DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Članom naime, 3 pomenute uredbe o materijalnom obezbjeđenju, propisano je, da se u roku od pet dana moraju prijavljivati slobodna radna mjesta, kao i da se na takvim mjestima uvijek zaposli radna snaga putem biroa za posredovanje rada. Dobrinčić Veljko STRUČNA EKSKURZIJA APSOLVENATA SUMARSKO-GOSPODARSKOG SMJERA, POLJ. ŠUMARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Mnogobrojnim ekskurzijama održanim tokom našeg studija, pridružuje se i ova završna stručna ekskurzija apsolvenata,, održana u vremenu od 11.—27. rujna 1955. g. pod vodstvom doc. dr. Roke Benića, sa ciljem upoznavanja šumskih predjela naše domovine, koje u toku našeg studija,nismo imali prilike temeljitije upoznati. Imajući u vidu navedeni cilj, posjetili smo šume Pokljuke, Doline Trenta i Trnavskog gozda, koje se ubrajaju među najljepše i najuređenije šume NR Slovenije i da se detaljnije upoznamo sa elementima šumske vegetacije južnog Jadrana. Put nas je vodio ovim redom: Zagreb — Bled — Pokljuka — Jesenice — Kranjska Gora — Vršić — Trenta — Bovec — Mangrat — Kobarid — Tolmin — Most na Soči — Čepovan — Lokve — Trnovo — Idrija — Logatec — Ilirska Bistrica — Rijeka — Budva — Cetinje — Lovćen — Kotor — Hercegnovi — Dubrovnik — Trsteno — Blažuj —, Sarajevo — Zagreb. : 11." rujna krenuli smo iz Zagreba na Bled, gdje smo se zadržali dva dana. To smo vrijeme proveli u razgledavanju parkova i Gospodarske Izložbe kojoj je svrha bila upoznavanje brojnih domaćih i stranih turista sa dostignućima naše socijalističke privrede. Potom smo posjetili šume Pokljuke u pratnji ing. Hočevara iz Gozdnog gospodarstva Bled, koji nas je upoznao sa glavnim problemima gospodarenja šumskog predjela Pokljuke. Područje Pokljuke zauzima površinu od cea 9700 ha sa nadmorskom visinom od 1100 do 1500 metara. To je područje čistih smrčevih šuma, sa drvom visoke kvalitete. Od sveukupne drvne mase prema navodima ing. Hočevara 3 do 4%> odpada na drvo za rezonanciju. Tu se nalaze 3 moderno uređene lugarnice, od kojih svaka ima vlastiti rasadnik, u kojima se uzgajaju sadnice smrče i gorskog javora za pošumljavanje okolnih terena. Od navedenih triju lugarnica posjetili smo Mrzli Studenec, gdje smo razgledali rasadnik kao i unutrašnjost same zgrade. Lugarnica je snabdjevena i sa razglasnom stanicom, kojom se služi lugar za pozivanje radnika na rad iz obližnjih njihovih nastambi. Gospodarenje je tim šumama olakšano gustom mrežom veoma dobrih šumskih cesta, kojih ima 700 m na 100 ha. Područje Pokljuke obiluje i sa dl-. vljači, napose sa divokozama,, dok je srna manje. , Isti smo dan krenuli prema Kranjskoj gori i Vršiću, gdje smo na području sliva potoka Pišnice razgledali radove na uređenju bujica. Naročito je interesantan pokušaj vezivanja ugroženih terena pomoću pletera u cilju sprečavanja dalj 1 Učesnici ekskurzije, Bled´ |