju biti pod državnom kontrolom. Treba osnovati jedan. arhiv za njih i Arboretum kao i herbar od svih elitnih stabala. Od sjemenskih plantaža osnovanih na ovaj način, Lindquist veli, možemo očekivati sjeme kod bora i smrče za 25 god. a kod hrasta, jasena, breze i drugih listača za 10—12 godina. Elitna stabla su, prema autoru, ona koja u finoći grana, tehničkim svojstvima drveta i prirastu su plus varijante tamošnjih šuma. Autor smatra, da je vrlo važno ustanoviti elitna stabla za pojedine vrste, jer se tim trud na oplemenjivanju šumskog drveća može skratiti za mnogo godina. Kod selekcije elitnog stabla treba paziti, da je ono bolje u svim navedenim svojstvima od tri najbliža i najbolja susjedna stabla. Često se pomišlja, da je odabrano stablo uslijed vanjskih faktora (tlo) bolje od ostalih. No autor smatra, da promjene u tlu na jednoj maloj površini ne mogu utjecati na rast jednog stabla nego na grupu stabala. Zbog toga je ispravno na taj način odabirati elitna stabla. Kod elitnih stabala smrče zahtjevi na prirastu su mnogo veći nego kod borovih stabala. Od smrče se traži produkcija mase a kod bora prednost ima kvaliteta. Izbor elitnih stabala breze je mnogo kompliciraniji nego kod smrče i bora. Treba razlikovati različite tipove elitnih stabala breze s obzirom na upotrebu drveta na pr. drvo za sportske potrepštine, za namještaj, različiti furniri i t. d. Odnosi između svojstava drveta i oblika stabla nisu još dovoljno ispitani. Kod izbora elitnih stabala breze treba odabirati brzorastuca stabla, koja su pravnog debla i željenih tehničkih svojstava drveta. Betula verrucosa ima 26 kromosoma a Betula pubescens 56, ali se često nađu i križanci s 42 kromosoma, koji su većinom sterilni. Zbog toga kod izbora elitnih stabala breze treba odrediti za svako stablo kroj kromosoma, ispitati plodnost kao i procent klijavosti sjemena. Autor je opisao morfološke karakteristike kao i karakteristike drveta pojedinih tipova od Betula verrucosa. Kod hrasta (Q. robur i Q. sessiliflora) elitna stabla treba da imaju ravno čisto deblo, dobar smještaj grana, kut između debla i grana ne treba da je oštar. Grane ne smiju biti previše jake. Sa svrdlom se može ispitati boja srži kao i veličina pora, što je također od važnosti kod izbora elitnih stabala. Tanka kora s jednakim duguljastim brazdama je tipična za drvo dobre kvalitete. Prema autorovim |