DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 11 <-- 11 --> PDF |
DA LI JE MOGUĆA INVENTARIZACIJA ŠUMA NA OSNOVU FOTOPLANOVA? Dr. Zelenko Tomašegović — Zagreb F F otogrametrijska djelatnost, koja se u našoj zemlji sve više razgranjuje,. može za šumarstvo biti od interesa naročito i u pitanju reambulacija međa šuma općenarodne imovine kao i u pitanju inventarizacije privatnih šuma. Oba problema traže smišljenu organizaciju terena prije aerosnimanja i prikladnu metodiku naknadnih institutskih ili terenskih radova. Kod postojanja starih katastarskih planova recentni aerosnimci mogu poslužiti kao odlično pomagalo za otkrivanje uzurpacija naročito ako se radi o proširenju poljoprivrednih na štetu šumskih površina. Primjenom na pr. aeroprecrtavača, kod istovremenog promatranja postojećih katastarskih planova i aerosnimaka, ubrzo se može ukazati i na mjesta uzurpacija. Za definitivno utvrđivanje uzurpacija, bez obzira da li se radi o pravnim međama između-šuma općenarodne imovine i inokosnih šumoposjednika ili o pravnim međama između šumskog i poljoprivrednog zemljišta, potrebna je u načelu detaljna izmjera sadašnjeg stvarnog stanja. Provede li se organizacija terena za aerosnimanje tako, da se sadašnje stvarne medne točke učine vidljivima za aerosnimanje ili se u blizini sadašnjih međa provede signalizacija točaka, koje će biti uočljive na aerosnimema, dobiva se baza za reambulaciju i definitivno rješavanje postoješih uzurpacija. Najjednostavniji slučaj nastaje naravski onda ako se sadašnje stvarne međe mogu podesno signalizirati. U tome slučaju količina se terenskih radova uvelike smanjuje. Detaljna izmjera moći će se izvršiti fotogrametrijskim metodama s velikom točnosti na prvorazrednim restitucionim instrumentima (autografi, stereoplanigrafi), kojih je broj u zemlji danas već razmjerno velik. No i u slučaju graničnih linija ili međašnih točaka, koje su zastrte po krošnjama drveća možemo smišljenom organizacijom terena za aerosnimanje i prikladnim fotogrametrijskim metodama blagotvorno djelovati u smislu racionalizacije rada. Za detaljnu terestričku izmjeru kod rješavanja uzurpacija odnosno kod reambulacija međa uopće potreban je niz po položaju (koordinatama) poznatih točaka na koje se mora ta izmjera vezati. Signalizira li se prije aerosnimanja dovoljan broj točaka u okolišu vanjskih međa šuma to se stvara mogućnost da se, na osnovu orijentiranih stereomodela, ili kartiraju te točke ili očitavaju na koordinatnim brojilima preciznih stereoinstrumenata (kao što je na pr. autograf A-7, kakvog posjeduje i Tehnički fakultet u Zagrebu) koordinate takvih točaka čime se stvara numerička podloga za detaljan premjer. Što se tiče pitanja inventarizacije privatnih šuma znamo da su podaci s kojima se raspolaže više nego mršavi. Podaci kao što sü površine, vrsta drveća, gospodarski tip, drvna masa ili prirast malo su poznati za tu skupinu šuma. Kao primjer kako podaci aerosnimanja mogu korisno poslužiti u tom smislu promotrimo rezultate površinske inventarizacije šuma, koji su sadržani u radnji prof. Dr. F. Loetsch-a: »Površinska inventarizacija privatnih šuma statističkom metodom primjenom fotoplana« (»Waldflächeninventur im Kleinprivatwald mit Stichproben verfahren unter weitgehender Be 217 |