DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 22 <-- 22 --> PDF |
nje o potrebi smolarenja za našu privredu, navodeći koliko bi se pojačanom proizvodnjom uštedilo deviznih sredstava. Sa pozivom na učešće, ovaj je referat bio poslan svima zainteresiranima, kako bi se na osnovu ovoga mogli pripremiti koreferati, prijedlozi, diskusija i t. d. Savjetovaniu je prisustvovalo oko 40 delegata raznih sektora iz svih republika. Pošto je ponovno naglašeno nekoliko najistaknutijih mjesta iz spomenutog referata, otpočeo je rad u kome su učestvovali mnogi delegati iznoseći svoje stavove u koreferatima i diskusiji. Iz osnovnog problema; kako povećati još nedovoljnu domaću proizvodnju smole i izbjeći uvoženje strane, čiji uvoz uostalom, zasada, nije ni dozvoljen, rađale su se kombinacije, koje u svima svojim vidovima nisu mogle ni naići na jednodušno prhivatanje. Sadašnja godišnja proizvodnja od 2.200 tona iz 1955. godine, nije ni izdaleka dovoljna, osobito zato što sada ulaze u rad novi industrijski kapaciteti, kao tvornica natron papira u Maglaju, sa 22.000 tona godišnje proizvodnje papira, a i drugi koji već ove godine dižu godišnju potrebu kolofonija i terpentina za . daljnjih 50% i više. Naše smolarenje, zanemareno i nerazvijeno ,ne daje nikakve nade da bi išlo u korak sa potrebama, kao ni sa mogućnostima svoje sirovinske baze. Ono je šta više u opadanju u Srbiji, Bosni i Hercegovini i u Sloveniji, a mjerodavni kažu da će i dalje opadati. Razlozi su različiti i oni su izneseni na savjetovanju. Neka ovo nekoliko brojeva kaže kako je tekla godišnja proizvodnja smole u ovim republikama. Republika Godina Tona BOSNA I HERCEGOVINA 1950 486 1951 813 1952 840 1953 660 1954 724 1955 567 SRBIJA 1950 322 1951 220 1952 215 1953 236 1954 200 1955 117 SLOVENIJA 1950 140 > 1951 148 1952 142 1953 149 1954 124 1955 82 Kao što se vidi u ovim republikama je proizvodnja u opadanju. U Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori porast. U globalu za FNRJ porast, ali vrlo spor. On izgleda ovako: 1950. godina 1.242 tona 1951. 1.660 „ 1952. 1.734 „ 1953. 1.802 „ 1954. 1,948 „ 1955. 2.092 „ Za 1956. godinu se predviđa znatno opadanje i u globalu. Zainteresovana industrija pita zabrinuto, ko će dati, odnosno ko će odobriti tolika devizna sretstva za uvoz deficitnih količina. Zbog toga su se dosta energično opet ponavljala traženja navedena već u zaključcima savjetovania u Titovom Uzicu. Navodilo se i napredovanje smolarenja u susjednoj Grčkoj, koje je stvarno fantastično u odnosu na naše količine, a donekle i na sirovinsku bazu. Grčka je proizvela 1949. godine 11.500 tona a 1950. ´» već 16.700 tona. U 1951. g. 20.500 tona. Proizvodnja stalno bilježi porast, tako je dala 1952. g. 22.437 tona a 1953. g. 24.338 tona. Za uvoz kolofonija i terpentina smo platili u vremenu od 1946. do 1955. g. preko milijardu deviznih dinara po disparitetnom kursu (jedan dolar 632 dinara). Niti je jednostavno tako naglo podići našu proizvodnju smole, niti je lako dati tako velika devizna sretstva da bi se zadovoljile potrebe industrije. Ona traži, ove, 1956. g. novih 2.200 do 2.300 tona smole više. Znači da bi trebalo da proizvodnju podvostručimo, a ona je u opadanju stvarno. Zbog toga su se čula uporna ponavljanja da treba da se smolari »svaki« bor i to stimulacijom, da se smolari smrča, da se primjenjuje najviša tehnika rada i t. d. ukratko, da se učini sve kako bi se povećao prinos do mogućeg maksimuma ne samo po svakom stablu, nego po svakoi bjeljenici i po svakom njenom kvadratnom centimetru. Naravno, da i sami šumari žele da se učini najviše što se može, ali nije dovoljna samo dobra volja, ima mnogo momenata koji to ometaju. Proizvođači su uglavnom šumarije, osim Slovenije gdje smolarenje vrše tri poduzeća. Nije lako održati sirovinsku bazu ni u sadašnjem stanju, a pogotovo ne u budućnosti. Na primjer, u Bosni su sastojine crnoga bora jako izložene sječama za brodogradnju, koja sve više traži. Samo sa teritorija Direkcije šuma Sarajevo, |