DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 16 <-- 16 --> PDF |
mjeseca marta i početkom aprila. Na daljnji razvoj gusjenica također mnogo utječu vremenske prilike, koje vladaju za vrijeme njihovog brštenja... Njihova će ishrana i zdravstveno stanje u toplom i suhom vremenu biti bolje, a smrtnost će biti daleko manja nego u hladnom, stalno vlažnom i kišovitom vremenu. Ne smijemo zaboraviti, da je smanjenje smrtnosti jedan od bitnih uslova začetka gradacije. Toplina pospješuje probavu, kao i razvoj gusjenice osobito u doba početka gradacije, kada gusjenica ima obilno hrane jer još nije nastupila faza prenapučenosti. Tada je i zdravstveno stanje gusjenice dobro pa čitav njen razvoj teče brže i sigurnije. Zivi li gusjenica u dobrim ekološkim prilikama ona postaje fiziološki otporna, izraste snažna i puna životne energije, pa postaje dobra podloga za razvoj zdravih kukuljica i za obilan rasplod sposobnih leptira, što sve — u godini pokretanja iz latence u progradaciju mora imati znatan upliv na povećanje broja jaja, t. j . na veličinu legala, a tim, kasnije i na sam tok gradacije. Ne ćemo ulaziti u razmatranje da li veću plodnost ženki uzrokuje povišenje temperature, odnosno veća suma temperatura, ili je to povišenje plodnosti uz povoljne visine i količine temperatura, ovisno i o kojem drugom još nepoznatom faktoru. Svakako, oni rijetki primjerci tog insekta, koji nakon potpune retrogradacije preostaju na životu i uspijevaju da održe vrstu u latenci, pretstavljaju zdrave i vrlo otporne individue, pa je vjerojatno da su oni kadri, da već i u malo povoljnijim ekološkim prilikama i pri neznatnijem smanjenju smrtnosti povećaju svoju populaciju. Držim, da bi uzrok početka gradacije trebali tražiti upravo u toj činjenici, t. j . u koincidenciji zdravosti i povoljne unutrašnje tjelesne konstitucije insekta sa pogodovnim ekološkim temperaturnim prilikama. Takove prilike ne moraju trajati za vrijeme čitavog proljetnog i ljetnog razvojnog perioda, već je dovoljno da djeluju u kritično vrijeme pojedinih razvojnih faza insekta. Svakako tu djeluje više odlučnih faktora gradocena zajedno. Mnoge još nejasne pojave moći ćemo razjasniti tek duljim naučnim istraživanjima, te samo uz pomoć podataka lokalnih meteoroloških stanica. I drugi klimatski faktor — oborina — imaju po razvoj gradacije gubara stanovitu važnost. Njihov je utjecaj vjerojatno veći u godini začetka gradacije nego kasnije kada je ona već u toku. Nije vjerojatno, da bi pokretanje gubara iz latence u gradaciju palo u godinu s jako vlažnim i hladnim proljećem i ljetom. Držim, da količina oborina t. j . dugotrajne i hladne proljetne kiše, česti i jaki daždevi za vrijeme leta leptira, a negdje (u poplavnim šumama) i dulje poplave u martu i početkom aprila imaju izvjestan upliv na uspori van je progradacije. Općenito se u pogledu oborinskog režima može reći, da oborine proljetnih mjeseci u vremenu posljednje progradacije gubara unatoč povećane količine posljednjih dviju godina nisu mogle u čitavom području između Save i Drave omesti povoljan razvoj gradacije. Manjak na oborinama, naročito u proljeće i ljeto god. 1952. uzrokovao je sušne periode, koje su uz povišene temperature tih mjeseci svakako djelovale na razvoj posljednje gradacije gubara pozitivno. |