DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 33 <-- 33 --> PDF |
nje devastacije zemljišta, gdje uspijeva smrča, jela, bukva i ariš. Prijelazom preko Vršića stigli smo na područje Gozdne Uprave Soča, koja je dio Gozdnog gospodarstva Most na Soči. Ovdje su nas dočekali direktor G. G. Most na Soči ing. V. Klanjšček i taksator ing. V. Mikuletič, koji su nas pratili na daljnjem putu. Spuštajući se niz alpsku cestu Vršič — Trenta, dospjeli smo do Šupce, odakle je lijepi pogled na šumski rasadnik »Mojstrovka«. Navedeni rasadnik ima brutto površinu od 3650 m2, jer se ukazala potreba za ariševim sadnicama, koje ovdje veoma dobro uspijevaju. Potreba sadnica penje se godišnje samo na području Gozdne Uprave Soča na cea 200.000 komada. Ovaj rasadnik bez dobrog je kolnog puta, pa se sav materijal a pogotovu gnojivo doprema u rasadnik pomoću male žičare sa ceste Trenta — Vršič. Gozdna uprava Soča formirana je tek 1954. godine, kada su joj bile dodijeljene općinske šume na gospodarenje. Površina joj iznosi oko 66001 ha a podjeljena je na 83 odjela. Glavne su vrste drveća bukva, smrča, ariš i jela. Dolaze i vrste kao gorski javor, dok u dolinama ima nešto johe. Poznato je da je ariš pod zabranom sječe, što se ovdje striktno izvađa. Prema navodima osoblja ove Gozdne uprave nalazi se na ovom područje nekoliko lijepih ariševih sastojina, koje zbog vanredno lošeg vremena nismo mogli razgledati. N.a ovom je području do 1952. godine pošumljavanje ogoljelih terena i pomlađivanje sastojina bilo veoma otežano zbog velikog broja koza, koje su pašom nemilice uništavale pomladak: Međutim, likvidacijom .koza stvoreni su uslovi za uspješno pošumljavanje i pomlađivanje. Lov je veoma razvijen zahvaljujući velikom broju divljači, od koje su najviše zastupane divokoze, srne, alpski zec, mali tetrijeb te snježna jarebica. U produženju puta vidjeli smo spomenik dr. Kugya, poznatog alpiniste iz Trsta, koji je u svojim brojnim djelima opisao ljepote Julijskih alpa. Zatim smo se zaustavili na izvoru Soče, odakle smo produžiti put u Log v Trenti, gdje smo razgledali novogradnju šumarije i lugarnice,, koja osim uredskih prostorija ima još tri stana kao i nekoliko soba za prolaznike. Stanovi su moderni i komforni, dok sama zgrada ima kućnu telefonsku centralu. Nakon toga krenuli smo za Predil sa namjerom da posjetimo sedlo pod Mangartom, kuda se penje najviša autocesta u zemlji do nadmorske visine od.2071 m. Na povratku posjetili smo rasadnik u Bovcu, sa brutto površinom 11.270 m2, a netto 7.880 m2. U njemu se uzgajaju pored nekih egzota (cedar, himalajski bor i dr.) sadnice za pošumljavanje krša i to crni bor, a za melioracije popuzina joha, koja je pokazala prema navodima ing. V. Mikuletiča, jako dobre rezultate, stoga se prelazi na. gajenje te vrste u širem opsegu. Rasadnik ima i mali matičnjak za topole sa površinom od 1290 m2. U njemu se uzgajaju Populus robusta i Populus canadensis. Nakon razgledavanja rasadnika produžili smo put za Tolmin. Putem smo vidjeli slap Boka, doduše samo donji diozbog veoma niskih oblaka, a navodno je to najviši slap u zemlji sa padom od 80´ metara. U Zagi smo razgledali melioraciju popuzine sa pleterima od vrbe. Mjestimično je ovaj teren već smiren, a djelomično bujice još prave štete sa nanošenjem bujičnog materijala. Nedavno su baš izvršeni radovi oko uređenja neke manje bujice, koje je radove izvodilo »Podjetje za urejevanje hudournikov« iz Ljubljane. Stigavši u Tolmin razgledali smo upravnu i stambenu zgradu koje je gra»dila bivša Uprava za gozdarstvo kod Trnavski gozd — Slovenija: kultura ariša i smreke |