DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 56 <-- 56 --> PDF |
nu dvojnu podjelu sjeverno i srednjo- evropskih cretova. — Str. 571—585, (Njem.) 70. W. H. Diemont, G. Sissingh i V. Westhoff, (Holandija), Značaj biljne sociologije zä zaštitu prirode. — Str. 586—592, (Njem.) 71. W. Rothmaler (BreMswald, I. Njemačka), Vegetacijske studije u Sjeverozapadnoj Španiji. — Str. 395—601. (Njem.) 72. J. Malato-Beliz (Elvas, Portugal), Fitosociološki pogled na prirodne pašnjake okoline Castelo de Vide (Portugal). — Str. -602—606. (Franc.) Među ovim objavljenim radovima većeg interesa za šumarstvo imaju: « 1. H. des A b b a y e s-a, koji govori o zajednici šuma hrasta crnike na području francuske Vandeje (atlanska obala) kao novoj zajednici Quercetum ilicis atlanticum u kojoj se javlja uz crniku i niz posebnih elemenata Quercus pubescens, Acer monspesullanum, Davhne gnidium itd.), ali zajednica pokazuje jasno osiromašenje u vrstama spram srodne mediteranske Quercetum ilicis galloprovinciale Br. BI. 2. H. Walt e r-a, koji govori o posebnim sukcesijama afričkih savana u kojima se postepeno naseljavaju grmolike vrste iz roda Accacia i druge, a to u vezi sa većom ili manjom pašom. Tu su također navedene mjere — bolja organizacija paše — koje mogu spriječiti ovaj proces pretvaranja travnih površina u šikare. 9. H. B i r a n d-a, koji govori iscrpno o vegetaciji Turske i tu se naročito osvrće na vrste drveća i grmlja Male Azije. 1Ö. O de Bolo s-a, koji govori o klimaks- područjima Katalonije u koje spadaju — u najvišim visinama planina pojas Rhodoreto-Vaccinion- a, kojeg okružuju šume bijelog bora, zatim na sjever, i ist. padinama i na sredozemnim planinama pojas Fagiona. Niže brdski pojas zauzimlje Querceto-Buxetum, te posebni Violeto Quercetum i Quercetum mediterrane o -m.ontanum. Uz primorsku obalu sredozemnog područja u sjevernom dijelu pruža se Quercetum ilicis galloprovinciale, a u južnom Querceto-hentiscetum, dok u unutrašnjosti pruža se široko po dručje klimaksa Rhamnaeto-Cocci fereturn-a. a manje Ouerceto rotun dijoliae. 11. A. K a 1 e 1 a-e, koji opširno izlaže teoretske postave finskog svatanja (C a j a n d e r) o tzv. šumskim tipovima i o njihovom položaju u sistemu biljnih zajednica. Ovo je jedan značajan teoretski rad koji pokazuje da su se nekad, na prvi pogled, divergentna gledanja različitih »škola« sastala i progovorila jednim jezikom. 16. E. Oberdorfe r-a, koji, iako ne govori o šumskim zajednicama, ipak obuhvaća jedno područje na Balkanskom Poluotoku (okplicu Soluna) i tu ističe kamenjare i vegetaciju niskih grmova na terenima, koji dolaze u obzir za pošumljavanje. Tu su obrađene dvije biljnosociološke skupine i to: sveza Romulion (pašnjačke zajednice teröfita) i red Cisto- Micromerietalia (»Phrygana«). 23. A. B o d e u x-a, koji govori o biljnom sastavu i karakteristikama zajednice hrasta kitnjaka na kiselim tlima Belgije (Quercetum sessiliflorae medioeuropeum) i o degradaciji ovih zajednica u vrištine (Calluneto- Genistetum). 27. W. Lu d i-a, koji. na osnovu rezultata polenanalitičkih mjerenja, prikazuje promjene na gornjoj granici šuma u švajcarskim Alpama u jednom razdoblju »toplog vremena«, koje je nastupilo iza diluvijalnih glacijacija. 31. F. F i r b a s-a, poznatog njemačkog »polenanalitičara« (koji je nedavno objavio jednu veoma zanimljivu knjigu o historiji šuma u Njemačkoj), koji i ovdje govori o međusobnim vezama koje postoje između izučavanja ^nedavne) prošlosti šuma i današnjeg istraživanja biljnih zajednica. 35. J. Klike, isto tako nama dobro poznatog češkog botaničara (dendrologa i biljnog sociologa), koji daje pregled dosadašnjih rezultata na istraživanju vegetacije kserotermiiih travnih zajednica u Cehoslovačkoj. 41. H. Zeidler-a, koji obrađuje (i proširuje analizu za) nekoliko travnih zajednica, koje je već opisao S. Horvatić sa našeg krša, te za jednu novu, koje sve svodi u novu svezu Alopecurion utriculati Zeidler . i daje k tome i detaljnije analize svake od pojedinih zajednica. \ |