DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Smreka još nedeterminirana Izračunani etat je nešto viši od prirasta, zbog toga, jer ima mnogo prestarih sastojina t. j . onih kojih ophodnja prelazi 120 godina. Prilikom šumsko uzgojnih zahvata dosada se primjenjivala oplodna sječa, a novim uređajnim elaboratom propisana je grupimična oplodna sječa, a time se namjerava s vremenom učiniti prelaz na preborni oblik gospodarenja. Jela naime u čistim jednodobnim sastojinama ne uspijeva dobro, a pomlađivanje naročito dosta dugo traje, te se time remeti tok gospodarenja. Zaustavili smo se u odjelu 27 i razgledali jednodobnu, 130 godina staru, čistu jelovu sastojinu, koja sada dolazi na red za sječu. Donekle podsjeća na jelove sastojine u Gorskom Kotaru. Njena drvna zaliha iznosi oko 470 m3 po ha. Tlo je dosta obrašteno, a veliko učešće Gentiane asclepiadeae pokazuje da je tlo kiselo. U produženju vidjeli smo mlade bukove sastojine, koje se protežu na oko 250 ha. To je jako dobro uspjelo pomlađivanje u godini 1928. kada je bukva vanredno dobro urodila bukvicom. U tim sastojinama vrše se visoke prorede za razliku od prijašnjeg načina gospodarenja, kada su Taijani vršili samo ni ske prorede, a primijetili smo da su neke od tih sastojina još uvijek preguste. Na području Trnavskog gozda postoji još uvijek servitutno pravo na pašarenje kao i na sakupljanju sušaca i grana. U nastavku našeg puta zaustavili smo se na rubu Trnavske visoravni odakle je lijep pogled na Vipavsku dolinu, Furlansku nizinu i Jadransko more, te smo na tom mjestu ujedno prešli na područje Gozdne Uprave Predmeja, koja pripada pod GG Gorica. U Vipavskoj je dolini skoncentrirana drvna industrija koja prerađuje materijal iz Trnavskog gozda, a raspolaže sa 16 gatera za meko drvo i 1 gateron za bukovinu. Zbog pomanjkanja četinjara na samom tom području dovozi se mekano drvo iz NRB i H, uslijed čega je cijena finalnih produkata znatno veća. Uz drvnu industriju veoma je dobro razvijena i kućna radinost i to drvna galanterija, a naročito se izrađuju razne stolice, koje su veoma dobar izvozni artikal. U Novoj Gorici nalazi se i naša najveća tvornica pokućstva »Edvard Kardelj«. Podno Trnavskog gozda vidjeli smo kulture pitomog kestena, koje se nalaze u karanteni zbog napada raka kestenove kore. Nešto podalje qd spomenutih kestenika a u blizini Okroglice nalazi se 17-godišnja topolova kultura na površini od 40 ha. Interesantno je, da na području GU Predmeja ima više velikih mrazišta od kojih smo vidjeli Smrečje, Malu Lažnu i Smrekovu dragu. Smrečje zauzima 7 odjela a jedina je vrsta drveća ovdje, kako već samo ime kaže — srnrča. To su uglavnom stare sastojine već dosta prorijeđene (obrast 0,5 do 0,7), koje prerašćuje korov i mahovine, tvoreći kiseli humus. Taj humus je prema našem mišljenju glavni faktor, koji utječe na slabo pomlađivanje navedenih sastojina. Unošenje drugih vrsta drveća, koje su otpornije i pošumljavanje smrčom ima doduše uspjeha, ali je to popraćeno sa velikim financijskim žrtvama. Kroz Smrečje vozili smo se novoizgrađenom kamionskom cestom, dugom 3,6 km. Uopće smo primijetili, da su ove šume jako dobro opskrbljene šumskim kamionskim cestama, koje su dobro uzdržavane a ima ih ´1200 m na 100 ha. Preko Nagnovca i Male Lažne stigli smo u Smrekovu dragu. Smrekova draga je velika vrtača, odnosno manja dolina, tipična kraška pojava, a veoma interesantna sa uzgojnog s biološkog gledišta i to zbog toga jer ovdje postoji inverzija vegetacije. Na dnu doline nalazi se Pinus mughus sa cretnom borovni 241 |