DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 57 <-- 57 --> PDF |
42. P. M e y e r-a, koji obrađuje biljni sastav, sinekologiju, karakteristike tla i šumarsko značenje jedne nove subasocijacije asperuletosum zajednice Piceeto-Abietum praealpinumOberdorfer u švajcarskom sredogorju. 57. R. T ü x e n-a, koji govori opširno o prirodnim šumskim zajednicama sjevernih padina gorja Harz u Njemačkoj i o njihovoj prostornoj uslovljenosti kroz reljef i. geološku podlogu. Tu su obrađene zajednice hrastovih šuma: Querceto petreae- Betuletum, bukovih šuma: Luzuleto- Fagetum (sa 4 subasocijacije), Fageto Melicetum, te mješovitih šuma plemenitih listača: Ulmeto-Acereto- Fraxinetum i Querceto-Carpinetum. Posebno su obrađene i incijalne zajednice i analize stanišnih uslova. Uz članak je publicirana i jedna biljnosociološka karta vrlo male razmjere u kojoj su došli do izražaja i unutarasocijacijske diferencijacije. Na kraju, našu posebnu pažnju treba obratiti i na dva rada koja u ovoj spomensvesci dostojno zastupaju i biljnosociološku nauku Jugoslavije. To su radovi naših zaslužnih fitosociologa I. Horvata i S. Horvatića. Rad Dr. I. Horvata o biljnogeografskom razčlanjenju Balkanskog Poluotoka je rezultat dugogodišnjih autorovih istraživanja na planinama Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Bugarske, a u novije vrijeme i upoznavanju vegetacijskih odnosa u Grčkoj. Radu je priložena precizno izrađena karta u kojoj su unesena potpuno nova, veoma značaina svatania o vegetacijskim područjima ovog dijela Evrope. I. Horva t je područja balkanske vegetacijskim -odručjima ovo-f dije´a kih, geografskih (geoloških i klimatoloških) karakteristika i detaljno razradio horizontalno i vertikalno razčlanjenje poiedinih tikova. Ovaj, ionako skraćeni prikaz ne dozvoliava nam detaljnije zadržavanje na ovom, za nas veoma značajnom radu. pa ćemo to učiniti drugom prilikom. Jednako tako dostoino mjesto u ovoj internacionalno! mučnoj reviji zauzirnlje i rad Dr. S. H or vat i ć a., o-novoj svezi Fimbristylion dichotomize, zajednica močvarnih i poplavnih područja rijeka Neretve. Tu su sažeta posljeratna istraživanja autora na području Dalma cije i južne Hercegovine, gdje se namjeravaju izvršiti opsežne hidrotehničkj melioracije. Ovaj rad ima veće značenja za poljoprivrednike, pa bi se trebao opširnije prikazati i u jednoj odgovarajućoj agronomskoj reviji. P. Fukarek Scharfetter Dr. Rudolf: BIOGRAPHIEN VON PFLANZENSIPPEN Wien, Springer Verlag 1953 Pred ovim, nešto neobičnim naslovom (koji bi u doslovnom prevodu glasio: »Životopisi biljnih svojti«) autor, nama šumarima vrlo dobro poznat po botaničkim radovima o nekim šumskim vrstama (Ostrya carpinifolia) i o vegetaciji istočnih Alpi, objavio je jednu zamašnu knjigu koja obuhvata 546 stranica i 80 slika u tekstu. Slike su pretežno arealkarte pojedinih biljnih vrsta, a među ovim nalaze se i gotovo sve značajnije vrste šumskog drveća i grmlja. U predgovoru autor ističe, da su se već mnogi botaničari* bavili pitanjem historiie razvoja flore i pojedinih biljnih vrsta Srednje Evrope, ali se ni jedan od njih nije priklonio samoj biljci, tj. nije iz njenih osobina nokušao pročitati historiju njenog razvoja. Autor u ovoj knjizi polazi od pojma svojte, bez da posebno ističe kategorije kao što su vrsta, rod itd. To je dakle jedna historija botanike, razrađena kao historija svakog roda nanose, te kao cijelina — historija razvoja sadašnje flore Srednje Evrope. U daljnjem tekstu mi ćemo se osvrnuti samo na neke za šumarstvo značajne biljne svojte, a iznijet ćemo zaključke do koiih je autor došao na osnovu dugotrajnih proučavanja. Na prvom mjestu to su četinjače. Njihovo porijeklo zamračuju dvije činjenice, a te su, da su u one danas rasprostraniene u sjevernoj umjerenoj zoni i da im je list kseromorfna prilagodba na vjetrove koji isušavaju biljku na smrznutom tlu. Prema fosilnim nalazima četinjače su nastale u tropskoj zoni, ali one danas nisu kserofiti. Kod njih građa i razvitak rasplodnih organa pokazuie tendencu produženja vegetacione periode s time, da se ili cvijetovi stvaraju već u prethodnoj se?.oni, ili plodovi sazrijevaju tek u slijedećoj. I razvijanje dvovrsnih izbo jaka — kratkih u proljeće i dugih u ljeto — pokazuje izvjesnu 263 |