DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 59     <-- 59 -->        PDF

oblicima, ali su danas izumrli. I ovdje se
uzima zapadna Kina kao centar rasprostranjenja.
Autor se nadalje zadržava na
historijsko-razvojnim karakteristikama
svih poznatih evropskih vrsta, za koje
ističe i posebne atavizme u formama i
fenološkim pojavama.


Za porodicu Hippocastanaceae neki
autori (Irmscher 1922) smatraju da je u
sjevernoj umjerenoj zoni prilagođena
varijanta tropskih Sapindales. U tercijeru
su vrste ove porodice (koja danas
obuhvata samo dva roda i to Billia i
Aesculus) bile šire rasprostranjene i u
sjevernim krajevima. Rod Aesculus
obuhvata danas vrlo disjunciran areal
kojeg tvore pojedine vrste razbacane na
vrlo uskim područjima od Japana preko
Kine, padina Himalaja, Kavkaza sve do
Balkana.


Na Balkanu je prava domovina divljeg
kestena i tu se nalazi njegov reliktni,
prirodni areal u priobalnim šumama
Albanije, Grčke, Bugarske i naše
Makedonije.


Na kraju, da kažemo nešto i o opširno
obrađenim rodovima porodice Oleaceae.
Ovdje su data ne samo detaljna tumačenja
filogenije porodice nego i roda
Fraxinus, koji nas kao rod šumskog drveća
i posebno interesuje. U ovom rodu


autor smatra za tip crni jasen, sa submediteransko-
montanim recentnim arealom
u Južnoj Evropi. Jaseni su se već
pojavili u eocenu i bili su brojno rašireni
u oligocenu, da bi u miocenu postigli
kulminaciju. Međutim, glacijacije
za vrijeme diluvijuma su potisle ovaj
rod na jug, i vrste su se tek recentno
vratile na stara nalazišta, ali ne u punom
broju. Kao rod, koji je tropskog geološkog
porijekla, on je zadržao mnogo atavizama
i danas se može smatrati da postoje
šest razvojnih centra vrsta i svih
šest južnije od granice diluvijalnog zaleđivanja
kopna. Jedan od tih centara
je Sredozemlje sa podsekcijama Euornus
i Bumelioides, drugi u jugoistočnoj Aziji«
za potsekciju Ornaster, treći na padinama
Himalaja sa podsekcijom Sciadanthus
i t. d.


Osim jasena ovdje je detaljno i vrlo
zanimljivo obrađen i rod jorgovana (Syringa)
sa posebnim osvrtom na njegove
balkanske pretstavnike, te rod Ligustrum
— kaline.


U drugom dijelu knjige autor ulazi u
općenito razmatranje o historijatu razvoja
biljnih vrsta i formiranja njihovog
areala u današnjici. Tu postavlja temelje
za posebnu disciplinu u botanici koja
bi se trebala nazvati »historija biljaka«,


i detaljno govori o metodici njenog istraživanja.
Kao o sastavnim dijelovima te
nove discipline govori o rasprostranjehju
svojti počam od nekadašnjih centara
areala, preko svih mogućih razvojnih
faza do formiranja njihovog današnjeg,
recentnog areala, a kroz to, i do
formiranja samih svojti. Zanimljivo je
poglavlje o t. zv. »geografiji oznaka«,
gdje se govori o mogućnosti utvrđivanja
sa najvećim brojem vrsta jedne skupine
svojti i sa najvećim brojem istaknutih
oznaka, kao što su dlakavost, odebljala
kutikula i t. d.


U vrlo detaljnom izlaganju obrađeno
je pitanje »životnih formi« biljaka, njihovo
značenje, te razvoj i promjenljivost.
Kratka su poglavlja o »biologiji
cvjetanja« i o »biologiji rasprostranjenja
«. Veći prostor zauzimlju poglavlja u
kojima se rasmatraju pojedine fenološke
pojave i njihovo značenje za rasprostranjenje
pojedinih svojti. Na kraju,
još i jedno poglavlje o genetici, i to specijalno
o poliploidiji, zatim i poglavlje


o apogamiji daju ovoj vrlo zanimljivoj
knjizi zaokružen karakter jednog savremenog
priručnika, ako ne i udžbenika
nove discipline o historiji biljaka.
Pavle Fukarek


ATOMSKA ENERGIJA Ü SLUŽBI


PRIMIJENJENE ENTOMOLOGIJE


Radioaktivni izotopi spominju se već
dulje vremena u raznim entomološkim
studijama, osobito u fiziološkim i ekološkim
pokusima sa radioaktivnim insekticidima.
1954. godine atomska radijacija
je prvi puta upotrebljena za
suzbijanje insekat a*. Pokusno
suzbijanje izvršeno je u sjevernom dijelu
Južne Amerike na otoku Curacao,
velikom 170 četvornih milja, a predmet
suzbijanja bio je opasni stočni i čovječji
parazit muha Callitroga hominivora
x Cqrl. Pokus je vrlo dobro
uspio i štetnik je uništen. S tim- u vezi
napisao je E. F. Knipling, šef odjela
za entomološka istraživanja poljoprivredne
istraživačke službe U. S. D. A.
članak o mogućnostima suzbijanja insekata
pomoću spolno sterilnih mužjaka.
(POSSIBILITIES OF INSECT CONTROL
OR ERRADICATION THROUGH


* Screw-Worm Control Through Release
of Sterilized Flies, Journal of Economic
Entomology, August 1955.