DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 24 <-- 24 --> PDF |
što se nesumnjivo odražava u´povećanom prinosu, kao i povećanom vremenu smölareiija jedne individue, manje oštećenje, obiovine, te ´u ´ znatnom pojeftinjenju rada i sniženju režije općenito. Rezultati sa naših raznih eksperimentalnih radilišta nam potvrđuju kako u tom pogledu nema niti može biti jedinstvenog recepta, zbog raznolikosti vrsta borova i terena. Jasno se je zapazila daljnia neminovna potreba rada naše istraživačke službe koja se može podijeliti´na dva-osnovna setora: šumsko-biološki i kemijski. Kao što je bilo navedeno i u. referatu´ izučavanju kemizma naših šrhola´ se nije niko trajno posvetio, nego samo povremeno, a ovaj rad, zbog svoje opsežnosti, traži dugogodišnie i uporno angažovanje pojedinaca. Međutim, povećanje proizvodnje smole nije samo omogućeno što masovnijim i što naprednijim načinom smolarenja. Smola se dobiva i na druge načine, i to: destiliran]em , panjeva i ekstrakcijom iz drveta. Ovaj prvi način je donekle poznat i kod nas, a drugi bi bio posve nov za nas. Naime, iz drveta koje je namijenjeno taljnjoj preradi rastvaranjem tkiva, a gdje smola nije potrebna, ili čak i smeta, ekstrakcijom se vadi. Na ovaj način, na primjer u SAD, ovakva je proizvodnja već nadmašila količinom onu. iz živih dubećih stabala. Tamo se destiliranjem borovih panjeva dobiva kolofonij i terpentin istog kvaliteta kao i iz smole. Međutim kod nas taj poboljšani postupak još nije poznat, pa kako kaže pretstavnik tvornice iz Dobruna, dobiva se kolofonij veoma niske tališne tačke, oko 45 stepeni, i vrlo tamne boie. 7- ga industrija može upötrebiti samo za kolomaz i neke druge proizvode nižih kvaliteta. To je velika šteta u ovoj našoj teškoj situaciji, jer, kako je izneseno na savjetovanju, ima samo u Bosni i Crnoj Gori oko 200.000 tona panjeva. Te količine stoje kao stalne rezerve. Zna se da je potrebno izviesno vriieme da borov panj »sazrije « to jest da se smola povuče prema unutrašnjosti, da se zgirene u drvetu (luč), tada bjeljika strune i u preostalom drvetu se dugo godina smola drži koncentrirana. Borov pani je bogatiji smolom ukoliko je deblji. Dvostruko širi pani nema samo dvaputa veću količinu smole ,nego se ona sa promjerom višestruko povećava. Prerađivačima j s skrenuta ozbiljna pažnja na mogućnost i potrebu korišćenja ovih domaćih rezervi koje leže u tako ogromnim količinama u zemlji. Sa 230 dašnje primitivno i neracionalno prerađlvanje ´panjeva za katran u Srbijiistočnoj Bosni, pokazuje da se režija vađenja i dopreme panjeva može isplatiti i tvornici koja ima rieuporedivo´ veći nrocent iskorišćenja sirovine. Nije zanemaren ni naš teški problem obnove borovih sastojina koje su isče-1zle ili upopraštene iz raznih razloga: čistih sječa, požara´, krčenja, pretjerane ispaše i t. d., a čije terene je osvojila, druga´, manje korisna vrsta, ili često ni-1 kakova, jer su ti tereni, obično zbog; pretierane ispaše, načeti´erozijom Ićrijaih dalje degradira.** *´´ Makar kako bila visbka^ sposobnost bora. na prilagdđavanje i na skromne uslpve, pred silom pustošenja i njega, nestaje. Osim toga još ne.znamo ni pn"o što imamo, Pojiazalp se da su svugdje podaci nesolidni i jedva nešto približni Bez poznavanja sadašnjeg stanja ne može se. postaviti solidna dugoročna osnova smolarenja, makar i bili nacistu sa tempom i načinom sječa, što je.također vrlo teško znati, unaprijed. Uglavnom su rezerve procijenjene dosta nisko, osobito podaci za Hrvatsku ne odgovaraju, jer se u .referatu spominje svega 500 do 600.000 stabala bora sposobnog za smolarenje, dok ih samo u Dalmaciji ima toliko. Naša inventarizacija iz 1947. g. je posve površna i nenouzdana´jer je rađena na brzinu, bez ikakve premjerbe i laički. Mi se njom nerado i rijetko služimo, zato je prošle godine otpočeo rad na inventarizaciji borovih šuma po šumarijama, pri čemu treba inventärisati sve borove prsnog promjera iznad 10 cm. Jedan od neprijatnih momenata u stanju naših borovih šuma jeste čest slučaj jednodobnosti nenormalnog rasporeda debljinskih razreda. To su uglavnom tehnički, a negdje i fizički zrele sastojine ´ koje nemaju generacija podesnih za nastavljanje smolarenja nakon njihovog uklanjanja. U pogledu načina smolarenja su svi bez izuzetka za što skori j i i širi prelaz na stimulirani rad, ali se i ovde javljaju neke tehničke teškoće koje će uticati na usporavanje toga tempa, a to je uglavnom pomanjkanje materijala, odnosno alata, te pomanjkanje instruktaže. Ni jedna nova metoda, makar koliko nanredna, ne može dati očekivane rezultate ako se laički primjenjuje. Time se može samo difamirati takav postupak. Iz podataka o prinosu smole po stablu, jasno je došla do izražaja velika prirodna prednost alepskog bora, bez |