DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 25 <-- 25 --> PDF |
/ obzira na metodu rada. Dok prosjek prinosa kod crnoga bora iznosi 0,60-do 1,20 kg: na sezonu, alepski daje 2,40 do 3,50 kg. po bjeljenici, odnosno stablu (površina bjeljenice 300 do 400 cm2). U našem koreferatu je istaknuto da su osobito vrijedni i savjesni" smolari dobivali i po 4 kg. smole po bjeljenici (atar blu), pa i više, sa površine bjeljenice od oko 300 cm2. Ova naročita osobina alepskoga bora je i omogućila. Grčkoj, da tako visoko uzdigne svoju proizvodnju smole. Kod nas samo u Hrvatskoj´ ima alenskog bora i to na primorskom-.dijelu, uglavnom južnom, i srednjem Ja-, dranu. ..,,.. Ne može se preći preko već poznate činjenice da pored visokog prinosa, smola alepskog bora. ima i posebne fi-, zičke i kemiiske osobine,, koje stoje daleko iznad osobina ostalih smola. To -je u prvom redu visoka-tališna tačka-njegovog kolofonija koja dosiže 70 do 73 stepena ,prema 58 do 64 stepena. drugih kolofonija. Kiselinski broj je također znatno viši i iznosi - oko 175, prema 125 ostalih, a zatim saponifikacijski broj se. kreće oko 178 prema 150 kod drugih vrsta. -´<.´ ´. r Ne čekajući na rezultate rada pojačane proizvodnje smole, na našoj prerađivačkoj industriji leži zadatak poboljšanja kvalitete derivata. Borba" za kvalitet ide uporedo sa borbom za količinu.- Sve se više traže visoke kvalitete kolofonija. To je važan zadatak prerađivača, pa postojeća konjukturane bi smjela da ovaj cilj učini sporednim. Sa starim i nekada primitivnim postrojenjima se ne može ni dobiti tako kvalitetan proizvod, a da se i ne govori o razlici u proizvodnosti rada takvih postrojenja. Treba ih izbaciti i zato što rade suviše sporo. U koreferatu za Hrvatsku, izneseno je na savjetovanju kako naše postrojenje na Hvaru kuva dragocjenu smolu alepskoga bora po 7 do 8 sati umjesto da se nabavi novo malo postrojenje od nehrđajućeg čelika u kom jedna šarža traje svega pola sata. Tako bi se ujedno otklonile i štetne posljedice bakra na boju kolofonija, a i kvalitet bi se inače poboljšao, jer izgleda da dugo´destiliranje stvara uslove za kasniju kristalizaciju kolofonija. Ta se kristalizacija ne da ukloniti ni jednim dosada poznatim postupkom. Ova negativna okolnost naročito riogađa industriju boja 1 lakova, jer se nakon izvjesnog ležanja formiraju čitavi grumeni kristala u posudu sa bojom. Osim ispravljanja ovih mana, zamjenom postrojenja bi se. visoko podigla proizvodnost rada sa ovako ubrzanim postupkom. Obzirom na mogućnost daljnjeg i sve intenzivnijeg smolarenja ü Hrvatskoj, a specijalno u Dalmaciji, ostvarenju ovoga bi trebalo što prije prići. . , Na savjetovanju je obraćena pažnja potrebi većega populariziranja . smolarenia i upotrebe derivata smole. Stoga je: osobito istaknuta.potreba propagande putem štampe, filma, radia, ;kratkih ilustriranih brošura it. d., -. ´". .Nije zanemaren.ni. još jedan važan momenat. ü cjelokupnom, radu, .koji, je. uostalom itekako .bitan, a to je stimuliranje i nagrađivanje .onih koji svojina radom i zalaganjem rade na- unapređenju, smolarenja. ;;.,-. .: r,.,-, j O cjelokupnoj problematici tretiranoj na savjetovanju biće donesene´ preporuke i; zaključci, koie sü unijele u taj kompleks tri komisije u kojima je učestvovao veći broj-- delegata sa raznih sektora tog problema. Ifig, R. Meštrovit CL. 38. OSNOVNE UREDBE O ZVANJIMA I PLAĆAMA SLUŽBENIKA DUŽ. ORGANA Budući se u Šumariji ima primjenjivati član 38. Osnovne uredbe o zvaniima i plaćama službenika drž. organa ´u daljnjem tekstu osnovna uredba), to ćemo detaljno razraditi taj član kako bi pomogli praksi, pogotovo, jer je ista pokazala da odredbe pomenutog člana nisu baš tako jasne kako se na prvi pogled čine. Prema odredbama pomenutog člana u godine službe za napredovanje priznaje se sve vrijeme koje je službenik stvarno proveo u državnoj službi, u privrednim organizacijama, u službi zadružnih i društvenih organizacija ili kao namještenik kod privatnih poslodavaca, ali samo ako se za te poslove tražila stručna sprema istog ranga kao i za za zvanje u kome se službenik nalazi. N. pr. ako je službenik sada referent i ima završen fakultet (za zvanje referenta je u pravilu ^otrebna viša stručna sprema) i traži, da mu se prizna par godina koje je nroveo u službi kod neke društvene organizacije, potrebno je ustanoviti, da li je za primitak u tu službu kao uvjet bila takođe potrebna viša stručna spre |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 26 <-- 26 --> PDF |
ma ili ne ,pa ako jest, treba to vrijeme priznati ,a ako nije, nadležni starješina (upravitelj Šumarije) u suglasnosti s komisijom za službenička pitanja mož e to vrijeme priznati ili djelomično ili u cjelosti u godine službe, ali samo onda, ako su ti poslovi (služba) bili iste ili slične prirode s poslovima koje vrši. Međutim, ako bi se u gornjem primjeru utvrdilo, da je službenik imao spremu neposredno nižeg r a n- g a (srednju stručnu spremu) imala bi mu se priznati najmanje jedna trećina od tog vremena. Pod istim uslovima koje smo gore pomenuli u godine službe valjalo bi priznati i vrijeme provedeno u radnom odnosu u inozemstvu (kao naš državljanin), zatim iseljenicima-povratnicima provedeno vrijeme u radnom odnosu u inozemstvu bez obzira da li su tada bili naši državljani ili ne i vrijeme provedeno na dobrovoljnim radovima. Na pr. ako je jedan ekonomista-knjigovođa proveo kao student na omladinskoj pruzi, ne će mu se to vrijeme priznati u godine službe, ako je tamo fizički radio, no, ako je tamo također bio knjigovođa, trebalo bi mu se to vrijeme priznati i ako je imao nižu stručnu spremu ier je radio na poslovima iste prirode s poslovima koje sada vrši.´ Vrijeme provedeno u vojsci prije i poslije rata priznaje se u godine službe po odbitku kadrovskog roka. Na pr. ako bi naš student-knjigovođa bio na odsluženju kadrovskog roka koji je za njega bio propisan u trajanju od jedne godine, a on ostao 14 mjeseci, onda mu treba ta 2 mjeseca preko godine dana priznati u godine službe. Ovdje valja napomenuti, da se u godine službe ne može priznati vrijeme koje je službenik proveo kao volonter ili kao »honorarac« ako nije radio puno radno vrijeme ili je pak radio samo povremeno. Vrijeme, koje je službenik proveo na stručnom usavršavanju (na pr. kursevi) može se priznati, razume se, ako je kroz to vrijeme trajao redovni radni odnos, no ne može se priznati vrijeme koje je službenik proveo na redovnom školovanju (na pr. u vojnim školama) pa sve i da radni odnos nije bio raskinut. Učenicima u privredi se ne može priznati u godine službe vrijeme koje su proveli u tom svojstvu. U godine službe se ima priznati, da idemo dalje, i vrijeme provedeno na´ stalnim dužnostima i uz stalnu plätu u predstavničkim tijelima i njiho vim organima. Na pr. članovi NO-a, koji su, kako smo napomenuli stalno radili u narodnom odboru i primali redovne mjesečne prinadležnosti. Pod istim uslovima (stalna dužnost i stalna nlaća) se priznaje i rad u SKJ. SSRNJ, sindikalnim organizacijama, AF2, NOJ, Savezu boraca, Savezu RVI, Jugoslavenskom crvenom Krstu, Narodnoj tehnici, fiskulturnim organizacijama i zadružnim savezima. Vrijeme, koje je službenik proveo u sastav u Narodnooslobodilačke ili savezničkoj vojsci u toku rata, uračunava se u godine službe. Razumije se, da tu kadrovski rok ne igra nikakvu ulogu. Vrijeme provedeno u Narodnooslobodilačkoj vojsci i na aktivnom i organiziranom radu u Narodnooslobodilačkoj borbi do svršetka rata računa se dvostruko, a vrijeme aktivne suradnje s Narodnooslobodilačkim pokretom računa se jednostruko. Pod organiziranim radom u narodnooslobodilačkoj borbi se smatra, a u smislu postojećih propisa, rad u NOO-ima i ustanovama koje su radile za Narodnooslobodilačku vojsku, rad u političkim organizacijama NOP-a na oslobođe n o i teritoriji (PKJ, SKOJ, JNOF, AF2, USAOJ) i revolucionarni politički rad u organizacijama NOP-a na neoslobo ^ đ e n o j teritoriji. Da bi se ovakav rad priznao, potrebno je da je službenik stalno aktivno radio u tim organizacijama, a ne da je bio samo njihov član ili pak samo s organizacijom povezan. Pod aktivnim organizovanim radom na oslobođenoj teritoriji se podrazumjeva rad aktivista koji su se tome potpuno posvetili tako da zbog toga nisu mogli obavljati druge poslove, a pod aktivnim organiziranim radom na n eoslobođeno j teritoriji podrazumjeva se takav rad članova gore pomenutih organizacija, koji su cijelu svoju osobnu aktivnost posvećivali revolucionarnom radu za NOP. Bivša Komisija Vlade FNRJ donijela je zaključak o postupanju u slučajevima kada pojedinci nisu bili u službi za vrijeme okupacije, a. pomagali su NOP i nisu ispunjavali uslove da im se to vrijeme prizna dvostruko pošto nisu cijelu svoju osobnu aktivnost posvećivali revolucionarnom radu za NOP. (objavljen u Biltenu Komisije Vlade FNRJ broj 3/52). Komisija je stala na stanovište, da osobama, koje su stalno i aktivno radile za NOP, kao i osobama koje sü iz objektivnih razloga prekidale vezu s NOP-om, ali su tu vezu uspostavile i |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 27 <-- 27 --> PDF |
stalno i aktivno radile za pokret čim su došle u mogućnost da nastave taj rad, treba to vrijeme priznati u godine službe jednostruko. Pomenuta Komisija je donijela zaključak i o službi u NO-u za vrijeme rata (objavljen u Biltenu Komisije Vlade FNRJ br. 1/52) pa se u tom zaključku kaže, da je službenicima koji su poslije oslobođenja pojedinih krajeva, a prije definitivnog oslobođenja cijele zeriilje stupili u službu u NO-e, ne može to vrijeme do završetka rata priznati dvostruko. Službenicima pak, koji su iz vojske određeni na razne civilne dužnosti, to vrijeme treba priznati dvostruko, sve do kraja rata t. j . do 15. maja 1945. g. Jasno je, da će sve ovo trebati rješavati od slučaja, do slučaja, pa od službenika valja zahtjevati da pribavi što je više moguće vjerodostojnih dokumenata iz kojih ,će se moći vidjeti s t e p e n aktivnosti. Komisija za službenička pitanja odnosno Inspekcija za plaće Drž. sekretarijata za poslove opće uprave i budžet, ne zadovoljava se naime potvrdom Komiteta SKJ u kojoj bi bilo samo navedeno trajanje akt. i organiziranog rada, već traži, da je u njoj navedeno i u čem u se sastojao takav rad. Isto tako je pogrešno mišljenje, da su za dokaz neke okolnosti dovoljne izjave dvaju svjedoka. Po pravilu jest tako, ali službeniku će samo biti na korist da pribavi izjave i čitavog niza svjedoka, te sve dokumente i si. što bi moglo neposredno ili posredno dokazivati okolnost, da ie stvarno postojao akt. i organizirani rad u takvom stepenu da ga treba priznati u godine službe. S tim u vezi bi još napomenuli da se nosiocima »Partizanske spomenice 1941.« vrijeme provedeno u ratu (akt. i organizirani rad) računa dvostruko počam od 6. IV. 1941., pa sve do kraja rata (15. V. 1945.), te da se odredba, da se vrijeme provedeno u službi prije 16 godina života ne računa u godine službe, ne primjenjuje odnosno ne odnosi na gore navedene slučajeve. Takođe napominjemo, da prema praksi Vrhovnog suda NRH. okolnost, da je netko za vrijeme rata išao u školu, ne mora značiti da nije mogao ciielu svoju osobnu aktivnost posvetiti s NOP-om. U godine službe priznaje se i vrijeme koje je službenik proveo poslije 6. IV. 1941. g. kao žrtva fažizma u zatvorima, internaciji, konfinaciji, deportaciji, na prisilnom iseljenju, prisilnim radovima, i zarobljeništvu. Priznaje se i vrijeme na profesionalnom pokretu ili na drugim dužnostima u interesu revolucionarnog pokreta, te u zatvorima i logorima zbog takvog revolucionarnog rada sve prije 6. IV. 1941., godine. Pomenuta Komisija Vlade FNRJ donijela je stim u vezi slijedeći zaključak (Bilten K. V. FNRJ br. 2/52): »Prilikom priznavanja ovog vremena treba voditi računa o tome, da je bilo pojedinaca koji su u stvari radili kao profesionalni politički radnici iako su imali neko sporedno zanimanje, koje nije. odgovaralo njihovoj spremi, od koga su se izdržavali. To vrijeme treba priznati, kao profesionalni revolucionarni politički rad. Isto tako, službenicima, koji su zbog svog revolucionarnog rada prije rata otpušteni iz službe, pa se kasnije nisu mogli zaposliti, treba to vrijeme: provedeno van službe, priznati. Ovo važi i za službenike, koji su zbog revolucionarno- političkog rada bili na robiji, pa poslije izlaska s robije nisu mogli dobiti, službu.« Priznaje se i vrijeme provedeno na vojnoj dužnosti, u zarobljeništvu ili internaciji u ratovima od 1912—1920. godine, ali samo onda, ako je neposred no prije toga postojao radni odnos. Priznaje se i vrijeme provedeno izvan službe, ako je službenik od strane oku» pacionog organa otpušten iz službe, bio penzionisan ili i sam napustio službu, aradi svog antifašističkog, patriotskog držanja, nacionalne, rasne i vjerske pripadnosti i sličnih razloga (u uredbi su navedeni i primjeri: zbog toga što je netko od članova porodice bio u narodnooslobodilačkoj vojsci, žena, koja je otpuštena zato što joj je muž bio zaposlen), no sve to ^od uslovom, da je ponovno stupio u službu do kraja 1945. godine. Pod istim uslovom t. j . da su stupili u službu do kraja 1945. g. priznaje se i vrijeme koje su službenici po demobilizaciji iz JNA, po povratku iz zarobljeništva ili internacije poslije završetka rata, proveli od demobilizacije odnosno povratka u zemlju do stupanja u službu. Vrijeme provedeno u vršenju privatnih profesija mož e se priznati samo ako su službenici stvarn o vršili poslove tih zanimanja i ako im je bilo jedino zanimanje, te ako te poslove (slične prirode) i sada obavljaju. U svakom slučaju konačnu odluku o priznavanju tog vremena (kao uostalom i u svim ostalim slučajevima), valja ostaviti inspekciji za 233: |