DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 6 <-- 6 --> PDF |
UNAPREĐENJE OBLASTI KRŠA — ZAKONSKE ODREDBE Ing. Josip Marčić — Dubrovnik P P odručja istočne obale Jadranskog mora i dio njihovog zaleđa, pripa daju oblasti krša. Prema tome krš zauzima kod nas područje: Slovenije, Istre, Hrvatskog Primorja, Gorskog Kotara, Like, Dalmacije, dio Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Veliki dio krša predstavlja golu pustoš, na kojoj se više ne može obnoviti šuma prirodnim putem. Ovaj goli krš nastao je zbog razornog djelovanja čovjeka pustošenjem šuma i nepovoljnih klima tičkih i edafičkih činioca. Siromašno mukotrpno stanovništvo, koje od pamtivijeka živi na golom kršu — koji mu je nametnuo onaj veoma oskudni način života — upućeno je, radi svog opstanka, uglanom na ekstenzivno, neracionalno, nerazumno vođeno stočarstvo. Stočarski proizvodi često podbace uslijed slabe paše ili opće nerodice zbog suše, koja je u onim predjelima skoro svakogodišnja. Onda prodaje izvor svoje privrede, prodaje samo blago, stoku svoju. I tako nastavlja svoj mučenički život sa svagdašnje borbe prirodom, iz koje svoju hranu, svoje življenje, krvavim trudom izbija! Ovim krajevima može se uspješno pomoći: općim prosvjećivanjem širih slojeva naroda, pravilnim rješavanjem problema paše i drvarenja, pošumljavanjem apsolutno šumskog zemljišta t. j . takovog na kojem se može trajno uzgajati samo šuma, melioracijama i navodnjavanjem, jer: »Gdje je voda, tu je i ploda.« Dosadašnji rad na pošumljavanju i uređenju bujica možemo dijeliti na slijedeća razdoblja: Do 1918. I ranije državne vlasti nastojale su, barem donekle, poboljšati prilike na kršu. Do 1797. Dalmacija je bila pod mletačkom vlašću. God. 1756. izdan je »Grimanijev zakon«, koji je sadržavao važne odredbe za poljsku i za šumsku privredu. Ove odredbe ostale su uglavnom samo na papiru, jer nije bilo ljudi, koji bi savjesno proveli taj zakon. Francesco Grimani bio je generalni providur (civilni upravitelj) Dalmacije za mletačke vladavine. U polovini XVII. stoljeća mletačka vlada proglasila je šume u Dalmaciji javnim dobrom i time dala povoda većem pustošenju šume. Mirom u Campo Formio (17. X. 1797.) Napoleo n učini kraj i mletačkoj republici i time prestade zauvijek mletačko vladanje u hrvatskim primorskim zemljama, te sva Dalmacija pripala je pod vlast Austrije. Pri padu mletačke republike Dalmacije je predstavljala sliku zapuštene, ogoljene, osiromašene i ogladnjele zemlje. Za vrijeme vladanja Francuza u Dalmaciji (1806.—1810.) pod upravom providura Vick a Da n do l o, počelo se odmah pošumljavanjem krša, te je već prije prve godine, naime 1806., naručeno u tu svrhu iz Italije preko 100.000 raznih sadnica, a istodobono osnovan je u Zemuniku kraj Zadra prvi šumski rasadnik. Dandolo je naredbom 16. XI. 1806. strogo zabranio svako krčenje šume, sječu mladica, loženje vatre u šumi kao i svaki izvoz drva. Da bi pošumljavanje što bolje uspjelo i što brže napredovalo, Dan dolo , je naredio osnivanje t. zv. »svetih« gajeva. Svaka šteta u ovim ga 212 |