DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 39 <-- 39 --> PDF |
privić, limun, naranče, pitosporu, kamforovac, polja eukaliptusa, topole, indijsku opunciju, crni i bijeli bambus, mimosu, šimšir, agave, borove, hrastove i drugo. U centru arboretuma u blizini prekrasne fontane, zgurio se pod teretom stoljeća stari hrast medunac, kojeg se krošnja nekada ponosno uzdizala i resila ovaj park. Napuštajući Trsteno bili smo uvjereni, da će ono mnogo doprinjeti proučavanju problema našeg krša, te će njegovom pomoći biti riješeno vrlo složeno socijalno- ekonomsko pitanje t. j . ozelenjavanje primorskih goleti. Sječina na Pokljuki Putujući prema Sarajevu imali smo prilike vidjeti gigant naše socijalističke izgradnje, hidrocentralu Jablanicu, na kojem se području vrše veliki bujicarski radovi, kako na vezivanju tako i na pošumljavanju terena. Na južnoj ekspoziciji Ivan planine neposredno uz željezničku prugu, protežu se šume pitomog kestena, kojem su se grane savijale od velikog uroda ploda. U Blažuju razgledali smo najmoderniju tvornicu šperovanog drveta i lesonit ploča. Susretljivošću tvornice upoznali smo se sa procesom proizvodnje šperovanog drveta, a ujedno smo razgledali postrojenja za proizvodnju ploča iz drvnih vlakanaca, koja će ubrzo započeti sa radom. Ova tvornica osim običnog šperovanog drveta proizvodi i avionske ploče. Uglavnom se ovdje ljušti bukov furnir dok je rezani furnir orahov, topolov, brestov, jasenov i hrastov. Na stovarištu nalazi se sedam bazena za konzerviranje bukovih trupaca, sa kapacitetom od 4.000 m3, što ne zadovoljava postojeće potrebe. Samo punjenje sa trupcima i istovar vrši se pomoću velike mosne dizalice. Razgledavši veliki moderno uređeni laboratorij, koji služi za kontrolu kvaliteta proizvodnje, napustili smo Blažuj te smo krenuli spram Sarajeva. U Sarajevu smo posjetili šumarski fakultet i razgledali ga u pratnji dekana i nekolicine profesora, koji su nas upoznali sa radom i problemima svoga fakulteta. Slijedećeg dana napustili smo Sarajevo i time završili našu ekskurziju. I na ovom mjestu zahvaljujemo na prvom mjestu vođi ekskurzije doc. dr. Benić Roku, koji nas je zadužio sa svojim opširnim tumačenjima i razjašnjenjima mnogih problema, sa kojima smo se susretali na našem putu. Također neka je hvala svima onima, koji su svojim stručnim savjetima doprinjeli uspješnom ostvarenju ove korisne i lijepe ekskurzije. Za apsolvente šum. gosp. smjera Plančić Vinko Pauer Šaša O OSMOM ZASJEDANJU EVROPSKE KOMISIJE ZA ŠUMARE F.A.O- U RIMU (10—15 okt. 1955.) Evropska komisija za šume F.A.O.-a održala je svoje osmo zasjedanje u Rimu, u sjedištu F.A.O., u vremenu od 10 do 15 listopada 1955. Na zasjedanju bile su zastupane ove zemlje: Federativna republika Njemačka, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Austrija,, Belgija, Danska, Španija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Izrael, Italija, Norveška, Nizozemska, Portugal, Engleska, Švedska, Švicarska i Jugoslavija. Posmatrače su poslale slijedeće zemlje: Demokratska republika Njemačka, Bugarska, Mađarska, Poljska,, Rumunjska, Čehoslovačka, Sovjetski Savez i U.S.A. Neke internacionalne organizacije uputile su svoje predstavnike i to: Evropska organizacija za ekonomsku suradnju, Internacionalna unija instituta za šumarska istraživanja, Svjetska meteorološka organizacija, Internacionalna komisija za topolu i Internacionalna komisija za kesten. Albanija, Kanada i Turska, kao i Internacionalni biro rada, UNESCO i Ekonomski savjet za Evropu su se ispričali. Osmo zasjedanje evropske komisije otvorio je predsjednik Sin Henry Beresford- Peirse (Engleska) uz potpredsjednika M. Kellerr-a (Švicarska) i direktora šumarskog odjela organizacije F. A. O.-a M. Leloup-a. Nakon pozdravnih riječi predsjednika komisije za šume i direktora FA.O.-a, usvojen je ovaj dnevni red zasjedanja: 1. Revizija sekretarijata evropske komisije za šume; 2. Šumarska politika; a) godišnji izvještaji; b) izvršene sječe u 1954, i predviđanja za 1955; c) pošumljavanja u 1944. — izvještaj radne grupe. 3. Sitni privatni šumski posjed; 4. Ekskurzije — generalni problemi iskorišćivanja tla. 5. Šumski požarevi. 6. Insekti i bolesti. 7. Šumarski filmovi. 8. Šumarska statistika — radna grupa FAO/CEE. 9. Četvrti svjetski šumarski kongres — izvještaj. 10. Tehnika rada i formiranje radne snage u šumi — mješoviti komite FAO/ CEE. 11. Razna pitanja. 1. Revizija sekretarijata evropske komisije za šume. Komisija je jednoglasno usvojila prošlogodišnji prijedlog, da mjesto jednog potpredsjednika budu dva. Kao drugi potpredsjednik izabran je M. Plym Forschell (Švedska). 2, Šumarska politika. Delegati su redom iznosili karakteristike šumarske politike u svojim zemljama s naročitim obziromn a 1954. godinu. Nakon izvještaja delegata FNRJ posmatrači Demokratske republike Njemačke,, Bugarske, Rumunjske, Češke i Sovjetskog Saveza, podnijeli su svoje referate. U diskusiji su učestvovali mnogi delegati (Švicarska, Austrija, Danska, Finska i Jugoslavija). Na temelju izvještaja pojedinih delegata komisija je sa zadovoljstvom konstatirala, da se u nekim zemljama Evrope povećala drvna zaliha na panju. Izvršena FJeča u 1954. god. i predviđena sječa u 1955. god. u 1.009 m3 bez kore TABELA 1 1954. god. 1955. god. Zemlja Ukupno tehn. Ukupno tehn. drvo drv«´ Austrija 10.940 7.920 10.000 7.500 Cipar1 53 29 42 28 Danska2 1.890 1.260 1.800 1.260 Finska3 23.100 19.600 26.600 24.400 Francuska2 39.300 12.300 39.150 12.150 Njemačka2 22.215 16.750 23.850* 19.350 Vel. Britanija24 1.800 1.800 1.885 1.885 Irska 216 108 190 111 Izrael 16 8 15 8 Italija 11.000 3.650 10.000 3,500 Luxemburg2 130 75 145 90 Nizozemska2. 640 505 665 540 Sjev. Irska5 46 44 47 45 Norveška2 9.450 7.470 8.82,0 6.930 Španija 8.181 3 009 8.200 3.200 Švedska 41.500 35.200 40.000 33.700 Švicarska 3.500 2.100 3.750 2.300 Turska 9.533 1.333 9.530 1.130 Jugoslavija 18.640 7.456 18.640 7.640 Ukupn o 202.150 120.617 203.329 125.767 % tehničkog drveta 100% 60% 100% 62 % 1 Samo bor. 2 Naznačene cifre sadrže i koru na koju se može računati oko 10%. 3 Naznačene cifre odnosi se na komercijalne sječe. 4 Ogrev nije uzet u obzir zbog neznatne količine. 5 Samo državne šume. 2. b) Izvršene sječe u 1954. i predviđanja za 1955. U tabeli (1) donesena je komparacija između izvršene sječe u 1954. i predviđena sječa u 19Ö5. godini za 19 evropskih zemalja. Iz te se tabele vidi, da će u tim zemljama — tretirajući ih zajedno — totalna sječa u 1955. godini biti samo za oko 1 milion kubika veća nego u prošloj godini. Evropska komisija za šume je konstatirala, da se produkcija tehničkog drveta iz godine u godinu povećava, jer je u 19S3. godini prosječni procenat tehničkog drveta za Evropu iznosio ,58"/o, u 1954 godini taj je procenat dostignuo iznos od W/o, a u 1955. godini se predviđa, da će se s pomenuti procenat popeti na cifru od ©2<>/o. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Sto se tiče odnosa između etata i izvršene sječe, interesantno je istaknuti, da se u većini evropskih zemalja siječe više od etata (na pr. Danska, Njemačka, Nizozemska, Švicarska, Jugoslavija, i t. d.), dok je u manjem broju zemalja obrnuti slučaj (Irska, Italija, Luksemburg, Norveška i Švedska) usprkos općenito povoljnim uvjetima na drvnom tržištu. Izvršena pošumljavanja u 1954. godini TABELA 2 : 0) a "2 c ´*5 i i c « i «>" a > 0) a« 1.5 "8 r-> B a i II 1o &< površina u hektarima Njemačka 8.216 20.0001 — 2 70*429 Austrija 1.381 499 1,20 9.703 Belgija 600 3.5003 600 — Danska 1.500 2.000 1.000 — Španija 90.788 1.000 460 17.758 Finska 33.000 20.000 — — Francuska 24.000 4.600 13.700 22.000 Grčka 4.800 1.200 —, — Irska4 4.150 1.250S — — Izrael 4 704 140 — — Italija 15.000 7.000 — — Luxemburg 42 18 118 106 Norveška 6.426 7.034 —i — Nizozemska 950 125 250 — Portugal 10.8970 — — — Vel. Britanija 19.200 — 1 4007 16.3008 Sjev. Irska 1.042 6.6 — Cipar 668 — — Švedska 2.000 20.000 — Švicarska 170» 201 709 1001 Turska 393 1.335 — — Jugoslavija 20.000 4.800 2.000 3.000 Ukupno : 212.927 42.495 58.718 196.71510 u 1952.11 223.459 30.720 338.698 191.174 u 1953.11 241.458 39.463 22.946 208.874 1 Ocjena; 2 Nedostaje statistika; 3 Naročito drvoredi; 4 Samo državne šume; 5 Od 1250 ha otpada 829 ha na pošumljava nje normalnih sjeeina, a 421 ha na pošumljava nje paljevina i si.; 0 Treba još dodati osnivanje drvoreda, pošu mljavanje čistina; 7 Samo državne šume; 8 Zajedno sa prirodnim pomlađivanjem; 9 Odnosi se samo na radove, koji su subven cionirani od confederacije; 10 Uračunato je prirodno pomlađivanje u Vel. Britaniji; n Nije uzet u račun Izrael. 2. c) Pošumljavanje u 1954. U toku 1954. pošumljeno je više od 200.000 ha u 23 evropske zemlje (vidi tabelu 2). Velika pošumljavanja izvršena su u Spaniji (90.778 ha), u Francuskoj (24.000 ha), u Jugoslaviji (20.000 ha), u Velikoj Britaniji (19.200 ha) i u Italiji (15.000 ha). U 1952. pošumljena je u Evropi površina od 223.459 ha, u 1953. površina od 241.45« ha, a u 1954. površina od 212.927 ha (dakako uzimajući u obzir zemlje, koje su komisiji dostavile izvještaje — vidi tabelu 2). To znači, da je u 1954. manje pošumljeno nego u prethodnim godinama, što se pripisuje uglavnom manjem pošumljavanjem u Spaniji i Italiji u posljednjim godinama. Od vrsta drveća kojima se pošumljavalo, četinjače su bile zastupane sa 75°/o (naročito bor i ariš), a topola i eucalyptus sa 5°/o. Diskusija je bila plodna, a učestvovlo je mnogo delegata (Francuska, Švicarska, Švedska, Jugoslavija, Belgija i t. d.). Evropska komisija za šume je utvrdila, da je u toku 1954. iskrčeno 27.689 ha šume i to u Finskoj 23.000 ha, u Francuskoj 1.332 ha, u Grčkoj 1.981 ha, u Izraelu 550 ha, u Luksemburgu 56 ha, uNizozemskoj 700 ha i u Švicarskoj 70 ha. Evropska komisija za šume prihva . tila je prijedlog radne grupe za pošumljavanje, da ta grupa održi posebni sastanak izvan okvira komisije za šume. Prihvaćen je prijedlog delegata Francuske, da se radna grupa za pošumljavanje sastane u 1956. godini u Francuskoj, gdje bi se organizirala posebna stručna putovanja za upoznavanje tehnike pošumljavanja u Francuskoj. 3. Sitni privatni šumski posjed. Delegati su redom podnosili referate o sitnom privatnom šumskom posjedu. Nakon podnesenih referata i diskusije, komisija je konstatirala, da u gotovo svim evropskim zemljama država pomaže privatne male vlasnike šuma bilo direktno ili indirektno. U većini evropskih zemalja osjeća se tendenca za komasaciju sitnog privatnogšumskog posjeda o čemu se najviše diskutiralo, jer je to bio jedan od glavnih problema o ovoj točki dnevnog reda. U mnogim zemljama postoje šumske zadruge, koje su vrlo dobro organizirane. U nekim zemljama centralne Evrope šumske zadruge nalaze se u okviru poljoprivrednih komora, koje imaju u izvjesnim slučajevima velik« ovlasti. U mnogim evropskim zemljama pruža se privatnim posjednicima malenih šuma stručna pomoć. Tako je na pr. u Francuskoj Visoka šumarska škola u Nancy-u organizirala specijalne kurseve za privatne vlasnike šuma s obzirom na gospodarenje i njegovanje njihovih šuma. 4. Ekskurzija. Dne 13. oktobra 1955. održana je vrlo uspjela ekskurzija na po247 |