DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 14 <-- 14 --> PDF |
drati) iznosi 919,28 km. Obzirom na postavljeni sistem uzoraka svaki km dužine predstavlja površinu od 1 km2. Pogreška (razlika podataka katastra i provedenog mjerenja) iznosi dakle za površinu cijelog okružja -4- 0,25%. Procentualni iznosi srednje pogreške (+S) površina pojedinih stra tuma izraženi kao funkcije veličine površine, a koje je Loetsch odredio na temelju sračunatih disperzija sadržani su u priležećoj tablici. P/na 100 1000 2000 3000 4000 5000 10000 50000 100000 I J /o 22,5 10 7,5 6,5´ 5,8 5,4 4,2 2,1 1,6 Kao što je izvršena inventarizacija površina mogla je biti izvršena i inventarizacija drvnih masa ili prirasta da je duž stranica kvadrata na ovaj ili onaj način bila određena drvna masa ili prirast. GUBAR PONOVO UGROŽAVA NAŠE ŠUME Dr. Zlatko Vajda, Zagreb O O pće je poznata činjenica, da se napadaji gusjenica leptira gubara, zlatokraja i suznika na naše nizinske hrastove šume periodički ponavljaju već dugi niz godina. Osobito intenzivni napadji zabilježeni su god. 1872; 1878; 1882; 1888.—1890; 1898.—1899; 1908.—1913; 1914.—1918; 1921 — 1923. 1927.—1928; 1930.—1933; 1938.—1940. pa 1945.—1948. Štete od tih napadaja očitovale su se u prošlom stoljeću jedino u većem gubitku godišnjih prirasta obrštenih sastojina. Ali od god. 1910, kada se tim napadajima pridružila pepelnica, počelo je i katastrofalno sušenje hrastova, tako da se do god. 1945. posušilo oko 3,700.000 kubika hrastovih stabala i tim nanesena našem šumskom gospodarstvu šteta od više desetaka milijardi dinara današnje vrijednosti hrastovog drveta. Gubar je danas, nakon višegodišnjeg mirovanja ili tek slabijih lokalnih napada, opet na velikim područjima u jakoj gradaciji. Pojavi li se slijedećih godina pepelnica, krasnik i drugi štetnici moramo se opet bojati sušenja velikog broja hrastovih stabala tako, da će hrastove sastojine biti opet na velikim površinama prorijeđene i dovedene u još labilni je stanje od današnjeg uzrokovanog gotovo posvemašnjim izlučivanjem brijesta po holandskoj bolesti. I u ovom slučaju nas zanima jesu li i kakovo su učešće imale klimatske prilike u sadašnjoj gradaciji gubara. Prema gotovo svim dosadašnjim podacima entomoloških istraživanja i rasprava, klimatske su prilike jedan od odlučnih faktora, koji utječu na pojavu gradacije kod insekata. One utječu na početak gradacije, t. j . na pokretanje iz stanja latence, te kasnije — lokalno — i na sam tok gradacije. Ovaj utjecaj klimatskih prilika na gradaciju insekata pretežno proizlazi |