DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 20 <-- 20 --> PDF |
SAOPĆENJA JAKA GRADACIJA GUBARA U SUMI ŠASINOVECKOM LUGU Šašinovečki Lug nalazi se u donjem toku potoka Glavničice i Kašine, koji se slijevaju iz Zagrebačke Gore i utječu u Zelinu. Stere se između zelinske ceste: sektor Popovec-Zerjavinec i sela Glavničice. To je izrazito područje lužnjakovih šuma. Prije nekoliko decenija pokrivale su ondje lužnjakove šume i šumice prostrane površine. Za vrijeme stare Jugoslavije naglo su nestajale tamošnje stare šume jedna za drugom, a preostale šumice do danas su prilično prorijeđene i devastirane. Posve dobro se održala jedino šuma zagrebačkog Poljoprivredno- šumarskog fakulteta zvana Šašinovečki Lug. Ona zaprema 160 jutara srednjodobnih lužnjakovih sastojina, a nalazi se između sela Šašinovca i Glavničice, oko 20 km sjeveroistočno od Zagreba. U Šašinovečkom Lugu bilo je uvijek g u b a r a. Fakultet ie u toku proteklih 35 godina svoju šumu marno njegovao i čuvao od zaraze. Posljednjih godina pomagao mu je u tome Institut za šumarska istraživanja NRH. Mnogo truda i´novca utrošeno je na premazivanje i uništavanje gubarevih legla. Ondje smo´ se već priie 20 godine osvjedočili, da struganje legala ne pomaže. Iz legala razorenih struganjem, ma da su jajašca prezimila kod prilično niske temperature i dosta dugotrajnog snijega, izlegle su se gusjenice. Najpouzdanija obrana od gubara pokazala se premazivanjern njegovih legala drvnim katranom. I nekoliko specijalnih preparata imalo je dobar učinak, ali je kod njih kontrola provedbe prilično oteščana. Šuma Šašinovečki Lug odličan je primjer, da i lokalna zaštita može biti od znatne koristi. Dok su u fakultetskoj šumi iz godine u godinu premazivana gubarova legla, okolišne zajedničke i privatne šumice bile su stalno prepuštene same sebi. Često se dogodilo, da su one bile totalno obrštene, a fakultetska šuma ostala je — izuzevši rubove — prilično pošteđena. Dakako, da se to Vrlo povoljno odrazilo na njenom prirastu. U fakultetskoj šumi nalazi se manja srednjedobna sastojina kasno g lužnjak a (Quercus pedunculata v. tardissima). Ona je mnogo vrednija od jed 226 nako starih susjednih sastojina običnog lužnjaka. Razlog je velikim dijelom u tome što je uvijek bila manje oštećena od gubara. Prošle godine (1954) pojava gubarevih legala u Šašinovečkom Lugu bila je prilično povećana . Institut za šumarska istraživanja nakvasio je legla kreozanom. Unatoč pomno izvedenom poslu iz većeg dijela legala razvile su se gusjenice. One su se u toku 1955. g. toliko razmnožile, da je bilo do 80°/o lišća izjedeno. Leptiri su odložili legla u velikim količinama; Pokušali smo ustanoviti stepen zaraze. Na više uskih primjernih pruga uzduž i poprijeko pojedinih odjela ustanovili smo. da je zaraženo 98% stabala i da na svakom od tih stabala ima prosječno 8—9 legala. Legla su većinom odložena u višim čestima debla i u krošnjama. Ima ih vrlo mnogo i do visine od kojih 16 m. Razlog takvog visokog odlaganja legala bit će jednim dijelom u kišovitom i relativno hladnom ljetu, a drugim diielom u tome što se u sastojini razvio prilično gust sloj grmlja. Naša dosadašnja uspješna praksa premazivanja legala došla je ovim u pitanje. Premazivanje je vrlo teško provedivo. Preostaju nam dvije mogućnosti: ili protesti zaorašivanje gusjenica ili prepustiti šumu utjecaju prirode. Prvi slučaj vezan je na niz noteškoća, zbog kojih šumni amo u mogućnost provedbe. U drugom slučaju sigurno je da će gusienice obrstiti nrvo lišće, ali da ne će imati dovoljno hrane. Velikom vjerojatnošću možemo računati na poremetnje " niihovom razvoju, te na oboljenja, koia će ih po svoj prilici uništiti. Dakako, da će od velikog značenja kod toga biti vremenske prilike u doba razvoja gusjenica i lišća. Premazivanje u ovom slučaju čini nam se beskorisnim, a po svoj prilici i opasnim. U postojećoj situaciji bilo bi nemoguća uništiti sva legla. Iz preostalih legala razvile bi se gusienice, koje bi imale dovolino hrane, održale se na životu i odložile legla, iz kojih bi slijedila daljna opasnost za šumu. Sasma je druga situacija u susjednoj fakultetskoj šumi Dubravi, koja se nalazi . na brežuljkastom terenu između sela Šijavrha (kod Šašinovca) i sela Kobiljaka (na cesti: Sesvete-Dugo Selo). Ta šuma zaprema 285 jutara, a čine je 30 |