DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Članom naime, 3 pomenute uredbe o
materijalnom obezbjeđenju, propisano
je, da se u roku od pet dana moraju
prijavljivati slobodna radna mjesta, kao
i da se na takvim mjestima uvijek zaposli
radna snaga putem biroa za posredovanje
rada.


Dobrinčić Veljko


STRUČNA EKSKURZIJA APSOLVENATA
SUMARSKO-GOSPODARSKOG
SMJERA, POLJ. ŠUMARSKOG FAKULTETA
U ZAGREBU


Mnogobrojnim ekskurzijama održanim
tokom našeg studija, pridružuje se
i ova završna stručna ekskurzija apsolvenata,,
održana u vremenu od 11.—27.
rujna 1955. g. pod vodstvom doc. dr. Roke
Benića, sa ciljem upoznavanja šumskih
predjela naše domovine, koje u toku
našeg studija,nismo imali prilike temeljitije
upoznati. Imajući u vidu navedeni
cilj, posjetili smo šume Pokljuke,
Doline Trenta i Trnavskog gozda, koje
se ubrajaju među najljepše i najuređenije
šume NR Slovenije i da se detaljnije
upoznamo sa elementima šumske
vegetacije južnog Jadrana.


Put nas je vodio ovim redom: Zagreb
— Bled — Pokljuka — Jesenice —
Kranjska Gora — Vršić — Trenta —
Bovec — Mangrat — Kobarid — Tolmin
— Most na Soči — Čepovan — Lokve —
Trnovo — Idrija — Logatec — Ilirska
Bistrica — Rijeka — Budva — Cetinje
— Lovćen — Kotor — Hercegnovi —
Dubrovnik — Trsteno — Blažuj —, Sarajevo
— Zagreb. :


11." rujna krenuli smo iz Zagreba na
Bled, gdje smo se zadržali dva dana.
To smo vrijeme proveli u razgledavanju
parkova i Gospodarske Izložbe kojoj je
svrha bila upoznavanje brojnih domaćih
i stranih turista sa dostignućima
naše socijalističke privrede. Potom smo
posjetili šume Pokljuke u pratnji ing.
Hočevara iz Gozdnog gospodarstva Bled,
koji nas je upoznao sa glavnim problemima
gospodarenja šumskog predjela
Pokljuke. Područje Pokljuke zauzima
površinu od cea 9700 ha sa nadmorskom
visinom od 1100 do 1500 metara. To je
područje čistih smrčevih šuma, sa drvom
visoke kvalitete. Od sveukupne
drvne mase prema navodima ing. Hočevara
3 do 4%> odpada na drvo za rezonanciju.
Tu se nalaze 3 moderno uređene
lugarnice, od kojih svaka ima vlastiti
rasadnik, u kojima se uzgajaju sadnice
smrče i gorskog javora za pošumljavanje
okolnih terena. Od navedenih
triju lugarnica posjetili smo Mrzli Studenec,
gdje smo razgledali rasadnik kao
i unutrašnjost same zgrade. Lugarnica
je snabdjevena i sa razglasnom stanicom,
kojom se služi lugar za pozivanje
radnika na rad iz obližnjih njihovih nastambi.
Gospodarenje je tim šumama
olakšano gustom mrežom veoma dobrih
šumskih cesta, kojih ima 700 m na 100


ha. Područje Pokljuke obiluje i sa dl-.
vljači, napose sa divokozama,, dok je srna
manje. ,


Isti smo dan krenuli prema Kranjskoj
gori i Vršiću, gdje smo na području sliva
potoka Pišnice razgledali radove na
uređenju bujica. Naročito je interesantan
pokušaj vezivanja ugroženih terena
pomoću pletera u cilju sprečavanja dalj


1 Učesnici ekskurzije, Bled´




ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 33     <-- 33 -->        PDF

nje devastacije zemljišta, gdje uspijeva
smrča, jela, bukva i ariš.


Prijelazom preko Vršića stigli smo na
područje Gozdne Uprave Soča, koja je
dio Gozdnog gospodarstva Most na Soči.
Ovdje su nas dočekali direktor G. G.
Most na Soči ing. V. Klanjšček i taksator
ing. V. Mikuletič, koji su nas pratili na
daljnjem putu. Spuštajući se niz alpsku
cestu Vršič — Trenta, dospjeli smo do
Šupce, odakle je lijepi pogled na šumski
rasadnik »Mojstrovka«. Navedeni rasadnik
ima brutto površinu od 3650 m2,
jer se ukazala potreba za ariševim sadnicama,
koje ovdje veoma dobro uspijevaju.
Potreba sadnica penje se godišnje
samo na području Gozdne Uprave
Soča na cea 200.000 komada. Ovaj rasadnik
bez dobrog je kolnog puta, pa se
sav materijal a pogotovu gnojivo doprema
u rasadnik pomoću male žičare sa
ceste Trenta — Vršič.


Gozdna uprava Soča formirana je
tek 1954. godine, kada su joj bile dodijeljene
općinske šume na gospodarenje.
Površina joj iznosi oko 66001 ha a
podjeljena je na 83 odjela. Glavne su
vrste drveća bukva, smrča, ariš i jela.
Dolaze i vrste kao gorski javor, dok u
dolinama ima nešto johe. Poznato je da
je ariš pod zabranom sječe, što se ovdje
striktno izvađa. Prema navodima osoblja
ove Gozdne uprave nalazi se na ovom
područje nekoliko lijepih ariševih sastojina,
koje zbog vanredno lošeg vremena
nismo mogli razgledati.


N.a ovom je području do 1952. godine
pošumljavanje ogoljelih terena i pomlađivanje
sastojina bilo veoma otežano
zbog velikog broja koza, koje su pašom
nemilice uništavale pomladak: Međutim,
likvidacijom .koza stvoreni su uslovi za
uspješno pošumljavanje i pomlađivanje.
Lov je veoma razvijen zahvaljujući
velikom broju divljači, od koje su najviše
zastupane divokoze, srne, alpski zec,
mali tetrijeb te snježna jarebica.


U produženju puta vidjeli smo spomenik
dr. Kugya, poznatog alpiniste iz
Trsta, koji je u svojim brojnim djelima
opisao ljepote Julijskih alpa. Zatim smo
se zaustavili na izvoru Soče, odakle smo
produžiti put u Log v Trenti, gdje smo
razgledali novogradnju šumarije i lugarnice,,
koja osim uredskih prostorija ima
još tri stana kao i nekoliko soba za prolaznike.
Stanovi su moderni i komforni,
dok sama zgrada ima kućnu telefonsku
centralu. Nakon toga krenuli smo za
Predil sa namjerom da posjetimo sedlo
pod Mangartom, kuda se penje najviša
autocesta u zemlji do nadmorske visine
od.2071 m. Na povratku posjetili smo


rasadnik u Bovcu, sa brutto površinom


11.270 m2, a netto 7.880 m2. U njemu se
uzgajaju pored nekih egzota (cedar, himalajski
bor i dr.) sadnice za pošumljavanje
krša i to crni bor, a za melioracije
popuzina joha, koja je pokazala
prema navodima ing. V. Mikuletiča, jako
dobre rezultate, stoga se prelazi na.
gajenje te vrste u širem opsegu. Rasadnik
ima i mali matičnjak za topole sa
površinom od 1290 m2. U njemu se uzgajaju
Populus robusta i Populus canadensis.
Nakon razgledavanja rasadnika
produžili smo put za Tolmin. Putem smo
vidjeli slap Boka, doduše samo donji diozbog
veoma niskih oblaka, a navodno je
to najviši slap u zemlji sa padom od 80´
metara.
U Zagi smo razgledali melioraciju popuzine
sa pleterima od vrbe. Mjestimično
je ovaj teren već smiren, a djelomično
bujice još prave štete sa nanošenjem
bujičnog materijala. Nedavno su
baš izvršeni radovi oko uređenja neke
manje bujice, koje je radove izvodilo
»Podjetje za urejevanje hudournikov« iz
Ljubljane.


Stigavši u Tolmin razgledali smo upravnu
i stambenu zgradu koje je gra»dila
bivša Uprava za gozdarstvo kod


Trnavski gozd — Slovenija:
kultura ariša i smreke




ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 34     <-- 34 -->        PDF

kotarskog NO Tolmin, a sada ih je preuzelo
GG Most na Soči. Razgledali smo
također gradnju šumske ceste Kneza —
Prođe, dugu 9.8 km, koju gradi GG Most
na Soči u svojoj režiji. Cesta je široka


4.5 m i namijenjena je transportu drveta
teškim kamionima sa prikolicom, koji
su ovdje uobičajeni. Cesta otvara odprilike
1600 ha privatnih i državnih šuma.
Građevinski radovi su otežani zbog
promjenljivog materijala (zemlja, pijesak,
breccia, stijene). Zemljane radove
također otežava i potok uz koji se vije
cesta. Cesta je veoma dobro projektirana,
te ima najveći nagib od 6°/o, dok je
prosječni nagib S´/o. Naravno da izvođenje
takovog projekta iziskuje i veće financijske
žrtve, te prema proračunu 1
km cesta stoji oca 11.000.000 dinara. Na
cesti će biti i nekoliko mostova te propusta.
Ona se gradi tek jednu godinu sa
od prilike 100 radnika, a bit će vjerojatno
završena za dvije godine. Nakon
razgledavanja tog objekta produžili smo
put u Lokve, koje se nalaze u centru
šumskog predjela, koji je bez šumarije
iako zato postoje uvjeti. Lokve su bile
centar ustanka u Slovenskom Primorju,
a od 1943. godine nadalje bio je ovdje
štab korpusa.
Idućeg smo dana razgledali neke sastojine
GU Trnovo koja potpada pod
GG Gorica. Kako ing. V. Mikuletič ovdje


G. U. TRN OVO
Površina u ha


liščara
Drvna zaliha u m3


četinjara


liščara
Prosječni sječivi prirast u m3


četinjara


Obrast


Bonitet


bukva


jela


smrča
Zastupanost drveća po vr


gorski javor


stama u %
crni bor


ariš


crni grab


vrši uređaj ne radove, dao nam je neko
liko taksacionih podataka.


Gozdna Uprava Trnovo zaprema prema
podacima najnovijeg uređajnog elaborata


površine pod šumom 4083,69 ha


poljoprivredne površine 31.98 ha


neplodnog zemljišta 76,35 ha


Ukupno : 4192,02 ha


dok prvi uređajni elaborat potječe iz godine
1777. koji se ubraja među najstarije
elaborate NR Slovenije.


Tertorijalno je GU Trnovo podjeljena
na 89 odjela, koji su omeđeni glavnim
i sporednim prosjekama. Prosjeke
su označene velikim slovima (glavne) i
arapskim brojevima (sporedne). Na terenu
su te oznake fiksirane kamenim
međašima, kojih ima preko 1300. Prema
potrebi odjeli su podijeljeni i na odsjeke,
a ima ih sveukupno 320. Odjeli i odsjeci
koji su označeni malim slovima
omeđeni su sa dvije odnosno jednom crvenom
crtom na bijeloj podlozi.


Čitava GU podjeljena je dalje na dva
gospodarska razreda i to A i B. Prvi
ima značaj gospodarske šume a drugi zaštitne.
Niže navodimo neke detaljnije
podatke:


Gospodarski razred


A B


3400,24 683,43


380,682 74,673


470,614 11,470


4,498 964


6,777 131


0,7 0,6


3 4/5


60,33 75,82


33.70 4,19
4,62 4,18


0.33 —
0,91 14,35


0,11 —


— 1,45


ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Smreka još nedeterminirana


Izračunani etat je nešto viši od prirasta,
zbog toga, jer ima mnogo prestarih
sastojina t. j . onih kojih ophodnja
prelazi 120 godina. Prilikom šumsko uzgojnih
zahvata dosada se primjenjivala
oplodna sječa, a novim uređajnim elaboratom
propisana je grupimična oplodna
sječa, a time se namjerava s vremenom
učiniti prelaz na preborni oblik gospodarenja.
Jela naime u čistim jednodobnim
sastojinama ne uspijeva dobro, a
pomlađivanje naročito dosta dugo traje,
te se time remeti tok gospodarenja.


Zaustavili smo se u odjelu 27 i razgledali
jednodobnu, 130 godina staru, čistu
jelovu sastojinu, koja sada dolazi na
red za sječu. Donekle podsjeća na jelove
sastojine u Gorskom Kotaru. Njena drvna
zaliha iznosi oko 470 m3 po ha. Tlo
je dosta obrašteno, a veliko učešće Gentiane
asclepiadeae pokazuje da je tlo kiselo.


U produženju vidjeli smo mlade bukove
sastojine, koje se protežu na oko
250 ha. To je jako dobro uspjelo pomlađivanje
u godini 1928. kada je bukva
vanredno dobro urodila bukvicom. U
tim sastojinama vrše se visoke prorede
za razliku od prijašnjeg načina gospodarenja,
kada su Taijani vršili samo ni


ske prorede, a primijetili smo da su neke
od tih sastojina još uvijek preguste.
Na području Trnavskog gozda postoji još
uvijek servitutno pravo na pašarenje
kao i na sakupljanju sušaca i grana.


U nastavku našeg puta zaustavili smo
se na rubu Trnavske visoravni odakle je
lijep pogled na Vipavsku dolinu, Furlansku
nizinu i Jadransko more, te smo
na tom mjestu ujedno prešli na područje
Gozdne Uprave Predmeja, koja pripada
pod GG Gorica.


U Vipavskoj je dolini skoncentrirana
drvna industrija koja prerađuje materijal
iz Trnavskog gozda, a raspolaže sa 16
gatera za meko drvo i 1 gateron za bukovinu.
Zbog pomanjkanja četinjara na
samom tom području dovozi se mekano
drvo iz NRB i H, uslijed čega je cijena
finalnih produkata znatno veća. Uz drvnu
industriju veoma je dobro razvijena i
kućna radinost i to drvna galanterija, a
naročito se izrađuju razne stolice, koje
su veoma dobar izvozni artikal. U Novoj
Gorici nalazi se i naša najveća tvornica
pokućstva »Edvard Kardelj«.


Podno Trnavskog gozda vidjeli smo
kulture pitomog kestena, koje se nalaze
u karanteni zbog napada raka kestenove
kore. Nešto podalje qd spomenutih kestenika
a u blizini Okroglice nalazi se
17-godišnja topolova kultura na površini
od 40 ha.


Interesantno je, da na području GU
Predmeja ima više velikih mrazišta od
kojih smo vidjeli Smrečje, Malu Lažnu i
Smrekovu dragu. Smrečje zauzima 7
odjela a jedina je vrsta drveća ovdje,
kako već samo ime kaže — srnrča. To
su uglavnom stare sastojine već dosta
prorijeđene (obrast 0,5 do 0,7), koje prerašćuje
korov i mahovine, tvoreći kiseli
humus. Taj humus je prema našem mišljenju
glavni faktor, koji utječe na slabo
pomlađivanje navedenih sastojina.
Unošenje drugih vrsta drveća, koje su
otpornije i pošumljavanje smrčom ima
doduše uspjeha, ali je to popraćeno sa
velikim financijskim žrtvama. Kroz
Smrečje vozili smo se novoizgrađenom
kamionskom cestom, dugom 3,6 km.
Uopće smo primijetili, da su ove šume
jako dobro opskrbljene šumskim kamionskim
cestama, koje su dobro uzdržavane
a ima ih ´1200 m na 100 ha.


Preko Nagnovca i Male Lažne stigli
smo u Smrekovu dragu. Smrekova draga
je velika vrtača, odnosno manja dolina,
tipična kraška pojava, a veoma interesantna
sa uzgojnog s biološkog gledišta
i to zbog toga jer ovdje postoji inverzija
vegetacije. Na dnu doline nalazi
se Pinus mughus sa cretnom borovni


241




ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 36     <-- 36 -->        PDF

com (Vaccinum uliginoswm), poviše njega
dolazi smrča a još više bukva sa
jelom i gorskim javorom. Smrča ima
ovdje habitus alpske smrče t. j . kratke,
tanke i guste grane koje sižu sve do zemlje.
Prema navodima ovdašnjeg taksatora
ing. V. Mikuletica, spominje se ovo
mrazište u knjizi »Waldbau auf pflan


G. U. PRED M E J A
Površina u ha


lišćara
Drvna zaliha u m3


četinjara


lišćara
Prosječni sječivi prirast u m3


četinjara


obrast


bonitet i


bukva


jela


Zastupanost drveća po vrsmrča


stama u °/o gorski javor


crni bor


ariš


Ophodnja je kao i kod GU Trnovo
120 godina. I tu se prije gospodarilo
oplodnom sječom, a sada se prema propisima
najnovijeg uređajnog elaborata
primjenjuje postupna sječa u okruzima.
Ukupna površina ove gozdne uprave iznosi
4741,14 ha, od toga je pod šumom
4450,72 ha, poljoprivrednog zemljišta ima
54,28 ha, a neplodnog 230,14 ha. Kako
je već prije spomenuto i tu je šuma podijeljena
u dva gospodarska razreda: A
gospodarska šuma i B zaštitna šuma. Cijela
je šuma podijeljena na 109 odjela,
sa glavnim i sporednim prosjekama,, koje
se uglavnom poklapaju sa konfiguracijom
terena. Slično kao kod GU Trnovo
i tu su korištene, gdje je to moguće, ceste,
putevi i staze za prosjeke, a oznake
su analogne već prije spomenutim. Postoji
šumska karta iz godine 1953. koja
je štampana u 3 boje i 450 primjeraka.
U toku je štampanje karte u mjerilu


1 :20 000.
Na daljnjem putu zaustavili smo se
kod motorne žičare u Mrzloj rupi, gdje


zengeographisch-ökologischer Grundla


ge«, 1950 str. 12.


Bolje ilustracije radi potrebno je, da
dademo još i prikaz stanja GU Predmeja,
na čijem se teritoriju nalazi ovo mrazište.
Kako je uređajni elaborat ove
GU bio baš pred završetkom, dobili smo
iz njega slijedeća podatke:


Gospodarski razred


A B


3619,68 831,04


511,149 83,374


359,826 101,618


4.653 579
4,577 1202


0,6 0,6


4 4


66,87 61.26


20,54 8,08


9,62 28,69


2,16 0,27


0,80 1,70


0,01 —


se upravo izvlačilo ogrevno i celulozno
drvo, a interesantno je napomenuti da
se celulozno drvo izrađuje na samom
stovarištu. Zičara je dugo 2700 m, a ka


pacitet joj je 50 prostornih metara u 8
sati. Opsrkbljena je i sa telefonom, koji
služi za vezu rukovodioca žičare sa
šumskim radilištem.


Uz cestu Mrza rupa — Idrija, vidjeli
smo veoma zanimljiv primjerak smrče,
habitusa sličnog Pančićevoj omorici, koja
još do danas nije determinirana.


Kod mjesta Vojsko razgledali smo
motornu žičaru, dugačku 900 m, sa kapacitetom
60 do 90 prostornih metara za
8 sati rada. Ujedno smo vidjeli osmatračnicu
za šumske požare, a spomena
je vrijedno,, da je na ovom području u
zadnjih 10 godina bio svega jedan šumski
požar, kojom prilikom je izgorjelo
jedva jedan hektar šume, zahvaljujući
veoma dobro organiziranoj šumsko-požarnoj
službi.


Gozdnu upravu Idriju sačinjavaju
dvije gospodarske jedinice, Idrija I i




ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Idrija II. Njezino uređenje analogno je
uređenju GU Predmeja i GU Trnovo.
Novih taksacionih podataka još nema,
jer je prošle godine provedena revizija
samo za jedinicu Idrija I, a uređajni elaborat
je u izradi. Također su štampane
karte od Idrije I i to u pet boja (crvenom
su označene komunikacije, crnom
unutarnje razdjeljenje šume, zelenom
granice, plavom vode i smeđom izohipse.
Donosimo neke podatke o GU Idrija:


Idrija I Idrija II


ha ha
površina pod šumom 3214,98 3931,89
poljopr. površina 56,28 16,59
neplodno zemljište 42,84 87,95


Ukupno : 3314,10 4046,43


&


Kultura crnog bora kraj
sela Njeguši - Crna Gora


Idrija I podijeljena je na 56 odjela,
a Idrija II na 70 odjela. Na putu za samu
Idriju još smo razgledali mlade bukove
jednodobne sastojine, za koje postoji
mišljenje, da su jedne od najljepših
u NR Sloveniji. Stabla su veoma visoka,
pravna, krošnje primjerne a sklop
potpun.


U Idriji smo razgledali zgradu šumarije
i samo mjesto odakle smo produžili
u Logatec. Usput smo razgledali jelove
i smrčeve sastojine na Pevcu. Ove sastojine
su veoma dobro razvijene a odlikuju
se veoma velikim visinama. Na
nekim oborenim stablima i trupcima na
pomoćnim stovarištima, mogli smo utvrditi
da je debljinskim prirast srazmjerno
nizak.


Ove sastojine su uglavnom dvoetažne,
obrasta 0,7 do 0,6 a ponegdje naginju
ka prebornoj strukturi, time da im manjkaju
stabla najjačih debljinskih stepena.


Tendencija je GU Idrije pretvoriti ove
sastojine u preborne.


Iz Logatca krenuli smo u Ilirsku Bistricu,
gdje smo razgledali tvornicu ploča
iz drvnih vlakanaca. Ona je sagrađena
u periodu od 1940. do 1945. godine.
Po oslobođenju ovih krajeva došla je i
ona pod upravu Narodnih vlasti, a budući
da je bila tokom rata oštećena, započela
je sa radom početkom 1946. godine.


Kao sirovina za proizvodnju lesonit
ploča upotrebljavaju se okorci, okrajci i
nešto celuloznog drveta i to uglavnom
jelovi pilanski otpaci sa nešto borovog
celuloznog. drveta. Upoznavajući se sa
procesom proizvodnje lesonit ploča,, koja
se odvija.po Fibroplast postupku, upo


;



znali smo se sa radom pojedinih strojeva:
kao što su: sječkalica, sortirer, elevator,
silos, kotao za kuhanje, Bifforovi
mlinovi, zgušćivač, stroj za oblikovanje
ploča, hidraulička preša, cirkular za
obrezivanje ploča i t. d.


Tvornica proizvodi više vrsta ploča,
kojih kvalitet zavisi o tome, dali se dodaju
odnosno u kojem postotku se dodaju
fenolske smole. Za proizvodnju 1
m3 ploča potrebna su tri prostorna metra
drvenih otpadaka, l,7°/o kaustične sode,
9 do 18 litara sumporne kiseline,
l,8°/o parafina te 3 do 12°/o fenolskih smola.
Prosječna težina 1 m2 ploče iznosi
oko 4 kg.


Razgledavanjem tvornice ploča iz drvenih
vlakanaca u Ilirskoj Bistrici završen
je put po NR Sloveniji, te smo
krenuli preko Rijeke za Crnogorsko primorje.


243




ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 38     <-- 38 -->        PDF

/


Stigavši u Budvu, krenuli smo autobusom
preko Cetinja na Lovćen i dalje
preko Kotora u Hercegnovi. Na ovom
putu a u okolici Budve kao i u samoj
Boki Kotorskoj uočili smo šume pitomog
kestena, koje se ovdje nalaze na
silikatnoj podlozi, na nešto debljim zemljanim
naslagama. U Cettnju smo posjetili
muzej velikog crnogorskog pjesnika
INjegoša, kao i druge kulturne i historijske
spomenike. U nastavku puta posjetili
smo Njegošev mauzolej na Lovćenu.
Čitavo područje Lovćena proglašeno je
TNTacionalnlm parkom, te je u vezi toga
zabranjena sječa i pašarenje, a ujedno se
vrše opsežni radovi oko uređenja toga


parka. Međutim usprkos na vidljivim
mjestima istaknutih zabrana, sječa se i
dalje vrši.


U blizini sela Njeguši vidjeli smo veoma
uspješno pošumljenu površinu sa crnim
borom, koja veoma svježe i ugodno
djeluje u tom kamenitom pejsažu. Spuštajući
se mnogobrojnim serpentinama
prema Kotoru uživali smo u prekrasnim
vidicam, kojima ovaj put naročito obiluje.


U Hercegnovom zadržali smo se dva
dana, koje smo vrijeme iskoristili za odmor
a ujedno i za upoznavanje bujne
mediteranske flore, gdje se naročito ističu
plame, eukaliptusi, oleander, lovor,
limuni, narandže, mogranj, rogači i t. d.


Iz Hercegnovog krenuli smo u Du


brovnik u kom smo razgledali kulturne i


historijske spomenike. Od tog vremena


posvetili smo čitav jedan dan za upo


znavanje arboretuma Trsteno.


O važnosti Trstena dovoljno je na


pomenuti, da je dodijeljen na upravu


Jugoslavenskoj akademiji znanosti i


umjetnosti u Zagrebu, i to posebnom
odlukom vlade FNBJ-e. Arboretumu Trsteno
posvetio je opsežnu raspravu A.
Ugrenović, u kojoj se iscrpno osvrnuo
na njegovu historijsku, i naučnu važnost,
dok ga je sa pedološke strane opisao u
raspravi »Pedološka istraživanja arboretuma
Trsteno« dr. M. Gračanin.


Ukupna površina arboretuma iznosi
285,460 m3, a podjeljen je na 61 odjel.
U arboretumu nalazi se dvorac nekadašnjih
vlasnika iz roda Gučetića, kaorazni drugi objekti koji danas služe za
potrebe stanice Instituta za šumarska
istraživanja Jugoslavenske akademije.
Izvan arboretuma nalaze se dvije ogrom


ne platane, koje su u stranom´ svijetu
veoma poznate zbog svog uzrasta, te
predstavljaju turističku atrakciju. Opseg
prve platane iznosi 11,37 m u prsnoj
visini, a druge 10,60 u pp. Prva je visoka
46 m a druga 45 m. Horizontalna
projekcija krošnje prve platane iznosi


1.300 m2, dok je druge nešto manja, a
iznosi 980 m2. Obzirom na dimenzije samih
stabala i površinu koju zauzimaju
krošnje, može se o njima u pravom smislu
govoriti kao o šumi. Iznad samog arboretuma
u blizini već spomenutih divplatana,
izvire voda, koja za krš predsavlja
pravu rijetkost. Zahvaljujući toj
činjenici, mogla se na ovom mjestu razvita
biljka zvana trst (Arundo doroax),
po kojoj je čitav taj kraj a i sam arboretum
dobio ime. Sama voda dovedena
je iz vrela akveduktom u park, te je
time omogućen razvoj bujne flore, koja
se odlikuje mnoštvom domaćih i stranih
vrsta. U tom šarenilu drveća i grmlja
nalazimo: lovor, čempres, cedrove, borovice,
palme, oleander, trstiku, rogač, ko