DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 25 <-- 25 --> PDF |
/ obzira na metodu rada. Dok prosjek prinosa kod crnoga bora iznosi 0,60-do 1,20 kg: na sezonu, alepski daje 2,40 do 3,50 kg. po bjeljenici, odnosno stablu (površina bjeljenice 300 do 400 cm2). U našem koreferatu je istaknuto da su osobito vrijedni i savjesni" smolari dobivali i po 4 kg. smole po bjeljenici (atar blu), pa i više, sa površine bjeljenice od oko 300 cm2. Ova naročita osobina alepskoga bora je i omogućila. Grčkoj, da tako visoko uzdigne svoju proizvodnju smole. Kod nas samo u Hrvatskoj´ ima alenskog bora i to na primorskom-.dijelu, uglavnom južnom, i srednjem Ja-, dranu. ..,,.. Ne može se preći preko već poznate činjenice da pored visokog prinosa, smola alepskog bora. ima i posebne fi-, zičke i kemiiske osobine,, koje stoje daleko iznad osobina ostalih smola. To -je u prvom redu visoka-tališna tačka-njegovog kolofonija koja dosiže 70 do 73 stepena ,prema 58 do 64 stepena. drugih kolofonija. Kiselinski broj je također znatno viši i iznosi - oko 175, prema 125 ostalih, a zatim saponifikacijski broj se. kreće oko 178 prema 150 kod drugih vrsta. -´<.´ ´. r Ne čekajući na rezultate rada pojačane proizvodnje smole, na našoj prerađivačkoj industriji leži zadatak poboljšanja kvalitete derivata. Borba" za kvalitet ide uporedo sa borbom za količinu.- Sve se više traže visoke kvalitete kolofonija. To je važan zadatak prerađivača, pa postojeća konjukturane bi smjela da ovaj cilj učini sporednim. Sa starim i nekada primitivnim postrojenjima se ne može ni dobiti tako kvalitetan proizvod, a da se i ne govori o razlici u proizvodnosti rada takvih postrojenja. Treba ih izbaciti i zato što rade suviše sporo. U koreferatu za Hrvatsku, izneseno je na savjetovanju kako naše postrojenje na Hvaru kuva dragocjenu smolu alepskoga bora po 7 do 8 sati umjesto da se nabavi novo malo postrojenje od nehrđajućeg čelika u kom jedna šarža traje svega pola sata. Tako bi se ujedno otklonile i štetne posljedice bakra na boju kolofonija, a i kvalitet bi se inače poboljšao, jer izgleda da dugo´destiliranje stvara uslove za kasniju kristalizaciju kolofonija. Ta se kristalizacija ne da ukloniti ni jednim dosada poznatim postupkom. Ova negativna okolnost naročito riogađa industriju boja 1 lakova, jer se nakon izvjesnog ležanja formiraju čitavi grumeni kristala u posudu sa bojom. Osim ispravljanja ovih mana, zamjenom postrojenja bi se. visoko podigla proizvodnost rada sa ovako ubrzanim postupkom. Obzirom na mogućnost daljnjeg i sve intenzivnijeg smolarenja ü Hrvatskoj, a specijalno u Dalmaciji, ostvarenju ovoga bi trebalo što prije prići. . , Na savjetovanju je obraćena pažnja potrebi većega populariziranja . smolarenia i upotrebe derivata smole. Stoga je: osobito istaknuta.potreba propagande putem štampe, filma, radia, ;kratkih ilustriranih brošura it. d., -. ´". .Nije zanemaren.ni. još jedan važan momenat. ü cjelokupnom, radu, .koji, je. uostalom itekako .bitan, a to je stimuliranje i nagrađivanje .onih koji svojina radom i zalaganjem rade na- unapređenju, smolarenja. ;;.,-. .: r,.,-, j O cjelokupnoj problematici tretiranoj na savjetovanju biće donesene´ preporuke i; zaključci, koie sü unijele u taj kompleks tri komisije u kojima je učestvovao veći broj-- delegata sa raznih sektora tog problema. Ifig, R. Meštrovit CL. 38. OSNOVNE UREDBE O ZVANJIMA I PLAĆAMA SLUŽBENIKA DUŽ. ORGANA Budući se u Šumariji ima primjenjivati član 38. Osnovne uredbe o zvaniima i plaćama službenika drž. organa ´u daljnjem tekstu osnovna uredba), to ćemo detaljno razraditi taj član kako bi pomogli praksi, pogotovo, jer je ista pokazala da odredbe pomenutog člana nisu baš tako jasne kako se na prvi pogled čine. Prema odredbama pomenutog člana u godine službe za napredovanje priznaje se sve vrijeme koje je službenik stvarno proveo u državnoj službi, u privrednim organizacijama, u službi zadružnih i društvenih organizacija ili kao namještenik kod privatnih poslodavaca, ali samo ako se za te poslove tražila stručna sprema istog ranga kao i za za zvanje u kome se službenik nalazi. N. pr. ako je službenik sada referent i ima završen fakultet (za zvanje referenta je u pravilu ^otrebna viša stručna sprema) i traži, da mu se prizna par godina koje je nroveo u službi kod neke društvene organizacije, potrebno je ustanoviti, da li je za primitak u tu službu kao uvjet bila takođe potrebna viša stručna spre |