DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Članom naime, 3 pomenute uredbe o materijalnom obezbjeđenju, propisano je, da se u roku od pet dana moraju prijavljivati slobodna radna mjesta, kao i da se na takvim mjestima uvijek zaposli radna snaga putem biroa za posredovanje rada. Dobrinčić Veljko STRUČNA EKSKURZIJA APSOLVENATA SUMARSKO-GOSPODARSKOG SMJERA, POLJ. ŠUMARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Mnogobrojnim ekskurzijama održanim tokom našeg studija, pridružuje se i ova završna stručna ekskurzija apsolvenata,, održana u vremenu od 11.—27. rujna 1955. g. pod vodstvom doc. dr. Roke Benića, sa ciljem upoznavanja šumskih predjela naše domovine, koje u toku našeg studija,nismo imali prilike temeljitije upoznati. Imajući u vidu navedeni cilj, posjetili smo šume Pokljuke, Doline Trenta i Trnavskog gozda, koje se ubrajaju među najljepše i najuređenije šume NR Slovenije i da se detaljnije upoznamo sa elementima šumske vegetacije južnog Jadrana. Put nas je vodio ovim redom: Zagreb — Bled — Pokljuka — Jesenice — Kranjska Gora — Vršić — Trenta — Bovec — Mangrat — Kobarid — Tolmin — Most na Soči — Čepovan — Lokve — Trnovo — Idrija — Logatec — Ilirska Bistrica — Rijeka — Budva — Cetinje — Lovćen — Kotor — Hercegnovi — Dubrovnik — Trsteno — Blažuj —, Sarajevo — Zagreb. : 11." rujna krenuli smo iz Zagreba na Bled, gdje smo se zadržali dva dana. To smo vrijeme proveli u razgledavanju parkova i Gospodarske Izložbe kojoj je svrha bila upoznavanje brojnih domaćih i stranih turista sa dostignućima naše socijalističke privrede. Potom smo posjetili šume Pokljuke u pratnji ing. Hočevara iz Gozdnog gospodarstva Bled, koji nas je upoznao sa glavnim problemima gospodarenja šumskog predjela Pokljuke. Područje Pokljuke zauzima površinu od cea 9700 ha sa nadmorskom visinom od 1100 do 1500 metara. To je područje čistih smrčevih šuma, sa drvom visoke kvalitete. Od sveukupne drvne mase prema navodima ing. Hočevara 3 do 4%> odpada na drvo za rezonanciju. Tu se nalaze 3 moderno uređene lugarnice, od kojih svaka ima vlastiti rasadnik, u kojima se uzgajaju sadnice smrče i gorskog javora za pošumljavanje okolnih terena. Od navedenih triju lugarnica posjetili smo Mrzli Studenec, gdje smo razgledali rasadnik kao i unutrašnjost same zgrade. Lugarnica je snabdjevena i sa razglasnom stanicom, kojom se služi lugar za pozivanje radnika na rad iz obližnjih njihovih nastambi. Gospodarenje je tim šumama olakšano gustom mrežom veoma dobrih šumskih cesta, kojih ima 700 m na 100 ha. Područje Pokljuke obiluje i sa dl-. vljači, napose sa divokozama,, dok je srna manje. , Isti smo dan krenuli prema Kranjskoj gori i Vršiću, gdje smo na području sliva potoka Pišnice razgledali radove na uređenju bujica. Naročito je interesantan pokušaj vezivanja ugroženih terena pomoću pletera u cilju sprečavanja dalj 1 Učesnici ekskurzije, Bled´ |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 33 <-- 33 --> PDF |
nje devastacije zemljišta, gdje uspijeva smrča, jela, bukva i ariš. Prijelazom preko Vršića stigli smo na područje Gozdne Uprave Soča, koja je dio Gozdnog gospodarstva Most na Soči. Ovdje su nas dočekali direktor G. G. Most na Soči ing. V. Klanjšček i taksator ing. V. Mikuletič, koji su nas pratili na daljnjem putu. Spuštajući se niz alpsku cestu Vršič — Trenta, dospjeli smo do Šupce, odakle je lijepi pogled na šumski rasadnik »Mojstrovka«. Navedeni rasadnik ima brutto površinu od 3650 m2, jer se ukazala potreba za ariševim sadnicama, koje ovdje veoma dobro uspijevaju. Potreba sadnica penje se godišnje samo na području Gozdne Uprave Soča na cea 200.000 komada. Ovaj rasadnik bez dobrog je kolnog puta, pa se sav materijal a pogotovu gnojivo doprema u rasadnik pomoću male žičare sa ceste Trenta — Vršič. Gozdna uprava Soča formirana je tek 1954. godine, kada su joj bile dodijeljene općinske šume na gospodarenje. Površina joj iznosi oko 66001 ha a podjeljena je na 83 odjela. Glavne su vrste drveća bukva, smrča, ariš i jela. Dolaze i vrste kao gorski javor, dok u dolinama ima nešto johe. Poznato je da je ariš pod zabranom sječe, što se ovdje striktno izvađa. Prema navodima osoblja ove Gozdne uprave nalazi se na ovom područje nekoliko lijepih ariševih sastojina, koje zbog vanredno lošeg vremena nismo mogli razgledati. N.a ovom je području do 1952. godine pošumljavanje ogoljelih terena i pomlađivanje sastojina bilo veoma otežano zbog velikog broja koza, koje su pašom nemilice uništavale pomladak: Međutim, likvidacijom .koza stvoreni su uslovi za uspješno pošumljavanje i pomlađivanje. Lov je veoma razvijen zahvaljujući velikom broju divljači, od koje su najviše zastupane divokoze, srne, alpski zec, mali tetrijeb te snježna jarebica. U produženju puta vidjeli smo spomenik dr. Kugya, poznatog alpiniste iz Trsta, koji je u svojim brojnim djelima opisao ljepote Julijskih alpa. Zatim smo se zaustavili na izvoru Soče, odakle smo produžiti put u Log v Trenti, gdje smo razgledali novogradnju šumarije i lugarnice,, koja osim uredskih prostorija ima još tri stana kao i nekoliko soba za prolaznike. Stanovi su moderni i komforni, dok sama zgrada ima kućnu telefonsku centralu. Nakon toga krenuli smo za Predil sa namjerom da posjetimo sedlo pod Mangartom, kuda se penje najviša autocesta u zemlji do nadmorske visine od.2071 m. Na povratku posjetili smo rasadnik u Bovcu, sa brutto površinom 11.270 m2, a netto 7.880 m2. U njemu se uzgajaju pored nekih egzota (cedar, himalajski bor i dr.) sadnice za pošumljavanje krša i to crni bor, a za melioracije popuzina joha, koja je pokazala prema navodima ing. V. Mikuletiča, jako dobre rezultate, stoga se prelazi na. gajenje te vrste u širem opsegu. Rasadnik ima i mali matičnjak za topole sa površinom od 1290 m2. U njemu se uzgajaju Populus robusta i Populus canadensis. Nakon razgledavanja rasadnika produžili smo put za Tolmin. Putem smo vidjeli slap Boka, doduše samo donji diozbog veoma niskih oblaka, a navodno je to najviši slap u zemlji sa padom od 80´ metara. U Zagi smo razgledali melioraciju popuzine sa pleterima od vrbe. Mjestimično je ovaj teren već smiren, a djelomično bujice još prave štete sa nanošenjem bujičnog materijala. Nedavno su baš izvršeni radovi oko uređenja neke manje bujice, koje je radove izvodilo »Podjetje za urejevanje hudournikov« iz Ljubljane. Stigavši u Tolmin razgledali smo upravnu i stambenu zgradu koje je gra»dila bivša Uprava za gozdarstvo kod Trnavski gozd — Slovenija: kultura ariša i smreke |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 34 <-- 34 --> PDF |
kotarskog NO Tolmin, a sada ih je preuzelo GG Most na Soči. Razgledali smo također gradnju šumske ceste Kneza — Prođe, dugu 9.8 km, koju gradi GG Most na Soči u svojoj režiji. Cesta je široka 4.5 m i namijenjena je transportu drveta teškim kamionima sa prikolicom, koji su ovdje uobičajeni. Cesta otvara odprilike 1600 ha privatnih i državnih šuma. Građevinski radovi su otežani zbog promjenljivog materijala (zemlja, pijesak, breccia, stijene). Zemljane radove također otežava i potok uz koji se vije cesta. Cesta je veoma dobro projektirana, te ima najveći nagib od 6°/o, dok je prosječni nagib S´/o. Naravno da izvođenje takovog projekta iziskuje i veće financijske žrtve, te prema proračunu 1 km cesta stoji oca 11.000.000 dinara. Na cesti će biti i nekoliko mostova te propusta. Ona se gradi tek jednu godinu sa od prilike 100 radnika, a bit će vjerojatno završena za dvije godine. Nakon razgledavanja tog objekta produžili smo put u Lokve, koje se nalaze u centru šumskog predjela, koji je bez šumarije iako zato postoje uvjeti. Lokve su bile centar ustanka u Slovenskom Primorju, a od 1943. godine nadalje bio je ovdje štab korpusa. Idućeg smo dana razgledali neke sastojine GU Trnovo koja potpada pod GG Gorica. Kako ing. V. Mikuletič ovdje G. U. TRN OVO Površina u ha liščara Drvna zaliha u m3 četinjara liščara Prosječni sječivi prirast u m3 četinjara Obrast Bonitet bukva jela smrča Zastupanost drveća po vr gorski javor stama u % crni bor ariš crni grab vrši uređaj ne radove, dao nam je neko liko taksacionih podataka. Gozdna Uprava Trnovo zaprema prema podacima najnovijeg uređajnog elaborata površine pod šumom 4083,69 ha poljoprivredne površine 31.98 ha neplodnog zemljišta 76,35 ha Ukupno : 4192,02 ha dok prvi uređajni elaborat potječe iz godine 1777. koji se ubraja među najstarije elaborate NR Slovenije. Tertorijalno je GU Trnovo podjeljena na 89 odjela, koji su omeđeni glavnim i sporednim prosjekama. Prosjeke su označene velikim slovima (glavne) i arapskim brojevima (sporedne). Na terenu su te oznake fiksirane kamenim međašima, kojih ima preko 1300. Prema potrebi odjeli su podijeljeni i na odsjeke, a ima ih sveukupno 320. Odjeli i odsjeci koji su označeni malim slovima omeđeni su sa dvije odnosno jednom crvenom crtom na bijeloj podlozi. Čitava GU podjeljena je dalje na dva gospodarska razreda i to A i B. Prvi ima značaj gospodarske šume a drugi zaštitne. Niže navodimo neke detaljnije podatke: Gospodarski razred A B 3400,24 683,43 380,682 74,673 470,614 11,470 4,498 964 6,777 131 0,7 0,6 3 4/5 60,33 75,82 33.70 4,19 4,62 4,18 0.33 — 0,91 14,35 0,11 — — 1,45 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Smreka još nedeterminirana Izračunani etat je nešto viši od prirasta, zbog toga, jer ima mnogo prestarih sastojina t. j . onih kojih ophodnja prelazi 120 godina. Prilikom šumsko uzgojnih zahvata dosada se primjenjivala oplodna sječa, a novim uređajnim elaboratom propisana je grupimična oplodna sječa, a time se namjerava s vremenom učiniti prelaz na preborni oblik gospodarenja. Jela naime u čistim jednodobnim sastojinama ne uspijeva dobro, a pomlađivanje naročito dosta dugo traje, te se time remeti tok gospodarenja. Zaustavili smo se u odjelu 27 i razgledali jednodobnu, 130 godina staru, čistu jelovu sastojinu, koja sada dolazi na red za sječu. Donekle podsjeća na jelove sastojine u Gorskom Kotaru. Njena drvna zaliha iznosi oko 470 m3 po ha. Tlo je dosta obrašteno, a veliko učešće Gentiane asclepiadeae pokazuje da je tlo kiselo. U produženju vidjeli smo mlade bukove sastojine, koje se protežu na oko 250 ha. To je jako dobro uspjelo pomlađivanje u godini 1928. kada je bukva vanredno dobro urodila bukvicom. U tim sastojinama vrše se visoke prorede za razliku od prijašnjeg načina gospodarenja, kada su Taijani vršili samo ni ske prorede, a primijetili smo da su neke od tih sastojina još uvijek preguste. Na području Trnavskog gozda postoji još uvijek servitutno pravo na pašarenje kao i na sakupljanju sušaca i grana. U nastavku našeg puta zaustavili smo se na rubu Trnavske visoravni odakle je lijep pogled na Vipavsku dolinu, Furlansku nizinu i Jadransko more, te smo na tom mjestu ujedno prešli na područje Gozdne Uprave Predmeja, koja pripada pod GG Gorica. U Vipavskoj je dolini skoncentrirana drvna industrija koja prerađuje materijal iz Trnavskog gozda, a raspolaže sa 16 gatera za meko drvo i 1 gateron za bukovinu. Zbog pomanjkanja četinjara na samom tom području dovozi se mekano drvo iz NRB i H, uslijed čega je cijena finalnih produkata znatno veća. Uz drvnu industriju veoma je dobro razvijena i kućna radinost i to drvna galanterija, a naročito se izrađuju razne stolice, koje su veoma dobar izvozni artikal. U Novoj Gorici nalazi se i naša najveća tvornica pokućstva »Edvard Kardelj«. Podno Trnavskog gozda vidjeli smo kulture pitomog kestena, koje se nalaze u karanteni zbog napada raka kestenove kore. Nešto podalje qd spomenutih kestenika a u blizini Okroglice nalazi se 17-godišnja topolova kultura na površini od 40 ha. Interesantno je, da na području GU Predmeja ima više velikih mrazišta od kojih smo vidjeli Smrečje, Malu Lažnu i Smrekovu dragu. Smrečje zauzima 7 odjela a jedina je vrsta drveća ovdje, kako već samo ime kaže — srnrča. To su uglavnom stare sastojine već dosta prorijeđene (obrast 0,5 do 0,7), koje prerašćuje korov i mahovine, tvoreći kiseli humus. Taj humus je prema našem mišljenju glavni faktor, koji utječe na slabo pomlađivanje navedenih sastojina. Unošenje drugih vrsta drveća, koje su otpornije i pošumljavanje smrčom ima doduše uspjeha, ali je to popraćeno sa velikim financijskim žrtvama. Kroz Smrečje vozili smo se novoizgrađenom kamionskom cestom, dugom 3,6 km. Uopće smo primijetili, da su ove šume jako dobro opskrbljene šumskim kamionskim cestama, koje su dobro uzdržavane a ima ih ´1200 m na 100 ha. Preko Nagnovca i Male Lažne stigli smo u Smrekovu dragu. Smrekova draga je velika vrtača, odnosno manja dolina, tipična kraška pojava, a veoma interesantna sa uzgojnog s biološkog gledišta i to zbog toga jer ovdje postoji inverzija vegetacije. Na dnu doline nalazi se Pinus mughus sa cretnom borovni 241 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 36 <-- 36 --> PDF |
com (Vaccinum uliginoswm), poviše njega dolazi smrča a još više bukva sa jelom i gorskim javorom. Smrča ima ovdje habitus alpske smrče t. j . kratke, tanke i guste grane koje sižu sve do zemlje. Prema navodima ovdašnjeg taksatora ing. V. Mikuletica, spominje se ovo mrazište u knjizi »Waldbau auf pflan G. U. PRED M E J A Površina u ha lišćara Drvna zaliha u m3 četinjara lišćara Prosječni sječivi prirast u m3 četinjara obrast bonitet i bukva jela Zastupanost drveća po vrsmrča stama u °/o gorski javor crni bor ariš Ophodnja je kao i kod GU Trnovo 120 godina. I tu se prije gospodarilo oplodnom sječom, a sada se prema propisima najnovijeg uređajnog elaborata primjenjuje postupna sječa u okruzima. Ukupna površina ove gozdne uprave iznosi 4741,14 ha, od toga je pod šumom 4450,72 ha, poljoprivrednog zemljišta ima 54,28 ha, a neplodnog 230,14 ha. Kako je već prije spomenuto i tu je šuma podijeljena u dva gospodarska razreda: A gospodarska šuma i B zaštitna šuma. Cijela je šuma podijeljena na 109 odjela, sa glavnim i sporednim prosjekama,, koje se uglavnom poklapaju sa konfiguracijom terena. Slično kao kod GU Trnovo i tu su korištene, gdje je to moguće, ceste, putevi i staze za prosjeke, a oznake su analogne već prije spomenutim. Postoji šumska karta iz godine 1953. koja je štampana u 3 boje i 450 primjeraka. U toku je štampanje karte u mjerilu 1 :20 000. Na daljnjem putu zaustavili smo se kod motorne žičare u Mrzloj rupi, gdje zengeographisch-ökologischer Grundla ge«, 1950 str. 12. Bolje ilustracije radi potrebno je, da dademo još i prikaz stanja GU Predmeja, na čijem se teritoriju nalazi ovo mrazište. Kako je uređajni elaborat ove GU bio baš pred završetkom, dobili smo iz njega slijedeća podatke: Gospodarski razred A B 3619,68 831,04 511,149 83,374 359,826 101,618 4.653 579 4,577 1202 0,6 0,6 4 4 66,87 61.26 20,54 8,08 9,62 28,69 2,16 0,27 0,80 1,70 0,01 — se upravo izvlačilo ogrevno i celulozno drvo, a interesantno je napomenuti da se celulozno drvo izrađuje na samom stovarištu. Zičara je dugo 2700 m, a ka pacitet joj je 50 prostornih metara u 8 sati. Opsrkbljena je i sa telefonom, koji služi za vezu rukovodioca žičare sa šumskim radilištem. Uz cestu Mrza rupa — Idrija, vidjeli smo veoma zanimljiv primjerak smrče, habitusa sličnog Pančićevoj omorici, koja još do danas nije determinirana. Kod mjesta Vojsko razgledali smo motornu žičaru, dugačku 900 m, sa kapacitetom 60 do 90 prostornih metara za 8 sati rada. Ujedno smo vidjeli osmatračnicu za šumske požare, a spomena je vrijedno,, da je na ovom području u zadnjih 10 godina bio svega jedan šumski požar, kojom prilikom je izgorjelo jedva jedan hektar šume, zahvaljujući veoma dobro organiziranoj šumsko-požarnoj službi. Gozdnu upravu Idriju sačinjavaju dvije gospodarske jedinice, Idrija I i |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Idrija II. Njezino uređenje analogno je uređenju GU Predmeja i GU Trnovo. Novih taksacionih podataka još nema, jer je prošle godine provedena revizija samo za jedinicu Idrija I, a uređajni elaborat je u izradi. Također su štampane karte od Idrije I i to u pet boja (crvenom su označene komunikacije, crnom unutarnje razdjeljenje šume, zelenom granice, plavom vode i smeđom izohipse. Donosimo neke podatke o GU Idrija: Idrija I Idrija II ha ha površina pod šumom 3214,98 3931,89 poljopr. površina 56,28 16,59 neplodno zemljište 42,84 87,95 Ukupno : 3314,10 4046,43 & Kultura crnog bora kraj sela Njeguši - Crna Gora Idrija I podijeljena je na 56 odjela, a Idrija II na 70 odjela. Na putu za samu Idriju još smo razgledali mlade bukove jednodobne sastojine, za koje postoji mišljenje, da su jedne od najljepših u NR Sloveniji. Stabla su veoma visoka, pravna, krošnje primjerne a sklop potpun. U Idriji smo razgledali zgradu šumarije i samo mjesto odakle smo produžili u Logatec. Usput smo razgledali jelove i smrčeve sastojine na Pevcu. Ove sastojine su veoma dobro razvijene a odlikuju se veoma velikim visinama. Na nekim oborenim stablima i trupcima na pomoćnim stovarištima, mogli smo utvrditi da je debljinskim prirast srazmjerno nizak. Ove sastojine su uglavnom dvoetažne, obrasta 0,7 do 0,6 a ponegdje naginju ka prebornoj strukturi, time da im manjkaju stabla najjačih debljinskih stepena. Tendencija je GU Idrije pretvoriti ove sastojine u preborne. Iz Logatca krenuli smo u Ilirsku Bistricu, gdje smo razgledali tvornicu ploča iz drvnih vlakanaca. Ona je sagrađena u periodu od 1940. do 1945. godine. Po oslobođenju ovih krajeva došla je i ona pod upravu Narodnih vlasti, a budući da je bila tokom rata oštećena, započela je sa radom početkom 1946. godine. Kao sirovina za proizvodnju lesonit ploča upotrebljavaju se okorci, okrajci i nešto celuloznog drveta i to uglavnom jelovi pilanski otpaci sa nešto borovog celuloznog. drveta. Upoznavajući se sa procesom proizvodnje lesonit ploča,, koja se odvija.po Fibroplast postupku, upo ; znali smo se sa radom pojedinih strojeva: kao što su: sječkalica, sortirer, elevator, silos, kotao za kuhanje, Bifforovi mlinovi, zgušćivač, stroj za oblikovanje ploča, hidraulička preša, cirkular za obrezivanje ploča i t. d. Tvornica proizvodi više vrsta ploča, kojih kvalitet zavisi o tome, dali se dodaju odnosno u kojem postotku se dodaju fenolske smole. Za proizvodnju 1 m3 ploča potrebna su tri prostorna metra drvenih otpadaka, l,7°/o kaustične sode, 9 do 18 litara sumporne kiseline, l,8°/o parafina te 3 do 12°/o fenolskih smola. Prosječna težina 1 m2 ploče iznosi oko 4 kg. Razgledavanjem tvornice ploča iz drvenih vlakanaca u Ilirskoj Bistrici završen je put po NR Sloveniji, te smo krenuli preko Rijeke za Crnogorsko primorje. 243 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 38 <-- 38 --> PDF |
/ Stigavši u Budvu, krenuli smo autobusom preko Cetinja na Lovćen i dalje preko Kotora u Hercegnovi. Na ovom putu a u okolici Budve kao i u samoj Boki Kotorskoj uočili smo šume pitomog kestena, koje se ovdje nalaze na silikatnoj podlozi, na nešto debljim zemljanim naslagama. U Cettnju smo posjetili muzej velikog crnogorskog pjesnika INjegoša, kao i druge kulturne i historijske spomenike. U nastavku puta posjetili smo Njegošev mauzolej na Lovćenu. Čitavo područje Lovćena proglašeno je TNTacionalnlm parkom, te je u vezi toga zabranjena sječa i pašarenje, a ujedno se vrše opsežni radovi oko uređenja toga parka. Međutim usprkos na vidljivim mjestima istaknutih zabrana, sječa se i dalje vrši. U blizini sela Njeguši vidjeli smo veoma uspješno pošumljenu površinu sa crnim borom, koja veoma svježe i ugodno djeluje u tom kamenitom pejsažu. Spuštajući se mnogobrojnim serpentinama prema Kotoru uživali smo u prekrasnim vidicam, kojima ovaj put naročito obiluje. U Hercegnovom zadržali smo se dva dana, koje smo vrijeme iskoristili za odmor a ujedno i za upoznavanje bujne mediteranske flore, gdje se naročito ističu plame, eukaliptusi, oleander, lovor, limuni, narandže, mogranj, rogači i t. d. Iz Hercegnovog krenuli smo u Du brovnik u kom smo razgledali kulturne i historijske spomenike. Od tog vremena posvetili smo čitav jedan dan za upo znavanje arboretuma Trsteno. O važnosti Trstena dovoljno je na pomenuti, da je dodijeljen na upravu Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, i to posebnom odlukom vlade FNBJ-e. Arboretumu Trsteno posvetio je opsežnu raspravu A. Ugrenović, u kojoj se iscrpno osvrnuo na njegovu historijsku, i naučnu važnost, dok ga je sa pedološke strane opisao u raspravi »Pedološka istraživanja arboretuma Trsteno« dr. M. Gračanin. Ukupna površina arboretuma iznosi 285,460 m3, a podjeljen je na 61 odjel. U arboretumu nalazi se dvorac nekadašnjih vlasnika iz roda Gučetića, kaorazni drugi objekti koji danas služe za potrebe stanice Instituta za šumarska istraživanja Jugoslavenske akademije. Izvan arboretuma nalaze se dvije ogrom ne platane, koje su u stranom´ svijetu veoma poznate zbog svog uzrasta, te predstavljaju turističku atrakciju. Opseg prve platane iznosi 11,37 m u prsnoj visini, a druge 10,60 u pp. Prva je visoka 46 m a druga 45 m. Horizontalna projekcija krošnje prve platane iznosi 1.300 m2, dok je druge nešto manja, a iznosi 980 m2. Obzirom na dimenzije samih stabala i površinu koju zauzimaju krošnje, može se o njima u pravom smislu govoriti kao o šumi. Iznad samog arboretuma u blizini već spomenutih divplatana, izvire voda, koja za krš predsavlja pravu rijetkost. Zahvaljujući toj činjenici, mogla se na ovom mjestu razvita biljka zvana trst (Arundo doroax), po kojoj je čitav taj kraj a i sam arboretum dobio ime. Sama voda dovedena je iz vrela akveduktom u park, te je time omogućen razvoj bujne flore, koja se odlikuje mnoštvom domaćih i stranih vrsta. U tom šarenilu drveća i grmlja nalazimo: lovor, čempres, cedrove, borovice, palme, oleander, trstiku, rogač, ko |